Mirela Ahmetović, aktualna načelnica Općine Omi­šalj na otoku Krku, ušla je u Sabor kao zastupnica 2020. godine zamijenivši kolegicu iz SDP-a Romanu Jerković koja je odlazila kao izabrana zastupnica u Europski parlament. Kada je sjela u saborske klupe, Mirelu Ahmetović smatrali su perspektivnom SDP-ovom političarkom mlađe generacije i na nacionalnoj razini, a ne samo u Primorsko-goranskoj županiji gdje se već bila dokazala. S obzirom na njeno dosadašnje djelovanje u Saboru, ta su se predviđanja pokazala točnima. Trenutno je i polaznica doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, ali kako je rekla na početku razgovora za Nacional, sa zamrznutim statusom, jer joj poslovi načelnice Općine Omišalj i saborske zastupnice ne ostavljaju dovoljno vremena i za znanost. Nakon završenog Ekonomskog fakulte­ta najprije se zaposlila u Centru za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana. Paralelno s gašenjem te javne ustanove magistrirala je ekonomiju te je jedno vrijeme bila i asistentica na riječkom Ekonomskom fakultetu. U SDP se učlanila 2010. godine. Mirela Ahmetović bila je i žestoka protivnica instaliranja LNG terminala u akvatorij otoka Krka.

NACIONAL: U Hrvatskoj se u režiji HDZ-ovaca dogodila mega afera pljačke milijarde kuna u državnoj tvrtki Ini. Znamo da u demokratskim državama pod pritiskom afera premijeri podnose ostavke, recimo, britanski premijer Boris Johnson podnio je ostavku zbog organiziranja zabava u vrijeme lockdowna…

Ne samo Boris Johnson. Primjerice, finska ministrica podnijela je ostavku zato što je iz proračuna platila neku edukaciju. Nakon što je procijenila da je platila previsoku cijenu, sama je podnijela ostavku, a da je nitko na to nije prisilio. O tome je bilo samo nešto sitno objavljeno u medijima, ali i to je bilo dovoljno da se sama povuče iz vlade. U Hrvatskoj, međutim, ne postoji razina krađe zbog koje bi premijer, neki ministar, državni tajnik, ravnatelj ili član neke uprave osjetio potrebu barem ponuditi ostavku. Pogledajte ovu trojicu hrvatskih članova Uprave Ine nakon ove mega afere. Ne da nitko od njih nije ponudio ostavku, nego nisu htjeli dati nijednu izjavu medijima o tome što su radili dok se ta pljačka događala. Gdje su bili da rade svoj posao za koji su bili astronomski dobro plaćeni? Zamislite tu slabost Andreja Plenkovića kada on članove Uprave Ine, koje je njegov Nadzorni odbor imenovao u tu upravu, ne može natjerati na ostavku. To je očita slabost premijera Plenkovića. Već sam rekla da dionice Andreja Plenkovića u njegovoj vlastitoj stranci HDZ-u padaju. Padaju i u javnosti.

NACIONAL: Kažete da je premijer Plenković slab, da mu padaju dionice u HDZ-u i u javnosti, ali on i dalje vlada Hrvatskom. Nije li ta vaša ocjena nelogična?

Tako slab vlada Hrvatskom zbog persona poput Darija Hrebaka, Silvana Hrelje, Hrvoja Zekanovića… Oni mu drže većinu u Saboru. Svaki put kada je oporba inicirala opoziv nekog ministra, kad je inicirala interpelacije tih ljudi, nigdje ih nije bilo, nitko od koalicijskih partnera nije branio ministre. Gdje su bili kada se dogodila pljačka u Ini? Tek poslije brifinga Andreja Plenkovića i pranja mozga što trebaju reći, izlazile su nekakve izjave Darija Hrebaka o tome da je dobio neke poluprijeteće poruke od Dragana Kovačevića, a Kovačević je pred Antikorupcijskim vijećem otvoreno progovorio o tome kako je premijer Andrej Plenković naredio ministru Ćoriću da potpiše sramni memorandum o izvozu hrvatske nafte u MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, da bi se zbog toga potom i zatvorila Rafinerija Sisak. A ta sisačka rafinerija nalazila se praktički neposredno uz same naftne bušotine u Hrvatskoj.

