Nacional je u subotu razgovarao s Ivanom Kaloperom, stočarom iz Vojnića Sinjskog pored Trilja, koji je ustvrdio kako su ga ministrica poljoprivrede Marija Vučković i bivši HDZ-ov saborski zastupnik te bivši gradonačelnik Trilja Ivan Šipić 2020. pokušali ucijeniti zahtjevom da javno svjedoči protiv državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede Tugomira Majdaka, a kada je odbio, počeli su, prema Kaloperovim tvrdnjama, ozbiljni problemi koji i danas ugrožavaju opstanak njegova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Kaloper također tvrdi da je dio tih problema isprepleten s pogodovanjima i namještanjem zakupa pašnjaka u vlasništvu RH o kojima je u protekla dva broja pisao Nacional, a kojih je, kako tvrdi, jedna od žrtava na triljskome području i njegov OPG.

Nacional je zajedno s Kaloperom obišao njegov OPG koji je otvorio 2007. Riječ je o impresivnom imanju u Vojniću Sinjskom, u sklopu kojega su dvije velike štale s prostorom za sijeno, od kojih svaka zauzima oko 750 četvornih metara; u jednoj su koze i ovce, kojih je sada oko 350, a u drugoj stoka krupnog zuba, trenutno stotinjak grla, zajedno s teladi. Tu su i traktori, vozila i druga poljoprivredna oprema. “Nositelj OPG-a sada je moj sin Mario. Radimo zajedno: sagradili smo štale, nabavljamo opremu i priključke za obrađivanje zemlje, koliko možemo kupujemo i poljoprivredno zemljište. Ozbiljni smo i ambiciozni proizvođači. Ali više kao da ne vidim perspektivu i bolju budućnost, a sve zato što se u posao plete politika, pogodovanje i nepravilnosti”, kazao je Kaloper za Nacional.

‘Neka ministrica Marija Vučković samo kaže kada i gdje ćemo se naći. Ja ću na tu debatu doći samo s jednim kolegom, čobanom iz Lećevice, a neka ona dovede sve visoko pozicionirane i obrazovane kadrove iz svog ministarstva’, kazao je Ivan Kaloper. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

On tvrdi da su točna otkrića Nacionala o namještanju javnih poziva za zakup pašnjaka i dodaje kako se iste protuzakonitosti događaju i na području Trilja. “Dio pašnjaka koje vidite ispred mog OPG-a stoji neispašen, jer su ih neki zaštićeni pojedinci ogradili neka propadaju, samo da moja stoka ne bude na paši”, tvrdi Kaloper. “Većina moje stoke krupnog zuba je u staji. Krave moramo hraniti stočnom hranom, umjesto da pasu. Ne možemo pašnjake dobiti u zakup. Od Hrvatskih šuma u zakupu nemam nijednog kvadratnog metra pašnjaka. Imam oko 40 hektara privatnih pašnjaka i od lokalne samouprave lani sam dobio oko 80 hektara. Ali za ispašu nam je to premalo, a da ne govorim o prihodima od potpora, jer potpore ne isplaćuje lokalna uprava, nego samo država za zakup pašnjaka u njezinu vlasništvu. Malo nam je sve što imamo. Optimalno bi nam bilo oko dvjesto hektara, a potencijala imamo i za petsto. A sad imamo samo malo više od sto. Ali, kažem, ne radi se samo o ispaši za stoku, nego i o opstanku OPG-a i egzistenciji obitelji. Zato postavljam pitanje ministrici poljoprivrede: zašto mi ne možemo dobiti u zakup pašnjake u vlasništvu RH na području grada Trilja, dok neki dobivaju prvo pašnjake, pa tek poslije toga nabave stoku, a neki dobivaju pašnjake čak i na fiktivnu stoku?“ pita Kaloper.

