Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine koji je Ministarstvo poljoprivrede nedavno uputilo na javnu raspravu putem sustava e-savjetovanje, izazvao je burne reakcije među hrvatskim mljekarima. Oni smatraju da je taj nacrt zapravo priznanje ministrice Marije Vučković da je njena politika očuvanja hrvatske mljekarske industrije potpuno promašena, a to tumače razlikama između nacrta koji je upućen u e-savjetovanje ove godine i istog nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. koji je Ministarstvo poljoprivrede u e-savjetovanje uputilo prošle godine. Riječ je o praktički istom dokumentu koji je u ovogodišnjem izdanju velikim dijelom samo kopiran od prošlogodišnje verzije, ali se dvije verzije razlikuju u jednom ključnom dijelu, u kojem se iznose prognoze rasta proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Zanimljivo je i da je ministrica poljoprivrede Marija Vučković baš prošlog tjedna održala sastanak s predstavnicima mljekarskih udruga, na kojem je obećala veliki napredak u proizvodnji hrvatske mljekarske industrije, što je potpuno u suprotnosti od onoga što je prikazano u Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030.

Da ministrica Marija Vučković zapravo nema jasnu politiku razvoja mljekarstva u Hrvatskoj može se vidjeti iz nekoliko rečenica iz dvaju dokumenata, jednog koji je objavljen prošle godine, te drugog koji je nedavno pušten u e-savjetovanje. Riječ je o 8. poglavlju nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. pod nazivom “Procijenjeni broj grla i proizvodnja mlijeka do 2030. godine” koji je u prošlogodišnjoj verziji glasio:

“Procjenjuje se rast populacije krava mliječnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji mlijeka u RH od 15,3% do 2030. godine. Procjena rasta proizvodnje kravljeg mlijeka do 2030. godine bazirana je na rastu broja mliječnih i kombiniranih pasmina krava u proizvodnji mlijeka te na povećanju mliječnosti po kravi. Procjenjuje se rast trženja mlijeka po kravi od 6,4% do 2030. godine.”

Ako se ministrica Marija Vučković hvali rastom poljoprivredne proizvodnje, službene brojke, pogotovo kad je u pitanju mljekarska industrija, govore nešto potpuno suprotno i otkrivaju teško stanje hrvatske poljoprivrede. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

U ovogodišnjoj verziji istog dokumenta našla se gotovo ista rečenica, ali s jednom bitnom razlikom koja pokazuje da u Ministarstvu poljoprivrede nemaju pravu ideju kako bi hrvatska mljekarska industrija trebala izgledati u idućih sedam godina. Ta rečenica u novoj verziji glasi:

“Procjenjuje se rast populacije krava mliječnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj do 2030. godine, pri čemu se povećanje proizvodnje mlijeka zasniva na povećanju mliječnosti po kravi te rastu udjela trženog mlijeka po kravi.”

Dakle, ljudi iz Ministarstva poljoprivrede očekuju rast, ali koliko će on u idućih sedam godina iznositi to nisu u stanju prognozirati niti imaju ideju kako taj rast ostvariti. Međutim, sve hrvatske proizvođače mlijeka još više bi trebala zabrinuti procjena rasta grla krava u idućih sedam godina, a ta procjena možda i najbolje prikazuje koliko su se u Ministarstvu poljoprivrede zaigrali prošle godine kada su radili procjene rasta proizvodnje mlijeka i koliko je mljekarska politika Marije Vučković doživjela krah u samo godinu dana. Naime, prije 12 mjeseci je ministrica u svom ambicioznom planu najavila da će do 2024. u Hrvatskoj biti 137 tisuća mliječnih i kombiniranih pasmina krava, odnosno muznih krava, a da bi do kraja razdoblja koje se navodi u ovom nacrtu, znači do 2030. u Hrvatskoj trebalo biti 150 tisuća krava.

Koliko su prošle godine bili ambiciozni u svom izračunu i koliko je uspješna politika prema hrvatskim mljekarima najbolje pokazuju procjene Ministarstva poljoprivrede u novom nacrtu prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. Sada u Ministarstvu poljoprivrede smatraju da će do kraja 2024. u Hrvatskoj biti 80 tisuća krava, a do kraja 2030. 90 tisuća krava. To znači da je u samo godinu dana plan broja muznih krava do 2030. smanjen čak 60 tisuća, a to pak znači smanjenje od nevjerojatnih 40 posto u samo godinu dana. Ne treba ni govoriti što to znači za hrvatsku mljekarsku industriju i njenu budućnost koja je ionako upitna i koja usprkos svim najavama ministrice Marije Vučković proživljava dramatične trenutke. Toga su očito svjesni i u Ministarstvu poljoprivrede pa su u samo godinu dana smanjili svoja očekivanja za 40 posto, iako je i navedenih 90 tisuća muznih krava brojka koja će se vrlo teško dostići jer se broj muznih krava, jednako kao i broj farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka dramatično, gotovo svakodnevno smanjuje, a to najbolje pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni prvog dana lipnja ove godine.

Tako je po podacima DZS-a kravljeg mlijeka lani proizvedeno 447,5 milijuna litara, što je 17,3 posto manje nego godinu ranije. Istodobno, proizvodnja ovčjeg mlijeka povećana je za 8,4 posto, na 5,7 milijuna litara, dok je kozjeg mlijeka pala gotovo 25 posto, na 5,2 milijuna litara. Još su poraznije brojke koje je početkom veljače otkrio Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). On je pozivajući se na podatke Ministarstva poljoprivrede, otkrio da je prošle godine 2988 isporučitelja proizvelo 405 milijuna kilograma mlijeka, dok je godinu prije bilo 3543 isporučitelja (555 više nego lani), a proizvedeno je ukupno 428 milijuna kilograma mlijeka. To bi značilo da se broj isporučitelja gotovo prepolovio u odnosu na 2019., kada ih je u Hrvatskoj bilo 4687.