Načelnica općine Omišalj i saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović smatra da Hrvatska danas ne gospodari svojim energetskim, financijskim i gospodarskim sektorom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Čime je Dragan Kovačević prijetio Dariju Hrebaku?

Dragan Kovačević je rekao da će tužiti Hrebaka. Svatko može nekoga tužiti. Mene je Milan Bandić tužio kada sam ga povezala s kriminalom u režiji HDZ-a. Držao je ljestve HDZ-u kao što je HDZ držao ljestve Bandiću u Zagrebu. Tužio me i u redu. Je li to prijetnja? Andreja Plenkovića drže na vlasti oni koji bez Andreja Plenkovića ne bi ušli u Sabor. Dario Hrebak je bio na izbornoj listi HDZ-a. Silvano Hrelja došao je u Sabor preko liste SDP-a, a onda nam je okrenuo leđa u Saboru. Hrvoje Zekanović je napravio cijeli krug od Plenkovića do Plenkovića nakon što je Plenkovića prije toga optuživao da je u hrvatsko-srpskoj trgovačkoj koaliciji. Sada mu ne smeta što sjedi pokraj Milorada Pupovca, Plenkovićeva koalicijskog partnera. Što je dobio zato što je na Antikorupcijskom vijeću pravio cirkus? Ne daj Bože da me Zekanović mora pravdati. Kako Plenkovića nije sram da ga Zekanović opravdava? Uprla se i Uprava Janafa ne bi li obranila Andreja Plenkovića…

NACIONAL: No HDZ sumnjiči Antikorupcijsko vijeće da se oslanja na svjedočenje Dragana Kovačevića kao USKOK-ova optuženika. Smatrate li vjerodostojnom izjavu USKOK-ova optuženika da je premijer Plenković odgovoran za zatvaranje rafinerije u Sisku jer je naredio ministru Ćoriću da potpiše memorandum o preradi nafte u MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj?

Meni nije bilo potrebno Kovačevićevo svjedočenje da bih znala o čemu se zapravo radi. Ono je bilo važno radi javnosti. Niti Kovačevića smatram pozitivcem, ali je kao svjedok ključnog sastanka s Plenkovićem potvrdio ono što već dvije i pol godine rekonstruiram i na što upozoravam. A to je da Memorandum nije mogao biti potpisan bez znanja i volje vrhovnog autoriteta u HDZ-u i Vladi Andreja Plenkovića. Da je Tomislav Ćorić potpisao Memorandum u vlastitoj režiji i da se Andrej Plenković s time nije slagao, Ćorić bi iz Vlade letio iste sekunde. Ali ne! Tomislav Ćorić nakon potpisa Memoranduma dobiva još moćniji položaj u mega ministarstvu gospodarstva, očito kao nagradu za dobro obavljen posao za Plenkovića i Mađare, čime je akt izdaje nacionalnih interesa dobio svoj epilog. Ironično, nacionalne interese u Hrvatskoj uvijek izdaju oni koji se busaju u domoljubna prsa.

NACIONAL: Na prošlotjednom sastanku Europske zajednice u Pragu premijer Plenković je obznanio da ruska nafta više ne može ići Janafovim naftovodom za Srbiju, što je izazvalo žestoku reakciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ništa, međutim, nije rečeno o tome može li ruska nafta ići za Mađarsku. Mađarski premijer Viktor Orbán osigurao je svojoj zemlji izuzeće za uvoz ruskih energenata, nafte i plina…