“Tvrdim da se na području Trilja protuzakonito dodjeljuju pašnjaci u zakup”, kaže Kaloper za Nacional. “Evo, i sada se upravo priprema natječaj, za koji se pojedinci pripremaju pa krčmama i kavanama. Vi ste u Nacionalu pisali o ‘najbržem prstu’. To je istina, i baš se to događa i na području Trilja: odabrani pojedinci znaju kad će izaći natječaj i isti dan predaju papire. Ja pitam: kako može čovjek isti dan podnijeti papire, kad za neke potvrde treba čekati i po deset dana? Ja sam prije dva mjeseca zvao za natječaj koji se upravo priprema. Rekli su mi da nisu bile gotove knjige, gospodarske osnove. Zvao sam nakon mjesec i pol, a tada su mi rekli da sam zakasnio. Znači, neki su ‘najbrži prst’, a ja nemam ni prsta da ga dignem. Tvrdim da Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) itekako pogoduju nekim ljudima na području Trilja. Ja vam kažem da na području Trilja ima ljudi koji volontiraju u kabinetu ministrice, u Hrvatskim šumama i APPRRR-u, a zaduženi su za unapređenje fiktivnog stočarstva i proizvodnju magle”, ironičan je Kaloper koji dodaje: “A sada je još, nakon što je Nacional pisao o pogodovanjima, ministrica propisala da se u zakup može dobiti samo deset hektara šumskog zemljišta. Ja sada preko Nacionala gospođi ministrici postavljam pitanje: jeste li tih deset hektara predvidjeli za moju mater od 93 godine, da drži deset kokoši na tih deset hektara? Pa koliko će meni, koji trebam najmanje dvjesto hektara, vremena trebati da uz takvu odredbu dobijem svoje hektare? Meni se čini da je ministrica odabrane kojima pogoduje već namirila hektarima, pa sada za nas ostale može propisivati najviše deset hektara zakupa”, kaže Ivan Kaloper.

‘Tvrdim da se na području Trilja protuzakonito dodjeljuju pašnjaci u zakup’, kaže Kaloper za Nacional. ‘Evo, i sada se upravo priprema natječaj, za koji se pojedinci pripremaju pa krčmama i kavanama. Vi ste u Nacionalu pisali o ‘najbržem prstu’. To je istina’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Postavlja još jedno pitanje ministrici: “Kako je moguće da stočari i poljoprivrednici koji imaju tradiciju, iskustvo i uvjete za držanje stoke ne mogu dobiti pašnjake, i ne mogu biti sigurni što ih čeka sutra, dok neki dobivaju pašnjake i bez stoke i bez ikakvih prava na zakup? Pritom tvrdim da ministrica dobro zna tko tako dobiva pašnjake. Ona dobro zna koga prima u kabinet, tko nogama otvara vrata njezina kabineta: tvrdim da među takvima ima čak i poreznih prevaranata koji dolaze po preporuci. I da se razumijemo: meni nije krivo što ljudi imaju. Neka imaju. Ali problem je u sustavu: pa što taj sustav misli s nama? Neprestano pripovijedaju o opstanku ljudi na ruralnim područjima, o povratku mladih selu i poljoprivredi, o osnivanju obitelji u malim sredinama, a ministrica sada daje u zakup najviše deset hektara pašnjaka. Pa što ja mogu s deset hektara?! Moje je mišljenje da je gospođa ministrica previše opterećena strankom, ali na hrvatsko selo i poljoprivredu ne bi trebali utjecati odnosi u stranci i politici”, tvrdi Ivan Kaloper.

