Stranke ljevice intenzivno se pripremaju za izlazak na parlamentarne izbore sljedeće godine, ali na njih će izaći u dva bloka. Jedan blok trebali bi voditi SDP, HSS i HSU, a drugi blok stranke okupljene oko nekadašnje Amsterdamske koalicije – Glas, IDS, Demokrati Miranda Mrsića, Laburisti, PGS, ORaH, ali i stranke okupljene oko platforme Možemo koja djeluje prioritetno u Zagrebu. U tom bi bloku rado vidjeli i Daliju Orešković, predsjednicu stranke Start, trenutnu kandidatkinju za predsjednicu Republike, i Renata Peteka koji je radom u zagrebačkoj Skupštini ostvario zapažene rezultate. Potvrdio je to za Nacional jedan od ljudi koji aktivno radi na ujedinjenju drugog lijevog bloka. Njihov cilj nisu samo parlamentarni izbori, već i sljedeći lokalni izbori na kojem bi oporbene zagrebačke stranke zajedno trebale srušiti dugogodišnju dominaciju gradonačelnika Milana Bandića.

Formiranjem snažnog drugog lijevo-liberalnog bloka te stranke žele ponuditi alternativu onim glasačima centra i ljevice koji ne žele glasati za SDP i smatraju da time mogu prikupiti puno više glasova nego u slučaju da na izbore izađe jedna velika koalicija koju su već prozvali “kišobran” ili “kobasica” koalicija. Trebao bi se ponoviti sličan scenarij kao na europskim izborima, kad je SDP nastupao samostalno, a stranke Amsterdamske koalicije samostalno, samo što bi se ovaj put SDP-u trebali pridružiti i HSS i HSU, dok bi se dijelu nekadašnje Amsterdamske koalicije pridružile i stranke platforme Možemo, Zagreb je naš i druge slične opcije i pojedinci. Tada je SDP osvojio 18,71 posto glasova, a Amsterdamska koalicija 5,19 posto, a sada bi cilj bio da svaka od tih dviju opcija osvoji još veći postotak glasova i to kako bi nakon izbora zajedno imali parlamentarnu većinu potrebnu za formiranje vlade.

“Drugi lijevo-liberalni blok trebao bi se definirati do veljače, a ako bude pameti, trebala bi se ponoviti 2000.”, potvrdio je za Nacional Mirando Mrsić, predsjednik stranke Demokrati i jedan od najjačih zagovornika plana za osnivanje tog bloka. Upravo on sugerira da bi se trebao ponoviti scenarij iz 2000. kada su na izbore izašli s jedne strane SDP i HSLS s listom koju je predvodio Ivica Račan i s druge strane HSS, HNS, IDS, LS i ASH, čiju je listu predvodio Vlado Gotovac. Te dvije koalicije formirale su takozvanu Trećesiječanjsku koaliciju 2000. i vladu na čelu s Ivicom Račanom. Doduše, ta vlada nije izdržala do kraja jer su nakon dvije i pol godine HSLS i IDS izašli iz koalicije, ali je Račanova vlada u nešto izmijenjenom sastavu ipak odradila cijeli mandat, do prosinca 2003.

Kako bi danas izgledala i funkcionirala vlada neke buduće velike lijevo-liberalne koalicije, sastavljene od dvaju blokova, i tko bi bio na čelu te vlade u situaciji kad SDP kao najjaču stranku vodi Davor Bernardić, točke su oko kojih nema konsenzusa i oko kojih će se zasigurno morati još dosta raspravljati.

Međutim, motivirajući faktor za postizanje dogovora mogao bi biti taj što bi izborni uspjeh drugog lijevo-liberalnog bloka bio garancija da neće doći do formiranja velike koalicije SDP-a i HDZ-a, o kojoj se sve češće i na svim razinama špekulira. Štoviše, velik dio tih špekulacija dolazi upravo iz SDP-a, do te mjere da se čak tvrdi da na veliku koaliciju najviše računa predsjednik SDP-a Bernardić.

Jedan blok bili bi SDP, HSS i HSU, a drugi blok stranke okupljene oko nekadašnje Amsterdamske koalicije – Glas, IDS, Demokrati Miranda Mrsića, Laburisti, PGS, ORaH, ali i stranke oko platforme Možemo

Bernardić u razgovoru s novinarima Nacionala o tim špekulacijama je rekao: “Ne znam odakle dolaze te zlonamjerne glasine. Koalicija s HDZ-om bila bi potpuno suprotna svim mojim političkim i životnim uvjerenjima i onome radi čega sam se i učlanio u SDP.” Iako, dakle, Bernardić tvrdi da je riječ o podmetanjima njegovih političkih protivnika, izvori iz SDP-a tvrde suprotno.

“Bernadiću uopće ne bi bila mrska koalicija s HDZ-om, a s druge strane, to je jedan od razloga zašto on ne želi formiranje velike ‘kišobran’ koalicije jer bi tada morao značajan broj mjesta na izbornim listama dati koalicijskim partnerima, što bi smanjilo broj njegovih ljudi na listama. Osim toga, njemu na listi trebaju ljudi kojima neće biti mrsko dignuti ruke za koaliciju s HDZ-om”, rekao je za Nacional izvor blizak vrhu SDP-a.

O velikoj koaliciji nitko trenutno neće otvoreno govoriti, ali isto tako Nacionalovi sugovornici smatraju da bi ta ideja pala u zaborav kad bi drugi lijevo-liberalni blok ostvario uspjeh na izborima jer bi se tada SDP prirodno priklonio njima.