Ta ruska nafta može ići za Mađarsku, ali ne i u Srbiju. S druge strane, Hrvatska je punopravna članica Europske unije pa ima obvezu poštovati odluke Europskog vijeća, a Mađari su dobili privremeno izuzeće. Srbija nije. U ovom slučaju pokazalo se da su neke članice EU-a privilegirane kod Europske komisije. Nevjerojatno mi je da se premijer Plenković busa u prsa kao veliki zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, samouvjereno govori o zabrani protoka ruske nafte za Srbiju, a s druge strane pokunjeno šuti kada je riječ o mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, jednom od najvećih partnera Rusije u Europskoj uniji. Šuti i kada Viktor Orbán provodi mađarsku energetsku strategiju preko leđa Hrvatske. Postavlja se pitanje kakva je to veza između Andreja Plenkovića i Viktora Orbána. Podsjetila bih na to da premijer Plenković ništa nije rekao kada je Viktor Orbán objavljivao geografsku kartu „velike Mađarske“ označivši Rijeku mađarskom lukom.

NACIONAL: No to je bila povijesna karta Mađarske, a ne današnja. Mislite li da Viktor Orbán doista namjerava Hrvatsku pripojiti Mađarskoj?

Danas se države ne osvajaju samo pripajanjem teritorija, nego i osvajanjem energetskog, bankarskog i poljoprivrednog sektora. Što se toga tiče, Mađarima jako dobro ide u Hrvatskoj. Preuzeli su energetski sektor u Ini, Hrvatska je izgradila LNG terminal, a 70 posto njegovih kapaciteta kroz zakup trenutno kontroliraju Mađari. Prisutni su i u bankarskom sektoru preko OTP banke, koja je otkupila Splitsku banku. Danas nam Mađari prodaju plin po skupljoj cijeni nego što ga oni nabavljaju. Hrvatska u energetskom smislu ne kontrolira ništa. Inom upravljaju Mađari kojima je Ivo Sanader za 10 milijuna eura mita prodao upravljačka prava. Šire se i u prehrambeni sektor. Žele otkupiti Fortenovu, onaj preostali, zdravi dio nekadašnjeg Agrokora. U kriznim vremenima u svakoj državi najvažniji su energija i proizvodnja hrane, a Hrvatska danas nema ni energetski, ni financijski, a ni prehrambeni sektor.

NACIONAL: Je li onda dobro što Pavao Vujnovac iz PPD-a želi postati najveći dioničar u Fortenovi? On je domaći investitor.

Je li to dobro? Nisam sigurna. Iskreno, sumnjam. Vidim da se u ovoj neizvjesnoj situaciji Vujnovac vrlo dobro snalazi. Proširen je kapacitet za nekih 300 milijuna kubika LNG terminala na Krku, pa je tako ukupni kapacitet porastao s 2,6 na 2,9 milijardi kubika, ali taj prošireni kapacitet zakupio je PPD Pavla Vujnovca.

NACIONAL: Zatvorena je rafinerija u Sisku pa se nafta s hrvatskih naftnih polja na temelju potpisanog Memoranduma, a potpisao ga je Tomislav Ćorić kao ministar, izvozi na preradu u MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. Sada Tomislav Ćorić po kuloarima navodno vrlo nervozno širi priču prema kojoj mu netko smješta. Može li se dogoditi i još jedan apsurd, da ta jeftina hrvatska nafta preko Mađarske završi, umjesto ruske nafte, na preradi u rafineriji u Pančevu, dakle, u Srbiji?