Za svoje uvjerenje o zloćudnom utjecaju politike i ministrice Marije Vučković osobno Kaloper iznosi posve konkretne tvrdnje. “Svi moji problemi počeli su 19. lipnja 2020., petnaest dana uoči posljednjih parlamentarnih izbora. Ministrica Marija Vučković tog je dana došla u Trilj. Kasnije je njezin kabinet tvrdio da je u Trilju bila službeno, ali meni su iz Grada Trilja službeno odgovorili kako tog dana nije bilo službenog posjeta ministrice. Dakle, to je bio neformalni dolazak. Tadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Šipić pozvao me na sastanak s ministricom o problematici stočarstva u restoran Marinero u Trilju. Na sastanku je bila ministrica, Šipić, još jedan čovjek i ja. Razgovarali smo o nekoliko tema, pa i o stočarstvu, ali glavni cilj tog sastanka bio je njihov zahtjev da javno optužim tadašnjeg i sadašnjeg državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede Tugomira Majdaka kako je odgovoran za malverzacije zemljištem na području Trilja. Od mene su to, na tom sastanku, tražili i Šipić i ministrica Vučković. Rekli su kako postoji mogućnost da Andrej Plenković poslije izbora Tugomira Majdaka postavi za ministra poljoprivrede umjesto Marije Vučković. Rekli su mi da u Slavoniji postoji poljoprivrednik koji će Majdaka javno optužiti za malverzacije te da bih ja to trebao napraviti u Trilju. Ocijenio sam taj zahtjev neljudskim i nekorektnim, jer o tome ništa ne znam. O tim navodnim Majdakovim nezakonitim radnjama ja nisam znao ništa i odbio sam taj ministričin zahtjev. Tada su za moj OPG počeli brojni i ozbiljni problemi koji traju i danas. Tvrdim da ne bih imao problema ni s Hrvatskim šumama, ne bih s njima morao triput na sud, a tvrdim i da bih dobio pašnjake da sam postupio kako su ministrica i Šipić tražili. Ali ne želim to. Takva mi pogodovanja ne trebaju”, ispričao je Kaloper.

Dodatno je precizirao ovako: “I ranije je bilo malverzacija s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na području grada Trilja. Zemlja je dodijeljena na dugoročni zakup od 50 godina čovjeku koji je nije ni obrađivao ni plaćao, a stočari nisu mogli dobiti zemlju, pa su tražili da se ta zemlja vrati i da se da u natječaj. Na spomenutom je sastanku Ivan Šipić tvrdio da je gospodin Majdak pogodovao tom čovjeku u Trilju, ali ja o tome ništa nisam znao i nisam imao dokaze. Šipić i ministrica tražili su od mene da javno istupim i kažem da je Majdak pogodovao. Da se razumijemo, nismo trgovali. Mene je ministrica pitala što očekujem za to, a ja sam odgovorio: ‘Apsolutno ništa, samo me nemojte više krasti. Ja neću uzeti ono što mi ne pripada’. I slobodno napišite da me Marija Vučković pokušala ucijeniti. Da se razumijemo, bilo je na tom sastanku više tema. Nije bila samo jedna. Nisam naivan ni ja, nisu naivni ni oni. Oni nisu to izrijekom tražili od mene. Ali ja pitam, zašto mene sada tuže, a ne nikoga drugoga? Zašto ja ne mogu dobiti pašnjake, a drugi mogu? Istina je, ja sam na tom sastanku ministrici iznio probleme vezane uz ispostavu Hrvatskih šuma Split i njezina tadašnjeg voditelja Ivana Melvana. Jesam li ja, jedan čoban, trebao lagati ministricu o tome što se događa? Ona je govorila da želi znati stanje na terenu. Ukazao sam joj na probleme s HŠ-om i Ivanom Melvanom, ali me Šipić, dok sam to govorio, ispod stola udarao nogom da prestanem. Ni danas mi nije rekao zašto me udarao”, ispričao je Kaloper za Nacional.