Da volja i inicijativa postoje, smatra Mirando Mrsić, pokazuju i projekti kakav je pokrenuo glumac, redatelj, nezavisni gradski vijećnik i ravnatelj kazališta Planet Art Marko Torjanac osnivanjem “Političkog kazališta”. Njega Mrsić također vidi dijelom novog lijevo-liberalnog bloka.

Glavni cilj „Političkog kazališta“ je kreiranje i organiziranje zajedničke platforme „od centra do ljevice – od ljevice do centra“ s koje se progovara i raspravlja o temama od društvenog značaja kroz tematske rasprave po pojedinoj relevantnoj temi. U „Političkom kazalištu“ sudjeluju opozicijske stranke i nezavisni zastupnici koji su se u političkom prostoru pojavili tijekom zadnjih nekoliko godina i pokazali politički integritet, točnije u njemu sudjeluje 11 stranaka od centra prema lijevo: Demokrati, GLAS, Nezavisna lista Zagreb, Nova ljevica, Nova politika, OraH, Pametno, Radnička fronta, Start, Za grad, Zagreb je naš i tri nezavisna gradska vijećnika: Bojan Glavašević, Tihomir Milovac i Renato Petek. Prvo izdanje „Političkog kazališta“ održano je 21. listopada na temu „Kuda ide Zagreb“, odnosno tema su bile promjene zagrebačkog GUP-a, dok se 25. studenoga, primjerice, raspravljalo o temi pod naslovom „Proračunska magla“, odnosno raspodjeli javnog novca na lokalnoj i državnoj razini. U tom kontekstu riječ je o političko-kulturnoj platformi koja bi mogla funkcionirati i kao generalna proba za budući politički savez. I to ne samo za parlamentarne izbore, već i na nivou Grada Zagreba kao priprema za sljedeće lokalne izbore s glavnim ciljem rušenja Milana Bandića i formiranja nove zagrebačke vlasti.

“Ako ništa drugo, vidi se da postoji interes i da možemo međusobno razgovarati. E sad, daljnji dogovori ovisit će o tome hoće li se zatomiti određeni kompleksi i ega. Trebamo zaboraviti neke animozitete i dogovoriti se oko pet ključnih stvari koje ćemo ponuditi građanima. Mislim da bismo okupljeni svi zajedno mogli postići izvrstan sinergijski efekt i napraviti nešto dobro za Hrvatsku”, rekao je za Nacional Mirando Mrsić.

‘Interes postoji, a daljnji dogovori ovisit će o tome hoće li se zatomiti određeni kompleksi i ega. Trebamo zaboraviti neke animozitete i dogovoriti se oko pet ključnih stvari koje ćemo ponuditi građanima’, kaže Mrsić

Među strankama koje Mrsić vidi kao one koje bi se potencijalno mogle pridružiti ovoj priči je i stranka Pametno, no to će prvenstveno ovisiti o njihovim drugim dogovorima. Prema nekim informacijama, Pametno koketira s HSLS-om, no to još nije službeno potvrđeno, kao ni informacija da će HSLS i pod novim vodstvom nastaviti koaliciju s HDZ-om. No pojedince poput Dalije Orešković i Renata Peteka, Mrsić bi vrlo rado vidio u novom lijevo-liberalnom savezu.

“Start gotovo da više ne postoji kao stranka, ali Dalija Orešković svakako bi bila više nego dobrodošla u ovu priču. Taj novi blok obuhvaćao bi stranke od centra pa onih poput Zagreb je naš, Rade Borić i nezavisnih zastupnika poput Renata Peteka. Parlamentarni izbori bili bi zapravo uvertira i za lokalne izbore u Zagrebu, kada će lijevi blok imati svog kandidata za gradonačelnika”, objašnjava Mrsić.

On tvrdi da u cijelu ovu političku priču ulazi posve neopterećen, ali ohrabren pozitivnim dojmom koji o njegovu radu imaju građani, kao i pozitivnim reakcijama s terena.

“Mnogi nisu predviđali da će stranka uspjeti i zaživjeti, ali umjesto toga, evo, stranka ne samo da ne propada, nego raste. Neki u SDP-u čak su i ljuti na mene i govore okolo da Mrsić to sve radi kako bi opet poslije mogao koalirati s SDP-om. Pa naravno, s kim bih drugim koalirao? Sada mi je misija jačati dalje stranku, osnivamo podružnice i u Istri jer želimo omogućiti ljudima koji ne žele glasati za IDS da imaju alternativu s lijeve strane. No tu priču ne baziramo na sukobu s IDS-om, već na mogućnosti demokratskog izbora. Iluzorno je boriti se s IDS-om u Istri, ali možemo biti korektiv”, zaključuje Mrsić.

Kad je pak riječ o velikom drugom lijevo-liberalnom bloku, kaže da je on svakako jedan od začetnika te ideje i smatra da se jedino tako stranke centra i ljevice mogu suprotstaviti HDZ-u i desničarskim strankama koje se okupljaju oko Suverenista koji će, nakon predsjedničkih izbora i podrške Miroslavu Škori, zajedno nastupiti i na parlamentarnim izborima i nastojati uzeti značajan broj glasova. Tom desnom bloku Suverenista mora se suprotstaviti, smatra on, kvalitetan program snažnog lijevo-liberalnog građanskog bloka.