U toj vrsti trgovine ništa nije nemoguće. Nafta, kao i plin, u cjevovodima nema trademark, oznaku zemlje porijekla, pa i to nije isključeno. U ovom slučaju među trgovcima kolaju samo papiri o transakcijama, a nije moguće žigom označiti i konkretni tekući ili plinski proizvod. Ne može se zato bez pregleda cijele dokumentacije znati je li riječ o izvorno ruskoj nafti za Viktora Orbána ili hrvatskoj nafti nominalno namijenjenoj za preradu u MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. Dakle, obje nafte mogu završiti i u Srbiji odluči li tako Viktor Orbán. S druge strane, poznato je da se mađarski premijer Orbán zdušno zalaže i za ubrzani prijem Srbije u Europsku uniju, a on kao i srpski predsjednik Srbije Vučić zapravo sjedi na dvije stolice. Europskoj i ruskoj stolici. Isto tako pitanje je opskrbljuju li se hrvatska kućanstva i dalje jeftinijim ruskim plinom. Ponavljam, na samom plinu ne piše otkud dolazi jer se to nalazi samo u pratećim papirima o transakcijama. Otkud je konkretno došao, ne piše ni na plinu koji dolazi preko LNG terminala na Krku. S druge strane, u Hrvatskoj su mala poduzeća Škugorovih roditelja umirovljenika postala najuspješnije tvrtke, a to je moguće najčešće uz korupciju.

‘Postavlja se pitanje kakva je to veza između Andreja Plenkovića i Viktora Orbána. Plenković ništa nije rekao kada je Orbán objavljivao geografsku kartu ‘velike Mađarske’ označivši Rijeku mađarskom lukom’, ističe Mirela Ahmetović. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Afera u Ini otkrivena je tek kada je pola milijarde kuna sjelo na račun Škugorova oca, također umirovljenika.

Hoćete špekulaciju o toj aferi? Dečki su htjeli pokupiti desetak milijuna eura, ali nisu očekivali ovakav rasplet jer su se osjećali sigurno očekujući da će ih zaštiti stranačke iskaznice HDZ-a. Zbog naglog rasta cijena plina na burzama dogodilo im se neizmjerno bogatstvo pa su ga morali žurno raspodijeliti. Nije taj novac bio rezerviran samo za Škugora. U panici, privremeno su ga prebacili na račun Škugorovog oca umirovljenika, a prava dioba trebala se tek kasnije dogoditi.

NACIONAL: Kao načelnica Općine Omišalj na Krku žestoko ste se bunili protiv LNG terminala. Organizirali ste i prosvjede, a sada nam je taj terminal spasonosno rješenje kao dobavni pravac u aktualnoj energetskoj krizi?

Bila sam protiv LNG-ja u morskom akvatoriju Jadrana, ali ne protiv njegove izgradnje na kopnu, na samoj obali. Pa ja sam osobno 2015. godine u državnom povjerenstvu za proglašenje tog projekta strateškim glasala za kopneni terminal. Bila je to jednoglasna odluka. Završilo je tako da nije izgrađen LNG terminal na kopnu, a to bi bilo puno kvalitetnije rješenje i danas bi Hrvatska mogla govoriti o svojoj strateškoj rezervi. No i za plin preko LNG-ja prolaze samo papiri. Kada je riječ o LNG-ju, tužno je da infrastrukturu, koju su platili i izgradili hrvatski građani, danas dominantno koriste Mađari pa kupujemo plin iz treće ruke, a preprodaju nam ga Mađari. Oni su zakupili oko 70 posto kapaciteta LNG terminala, a Hrvatska i HEP drže nekih 15-ak posto. Zanimljivo je da je Damir Škugor, koji je skupo preko Ine preprodavao jeftini hrvatski plin namijenjen isključivo hrvatskim potrošačima, predlagao da MOL preuzme i Inine kapacitete na LNG terminalu. Radilo se o nekih 100 milijuna kubika godišnje. I taj sitni dio koji je Hrvatska držala, HDZ-ovac Damir Škugor želio je ustupiti Mađarima. Možete li zamisliti tu zaljubljenost HDZ-a i Andreja Plenkovića u Mađare? Da budem malo sarkastična, podsjetit ću vas i na svojedobnu izjavu ministra Grlića Radmana: „Brat do brata, Mađar do Hrvata.“ Nije, dakle, samo čitao u Zagrebu pjesme ruskih pjesnika ruskom ministru Sergeju Lavrovu. Ima li taj čovjek elementarno ljudsko dostojanstvo?