Upravo zbog ovih brojki zvuči nevjerojatno da su u spornom nacrtu ljudi iz Ministarstva poljoprivrede ove godine predvidjeli da će se 2030. u Hrvatskoj proizvoditi 630 milijuna kilograma mlijeka. Ta je brojka u granicama znanstvene fantastike, ako se uzme u obzir pad broja proizvođača mlijeka koji će se vjerojatno nastaviti i ove godine. Zanimljivo je i da je prošle godine u nacrtu prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. predviđeno da će se 2030. u Hrvatskoj proizvoditi 700 milijuna kilograma mlijeka, što znači da je u godinu dana plan smanjen za 70 milijuna kilograma ili deset posto. Vjerojatno je samo ljudima u Ministarstvu poljoprivrede jasno kako će 40 posto manje muznih krava proizvesti samo deset posto manje mlijeka, kako proizlazi iz nacrta koji je objavljen na e-savjetovanju.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, kravljeg mlijeka lani je proizvedeno 447,5 milijuna litara, što je 17,3 posto manje nego godinu ranije. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Koliko je stanje u hrvatskom mljekarstvu teško i koliko su procjene objavljene u nacrtu prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. nerealne, čak i u ovom smanjenom obliku, pokazuju podaci proizvodnje mlijeka iz posljednjih desetak godina. Naime, 2009. Hrvatska je zabilježila najveći otkup od čak 675.000 tona ili 675 milijuna kilograma mlijeka godišnje, što je gotovo 225 milijuna kilograma više nego 2022. Hrvatska je oduvijek više uvozila nego izvozila, ali je te 2009. samodostatnost bila 80 posto, dok je sada otprilike 55 posto, pa je na dnu Europske unije. S druge strane, samodostatnost Europe procjenjuje se na 117 posto, a višak potvrđuje titulu tog kontinenta kao najvećeg izvoznika mlijeka i mliječnih proizvoda na globalna tržišta. O tom se problemu govori i u nacrtu prijedloga Ministarstva poljoprivrede u kojem kada je u pitanju samodostatnost hrvatskog mljekarstva piše:

“Republika Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje dio godišnje potrebe za mlijekom i mliječnim prerađevinama. Udio uvoza sirovog mlijeka kojeg uvoze mljekare zbog nedostatnih količina mlijeka iz domaće proizvodnje se smanjuje, a istovremeno je uvoz gotovih visokokvalitetnih mliječnih proizvoda u porastu. Stopa samodostatnosti u mljekarskom sektoru u Hrvatskoj smanjila se u razdoblju od 2018.do 2021. godine sa 62% na 55%, što je značajno niže od stope samodostatnosti na razini EU koja prelazi 117,40% u 2021. godini.”

I ove brojke pokazuju kakvo je pravo stanje u hrvatskoj mljekarskoj industriji i koliko je bila promašena prošlogodišnja najava o rastu od 17 posto do 2030. koja je u ovogodišnjoj verziji izbačena bez objašnjenja. No usprkos svim ovim brojkama i usprkos tome što je i iz nacrta njenog ministarstva izbačena najava o rastu od 17 posto, ministrica Marija Vučković i dalje mljekarima javno dijeli obećanja i tvrdi kako će uz pomoć europskih fondova mljekarska industrija rasti u idućem razdoblju. Tako je ministrica na posljednjem sastanku s mljekarima govorila o ovogodišnjim natječajima Strateškog plana ZPP 2023.-2027., a najavila je i kako će ove godine biti objavljen 120 milijuna eura vrijedan investicijski Natječaj intervencije 73.10. „Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju“, pri čemu će se nastojati administrativno rasteretiti proizvođači te prioritizirati projekti vodeći računa o strateškim potrebama hrvatske poljoprivrede.

Ove godine bit će objavljen i 10 milijuna eura vrijedan Natječaj za ulaganja u obnovljive izvore energije, a njime bi po najavama mljekari mogli povećati učinkovito korištenje energije na svojim farmama. Mljekari su informirani i kako će uskoro moći podnositi zahtjeve za potporu u okviru gotovo 31 milijun eura vrijednog Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje, kojim je Vlada RH u okviru posljednjeg paketa mjera osigurala gotovo 23 milijuna eura pomoći stočarstvu.

Međutim, sve to vrlo teško može promijeniti sliku hrvatskog mljekarstva i teško može dovesti do povećanja broja proizvođača mlijeka koji se gotovo prepolovio od 2019. Iako ministrica Marija Vučković tvrdi da su pred mljekarima bolji dani, u to je teško povjerovati, pogotovo ako se pročita dio nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. pod nazivom “Vizija sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj”. Cjelokupna vizija Ministarstva poljoprivrede opisana je doslovno sljedećom rečenicom:

“Povećana produktivnost sektora mljekarstva kroz rast proizvodnje i prerade mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama uz stalno poboljšavanje dobrobiti životinja na farmama, održivo upravljanje resursima, bolji položaj proizvođača i prerađivača mlijeka te povećanje potrošnje domaćih proizvoda s dodanom vrijednošću.”

Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine objavljen prošle godine (lijevo) i ove godine (desno)