On tvrdi da su problemi za njegov OPG počeli nakon što nije ispunio ucjenjivački zahtjev ministrice i bivšeg gradonačelnika Trilja. Najprije je, tvrdi, prevaren jer mu nitko nije dostavio nikakvu obavijest o rezultatima njegove prijave za upis pašnjaka koje je koristio do 2019., a onda je nakon dvije godine samo obaviješten o tužbi Hrvatskih šuma, koje sudskim putem zahtijevaju da retroaktivno plati oko 250 tisuća kuna za zemljište koje je navodno nelegalno koristio do 2019. Kaloper objašnjava: “Hrvatske šume su 2019. izdale javni poziv za nas koji smo pašnjake navodno bez pravne osnove upisali u ARKOD, da se javimo na natječaj za upis koji je trajao od 6. rujna do 6. studenoga 2019. Javio sam se, ali nisam dobio nikakvu povratnu informaciju. Mogu dokazati da su neki zakupci 2020. dobili odluku Hrvatskih šuma Split da im se zemljište upiše te su platili dug i dobili ugovor. Ali pravila nisu ista za svakoga. Meni to nije omogućeno. Javio sam se na poziv, a nikakvu obavijest nisam dobio. Drugi način osim toga ne znam, niti bih tako htio. I sada imam sudski spor s Hrvatskim šumama koje traže da im platim 250 tisuća kuna. U knjigama nas vode kao dužnike, a nitko mi nije poslao ni obračun duga, ni račun na koji da platim. A recite – zašto ja ne bih platio, kao što su platili neki drugi? Pa iz potpora bih za godinu dana refundirao sve što bih platio. Tvrdim da je to politička osveta za to što nisam učinio što su ministrica i Šipić od mene tražili, i za to što sam iznio probleme s Hrvatskim šumama i Ivanom Melvanom”, kazao je Kaloper za Nacional.

‘Pitam ministricu poljoprivrede: zašto mi ne možemo dobiti u zakup pašnjake u vlasništvu RH na području grada Trilja, dok neki dobivaju prvo pašnjake, pa tek poslije toga nabave stoku’, kaže Kaloper. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nisu to, tvrdi, bili svi njegovi problemi s Hrvatskim šumama. Kaloper je još u veljači prošle godine u Slobodnoj Dalmaciji iznio još jedan problem s tom tvrtkom: Hrvatske šume su, prema nalazu Državnog inspektorata koji je tada prenijela Slobodna Dalmacija, između Trilja i Biska nezakonito posadile osam tisuća sadnica, a Kaloper tvrdi da je dijelom tih sadnica HŠ namjerno obrubio pašnjak u njegovu vlasništvu, kako bi mu onemogućio pristup i ispašu. U članku Slobodne Dalmacije Kaloper je iznio i ovdje već objašnjene optužbe o tome da su ga ministrica Marija Vučković i Ivan Šipić pokušali ucijeniti, a Slobodna Dalmacija objavila je i komentar Ministarstva koji glasi ovako:

“Ministrica Vučković je službeno posjetila Trilj 19. lipnja 2020. godine u cilju održavanja sastanka s predstavnicima lokalne samouprave povodom izgradnje vrtića iz Mjere 7.4.1. Programa ruralnog razvoja. Tadašnji gradonačelnik g. Šipić je predložio ministrici Vučković sastanak s lokalnim stočarima na temu aktualne problematike, koji se održao u triljskom restoranu ‘Marinero’, na kojem je nazočio i gospodin Ivan Kaloper. Gospodin Kaloper je na sastanku iznio određene primjedbe, po kojima je postupano nakon održanog sastanka. Ostali navodi gospodina Kalopera su neistiniti te će se njegove tvrdnje i sva pripadajuća dokumentacija predati nadležnim institucijama na postupanje”. Nacional je Ministarstvu poljoprivrede poslao upit o tome je li Ministarstvo nadležnim institucijama predalo spomenutu dokumentaciju te jesu li te institucije reagirale, i kako.

Kaloper je, pak, prema Slobodnoj Dalmaciji, “s radošću primio najavu ministrice Vučković o postupanju institucija, uz napomenu da njegov poziv za sučeljavanje bilo kad i bilo gdje i dalje vrijedi”. “Neka samo kaže kada i gdje. Ja ću na tu debatu doći samo s jednim kolegom, čobanom iz Lećevice, a neka ona dovede sve visoko pozicionirane i obrazovane kadrove iz svog ministarstva”, kazao je Kaloper. Sučeljavanje je do danas izostalo, ali su zato i iz Ministarstva poljoprivrede i iz Hrvatskih šuma neizravno potvrdili Kaloperove navode o pogodovanju pri zakupu pašnjaka, kao i pisanje Nacionala iz protekla dva broja o tome da Hrvatske šume i Ministarstvo poljoprivrede različito i nedosljedno tumače Vladinu Uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH iz svibnja 2019. Hrvatske šume su, naime, u svih petnaest dosadašnjih javnih poziva za zakup koristile odredbu o “prvoj ponudi”, dok Ministarstvo poljoprivrede smatra da takvu odredbu ne bi trebalo koristiti.