NACIONAL: Damir Škugor kao direktor Inine tvrtke kćeri Croplina i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Plinare Istočne Slavonije, preko koje je išla distribucija hrvatskog plina po beneficiranim cijenama, te kao jedan od sudionika u tvrtki OMS prodavao je taj plin po višestruko višim cijenama da bi na tome masno zarađivao. No nije li osnovni postulat u trgovini kupiti nešto jeftinije da bi potom to jeftino prodao skuplje? Nije li onda Damir Škugor bio samo uspješan trgovac?

To je točno kada je riječ o klasičnoj trgovini, ali ovo što se dogodilo u aferi u Ini školski je primjer organiziranog kriminala. Škugor prodaje hrvatski plin iz hrvatskih bušotina iz Ine, nabavljen po beneficiranoj cijeni od 19,45 kuna slavonskoj plinari koja onda taj plin prodaje dalje umjesto da njime opskrbljuje potrošače. Taj isti Škugor je kao odgovorna osoba u Ini upoznat sa svim procesima i kao zamjenik predsjednika Nadzornog odbora te slavonske plinare. Potom taj plin, koji je slavonska plinara otkupila po niskoj cijeni u svrhu snabdijevanja potrošača u Hrvatskoj, preko OMS-a, privatnog poduzeća, preprodaje po tržišnoj cijeni, a razliku uzima kao dobit. Mora se priznati da je Škugor u tom kriminalu pokazao zavidnu kreativnost.

NACIONAL: U čemu se sastojala ta Škugorova kreativnost?

Za sve se pobrinuo pa je zato i šef Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak bio partner u posredničkoj privatnoj tvrtki OMS Upravljanje. Odvjetnik Šurjak je bio tu da pravno pokrije cijelu operaciju. Štoviše, Josip Šurjak je organizirao i obvezne edukacije za odvjetnike u svrhu sprječavanja pranja novca. Pazite, on organizira edukacije protiv pranja novca pa je onda valjda trebao znati kako zamračiti tu koruptivnu zaradu, ali ga je očito zeznula prijava banke Uredu za sprječavanje pranja novaca. To valjda nije očekivao.

NACIONAL: Zna li se tko je bio krajnji kupac tog plina kupljenog po beneficiranoj, a prodavanog po višestruko višim, tržišnim cijenama?

To je ostalo otvoreno pitanje. Kome je Škugorov plin iz OMS-a na kraju prodavan po tržišnoj cijeni? Gdje je taj plin završio? To se još uvijek ne zna, ali postoji sumnja da je po toj višoj cijeni možda završio baš u HEP-u, hrvatskoj državnoj tvrtki. Normalno, nije ga morao iz OMS-a direktno prodavati HEP-u, nego preko nekog posrednika s računima u poreznim oazama poput Djevičanskih otoka, Maršalovih otoka ili možda Cipra. A i ti posrednici, tko god oni bili – a možda su bili i sami kreatori cijelog ovog posla, ali pod drugim imenima – ugradili su i sebe u konačnu cijenu tog hrvatskog plina. S druge strane, HEP kao hrvatska tvrtka u državnom vlasništvu nije kupovao taj plin po beneficiranoj cijeni poput OMS-a, nego po tržišnoj cijeni, a radilo se o hrvatskom plinu iz hrvatskih bušotina namijenjenom isključivo hrvatskim korisnicima. Međutim, to nije bilo sve u tom organiziranom kriminalu.

NACIONAL: Što je još bilo, na što konkretno mislite?

