Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak izjavila je u ponedjeljak uoči sjednice Vlade kako bi obnova na području Sisačko-moslavačke županije koja je stradala u potresu mogla početi u drugoj polovici godine, odnosno u rano ljeto.

“Vezano uz traženje financijskih izvora za financiranje obnove potresom stradalih područja, prvenstveno ćemo koristiti sredstva iz dostupnih programa fondova EU. Tu govorimo o 111 milijuna eura koji će biti namijenjeni za obnovu stambenog fonda, odnosno izgradnju ili rekonstrukciju stambenog fonda u funkciji socijalnog stanovanja, odnosno zbrinjavanje starijih, nemoćnih, osoba sa invaliditetom, marginaliziranih skupina, (pripadnika) nacionalnih manjina itd.”, kazala je Tramišak.

Pojasnila je kako je u tijeku izmjena operativnog programa Konkurentnost i kohezija, čeka se program mjera koji će reći kakvi će se modeli obnove provodit i sukladno tome će se pristupiti izgradnji obiteljskih kuća.

“Sredstva su već na raspolaganju, samo čekamo izradu programa”, kazala je Tramišak napominjući kako je neformalni dijalog s EK-om već otvoren. Oni su, kako je rekla, spremni na izmjenu operativnih programa i odmah ove godine možemo krenuti sa realizacijom.

Na novinarski upit kada bi prve kuće mogle biti gotove, odgovorila je kako bi izgradnja mogla početi u drugoj polovici ove godine.

“Izgradnja bi mogla početi već u drugoj polovici ove godine, već možda na proljeće ili ljeto. Sve ovisi kako ćemo uspjeti brzo napraviti model obiteljske kuće, prikupiti anketu od ljudi koji bi htjeli koristiti takav oblik stanogradnje. Govorimo o izgradnji novih dijelova naselja te državnim stanovima i državnim kućama, po sličnom principu kako je do sada radio Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje koji svake godine dodjeljuje određeni broj državnih kuća i stanova na korištenje obiteljima koje su u potrebi”, pojasnila je Tramišak.

Na pitanje koliku prepreku mogu stvarati neriješeni vlasnički odnosi kazala je kako je riječ o izgradnji potpuno novih dijelova naselja, ili obnovi postojećeg stambenog fonda u vlasništvu države, pa tu nema neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Vezano uz Fond za solidarnost, rekla je da se čeka kompletna procjena štete na pogođenom području nakon čega će se izvršiti prijava prema Fondu.

Sredstva Fonda za solidarnost za razliku od ovih sredstava koje već imamo za obiteljske kuće su namijenjena za oporavak javne infrastrukture i zgrade javne namjene, kazala je.

Objasnila je i kako se procijenjeni iznos ukupne izravne šteta koja se dogodila i na javnim zgradama, gospodarskim objektima i obiteljskim kućama, šalje u Fond za solidarnost.

Taj iznos mora biti veći od 2,3 milijarde kuna, što se već procjenjuje da jest, kazala je te dodala kako nakon toga ide odobrenje EK-a u određenom postotku, maksimalno šest posto. Između dva i šest posto ćemo dobiti za javnu infrastrukturu, rekla je.

Bit će, kako je rekla, potrebna i značajna sredstva iz državnog proračuna, a paralelno se programira novo programsko razdoblje 2021. – 2027. i plan za oporavak i otpornost gdje se također mogu iskoristiti značajna sredstva.

Novinari su ministricu pitali znači li to da je u ovom programskom razdoblju 2014. do 2020. ostalo viška novca koji se sada preusmjerava.

“Nije ostalo viška sredstava, no kako to programsko razdoblje još traje za izvršenje svega što smo ugovorili, mi i iznad ugovaramo. Već sada smo na 111 posto i idemo još, kako bismo bili sigurni da oni veliki projekti koji će već sada ići u faziranje i prebacivat se u novo razdoblje imaju ugovore o dodjeli sredstava i neće ih potrošiti, da ih prenamjene tamo gdje se mogu brže realizirati”, objasnila je.

Samim time, kako je kazala, približavamo se onoj sto postotnoj realizaciji fondova koje smo imali do 2020., govorimo o više od 81 milijardi kuna dostupnih.

Navela je i kako smo sada već radi pandemije korona virusa oko 360 milijuna kuna alocirati za mjeru borbe protiv pandemije. U okviru  toga sredstva koja ostaju prenamijenit će se za novu situaciju nepogode, odnosno ovog razornog potresa.