Nacional je u petak, 24. veljače, od Hrvatskih šuma dobio odgovor na pitanje kako tumače to što je HŠ primjenjivao odredbu o “prvoj ponudi”, dok Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da tu odredbu ne bi trebalo primjenjivati. Evo tog odgovora: “Prema našem mišljenju, Hrvatske šume d.o.o. i Ministarstvo poljoprivrede ne tumače predmetnu Uredbu na različite načine. Kako smo već u prijašnjim odgovorima naveli, pri davanju šumskog zemljišta u zakup Hrvatske šume d.o.o. pridržavaju se Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a na ponude koje su zaprimljene na prethodne javne pozive samo i isključivo su primjenjivani kriteriji navedeni u istima. Također napominjemo kako smo se pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u slučaju zaprimanja dvije ili više valjanih ponuda jednako rangiranih prema kriterijima za odabir, vodili drugim zakonskim propisima, konkretno Zakonom o javnoj nabavi, člankom 302., a koji propisuje odabir ponude koja je zaprimljena ranije. Osnovni cilj Hrvatskih šuma d.o.o. je da stočari na vrijeme dobiju površine na kojima će napasati svoju stoku. Radnjama koje se trenutno poduzimaju jasnije će se definirati buduće postupanje pri odabiru.”

Ministarstvo poljoprivrede Nacionalu je poslalo odgovor na isto pitanje. Evo odgovora: “Kao što smo i prije napisali, članak 6. Uredbe se odnosi na zakup u svrhu odmora, rekreacije i sporta, a članak 7. Uredbe se odnosi na zakup u svrhu pašarenja. Kriteriji iz Uredbe koji se odnose na zakup u svrhu pašarenja su jasni. Prema očitovanju Hrvatskih šuma, kriterij o ‘prvoj ponudi’, kako ga nazivate, primjenjuju kao dodatan na temelju drugih propisa u slučajevima kad na temelju kriterija propisanih u Uredbi ne mogu utvrditi prvenstvo. Ministarstvo poljoprivrede smatra da ga u slučajevima kad je mogućnost natjecanja na temelju zakupnine ograničena nije dobro primjenjivati (u ovom slučaju je ograničena) ili ga je potrebno primjenjivati s odgodom zaprimanja ponuda (primjerice, natječaj se propiše na određeni datum, a zaprimanje ponuda teče nakon određenog broja dana).”

U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da nisu znali kako Hrvatske šume primjenjuju spornu odredbu: “Tijekom provođenja prethodnih natječaja Ministarstvo poljoprivrede nije zaprimilo obavijest od strane Hrvatskih šuma o provođenju ovog kriterija.” Naposljetku, i Ministarstvo poljoprivrede u svom odgovoru implicite priznaje pogrešku te sugerira kako proceduru treba mijenjati: “Hrvatske šume kao zakupodavac i Ministarstvo poljoprivrede kao predlagatelj propisa razmatraju mogućnost unaprjeđenja procedure dodjele šumskog zemljišta u zakup u svrhu pašarenja.” A kada se već javlja sve više stočara koji potvrđuju otkrića Nacionala o namještanju i pogodovanjima, pa kada već i Hrvatske šume i Ministarstvo poljoprivrede priznaju očite, i najvjerojatnije namjerne propuste u zakupu državnih pašnjaka, nije li logično pitati: kani li država preispitati rezultate svih petnaest dosadašnjih javih poziva za zakup šumskog zemljišta, koliko ih je raspisano od donošenja Uredbe u svibnju 2019. godine?