Sljedeći element iz kojeg se mogla naslutiti ova kriminalna operacija odnosi se na činjenicu da je Plinara istočne Slavonije, koja je bila ovlaštena kupovati taj plin po toj jeftinoj cijeni, kupovala u puno većim količinama nego što je to bilo uobičajeno za opskrbu njenih korisnika. Ta je cijena trebala biti isključivo njima namijenjena, a ne za trgovanje. Dakle, Plinara je prodavala taj plin, a da za to nije imala dozvolu. HERA kao regulator u svom je izvješću potvrdila da je Plinari istočne Slavonije dala dozvolu isključivo za opskrbu plinom, a ne i za njegovu preprodaju. Ne za trgovanje. Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, javno je potvrdio da dozvola za opskrbu plinom nije isto što i dozvola za trgovinu plinom. Dakle, Plinara istočne Slavonije, prema riječima gospodina Milatića, nezakonito je trgovala plinom. To je ministar Filipović kao član Nadzornog odbora u Ini, koja je Plinari prodavala plin, bio dužan uočiti.

‘Plinara istočne Slavonije, prema riječima gospodina Milatića, nezakonito je trgovala plinom. To je ministar Filipović kao član Nadzornog odbora u Ini, koja je Plinari prodavala plin, bio dužan uočiti’

NACIONAL: Koliko je za tu situaciju bio odgovoran bivši ministar Tomislav Ćorić, a koliko aktualni Davor Filipović? Ili je odgovornost na regulatornoj agenciji HERA-i, koja je dala dozvolu za trgovanje plinom OMS-u, novoosnovanoj tvrtki s 20.000 kuna temeljnog kapitala?

HERA kao regulatorna agencija trebala je nadzirati poslovanje OMS-a, a to nije činila. Očito ta agencija ništa ne regulira kada su u pitanju HDZ-ovci umočeni u organizirani kriminal. Odgovornost ministra Filipovića je očigledna. Baš je ministar Filipović obnašao dužnost člana Nadzornog odbora u Ini kada su se događale kriminalne operacije.

On se iz toga ne može izvući. Član Nadzornog odbora temeljem Zakona o trgovačkim društvima ima mogućnost, ali i obvezu nadzirati rad trgovačkog društva u posebnom strateškom interesu Republike Hrvatske kao što je Ina. Ministar Filipović nije uočio da je Ina u segmentu prodaje plina odjednom prodavala daleko veće količine plina nekim kupcima nego što je činila u prijašnjem razdoblju. Nije propitivao ni po kojoj je cijeni plin prodavan. Odgovornost ministra Filipovića je bjelodana, a on i danas ne želi reći čak ni po kojoj se cijeni prodaje hrvatska nafta Mađarima. Rekao je da ima te informacije, ali ih neće reći jer je to navodno poslovna tajna. Ja ne vjerujem da im se prodaje po tržišnoj cijeni. Neka napokon kaže taj podatak, jer riječ je o državnoj tvrtki.

NACIONAL: Pa i država ima tajne, a postoji i pojam državne tajne.

Ovdje nije riječ o toj kategoriji. Nije država HDZ niti je Andrej Plenković država. A Andrej Plenković se ponaša u skladu s krilaticom „država, to sam ja, mogu što hoću i kad hoću“.

NACIONAL: Zašto mislite da Andrej Plenković može što hoće? Što onda radi oporba da ga u tome spriječi?

Kada bi oporba imala instrumente da ga spriječi u tome da radi što hoće, ne bi bila oporba nego bi bila vlast. Oporba može koristiti samo ograničene instrumente. Objavljivati ono što radi Andrej Plenković i inzistirati na tome. Inzistirati na tome da se daju podaci. Jedina snaga ove zemlje da se odupre ovom koruptivnom sustavu HDZ-a jesu građani, kada građani izađu na izbore i glasaju protiv HDZ-a.

Ne mislim da ulica treba rješavati probleme, ali građani trebaju biti ti koji im trebaju reći ne. A to se radi na izborima. U SDP-u imamo jasnu viziju o tome kakva Hrvatska treba biti nakon HDZ-a. Samostalna u energetskoj politici, samodostatna u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i beskompromisna kada je u pitanju pljačka javnog novca. Preduvjet za takvu Hrvatsku je Hrvatska bez HDZ-a.