Ministrica poljoprivrede Marija Vučković napravila je gaf prošloga tjedna u Europskom parlamentu kada je pred Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj predstavljala prioritete hrvatske poljoprivredne politike u šestomjesečnom predsjedanju Vijećem Europske unije. Ministrica Marija Vučković tom je prilikom u odgovorima na pitanja zastupnika Europskog parlamenta kao pozitivne strane stanja u hrvatskoj poljoprivredi istaknula pozitivne trendove rasta ekološke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kao i povećanje udjela mladih poljoprivrednika, te je poželjela takav trend cijeloj Europskoj uniji. Upravo je taj dio njenog izlaganja najproblematičniji jer se Hrvatska nalazi pod istragom Olafa, ali i Europske komisije baš zbog povećanja broja mladih poljoprivrednih gospodarstava. Drugim riječima, ministrica Marija Vučković se pred zastupnicima Europskog parlamenta hvalila uspjehom zbog kojeg će Hrvatska vrlo vjerojatno u budućnosti plaćati i određene penale Europskoj komisiji.

Da je riječ o velikom gafu aktualne ministrice i popriličnoj sramoti za Hrvatsku da se političari hvale rezultatima koji su pod ozbiljnim istragama europskih institucija smatra i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić. Bivši ministar gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića za Nacional je otkrio da je o toj problematici nedavno u Saboru razgovarao i s novim povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu, Poljakom Januszom Wojciechowskim te da ga je upozorio na problematiku hrvatske statistike kada su u pitanju OPG-ovi u vlasništvu mladih poljoprivrednika i tzv. mali OPG-ovi. Naime, Hrvatska ima dvostruko veći udio OPG-ova čiji su vlasnici mladi poljoprivrednici, odnosno oni mlađi od 40 godina. U Hrvatskoj takvi OPG-ovi čine 12 posto ukupnog broja, dok je u Europskoj uniji ta brojka oko šest posto. Zbog te se brojke ministrica Marija Vučković prošlog tjedna vjerojatno i hvalila pred zastupnicima Europskog parlamenta te je poželjela da takve brojke budu i u ostatku Europske unije. Međutim, problem je što je Hrvatska do takve brojke došla na umjetan način, a budući da se iz Europskih fondova putem mjere 6.3 mladi poljoprivrednici financiraju s 15 tisuća eura, takav nagli rast broja mladih poljoprivrednika primijetile su i europske institucije koje istražuju malverzacije s europskim fondovima. Tomislav Panenić kaže da je od Janusza Wojciechowskog zatražio da pomogne u rješenju ovog problema i da pokuša utjecati na hrvatsku praksu umjetnog stvaranja OPG-ova u vlasništvu mladih poljoprivrednika:

„Problem je u tome što se hvalimo stvarima s kojima se ne bismo trebali hvaliti. Naime, u Hrvatskoj se ustalila praksa da se cijepaju obiteljska gospodarstva kako bi se što lakše uzeli novci Fonda za ruralni razvoj. Drugim riječima, vlasnik jednog OPG-a koji ima više od 40 godina podijeli zemljište na više dijelova i na njemu se njegova djeca upišu kao novi vlasnici i registriraju nove OPG-ove. Tako se umjetno dižu brojke pa nije ni čudno da smo dvostruko bolji od prosjeka Europske unije gdje je takva praksa neprihvatljiva. Još je veći problem što su tu praksu prakticirali i neki visoki dužnosnici Ministarstva poljoprivrede pa je sve završilo i prijavom OLAF-u. Dakle, baš oni koji bi trebali kontrolirati isplatu fondova i truditi se da sve ide legalno, rade suprotno te su ulovljeni u prekršaju.“

Hvalimo se stvarima s kojima se ne bismo trebali hvaliti jer se u Hrvatskoj ustalila praksa da se cijepaju obiteljska gospodarstva kako bi se što lakše uzeo novac iz europskih fondova’, kaže Tomislav Panenić

Panenić je aludirao na slučaj Matilde Copić, ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, agencije preko koje ide isplata svih fondova u poljoprivredi. Njen slučaj najbolje opisuje zašto je Hrvatska pod lupom europskih istražitelja i zašto je udio mladih poljoprivrednika najveći u Europskoj uniji. Naime, nakon što je postala ravnateljica APPRR-a Matilda Copić je bila prisiljena vratiti 15 tisuća eura nakon što je otkriveno da joj agencija kojoj je na čelu treba isplatiti novac iz Mjere 6.3.1. – potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Tada se saznalo da je Matilda Copić, sa svojom pomoćnicom za koordinaciju, međunarodne i horizontalne poslove Božanom Bešlić, uvjete za ostvarivanje potpora stvorila na temelju umjetno stvorenih uvjeta. Naime, Matilda Copić i Božana Bešlić podnijele su prijave na natječaj objavljen dana 22. 4. 2015. godine za sredstva Mjere 6, Podmjere 6.3, Operacije 6.3.1: „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. te im je hrvatska agencija za plaćanja nakon administrativne kontrole prijava odobrila svakoj po 15 tisuća eura te im je isplatila polovicu toga iznosa.

Iz podnesenih prijava vidljivo je da su obje otvorile vlastita obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) 2015. godine tijekom razdoblja podnošenja prijava na natječaj. Matilda Copić ga je otvorila 24. 5. 2015., a Božana Bešlić 20. 7. 2015. Iako je natječajem rok za podnošenje prijava bio do 12. 7.2015., izmjenama natječaja rok je produžen do 31. 7. 2015., a moguće je da je jedan od razloga za produžetak roka bilo upravo kasno otvaranje vlastitog OPG-a Božane Bešlić. Obje su osnovale OPG-ove sa sjedištem u Zagrebu na adresama svojeg prebivališta, a prijavile su se za ostvarenje potpore katastarske čestice u općini Pokrovnik, blizu Drniša koje su u vlasništvu Ivana Copića, oca Matilde Copić, što je vidljivo iz zemljišnih knjiga i registra koje vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Obje su bile u vrijeme podnošenja prijava zaposlene u javnoj službi u Zagrebu, u vrijeme osnivanja OPG-a obje su radile u Agenciji za regionalni razvoj i to Matilda Copić kao vd. ravnatelja, a Božana Bešlić kao rukovoditelj u Agenciji za regionalni razvoj te je teško povjerovati da su se pored redovnog rada u javnoj službi stigle pritom još i baviti poljoprivredom na katastarskim česticama koje su udaljene par stotina kilometara od mjesta njihova prebivališta. Iz imovinske kartice Matilde Copić je vidljivo da nema oranice, stoku, mehanizaciju niti OPG, već od nekretnina ima samo stan u Zagrebu, a od pokretnina nema ništa navedeno.

U praksi to znači da su čestice u vlasništvu njenog oca Ivana Copića poslužile kao podloga za stvaranje čak 4 OPG-a. I to OPG-a Ivana Copića koji ostvaruje pravo na izravne potpore Ministarstva poljoprivrede, OPG-a Tomislava Copića, sina Ivana Copića i brata Matilde Copić koji također ostvaruje pravo na izravne potpore, OPG-a Matilde Copić i OPG-a Božane Bešlić. Sve to jedan je od razloga zbog kojeg je i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) dobio i prijavu protiv Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, o čemu je Nacional pisao prošloga ljeta. Iako službena informacija da su istražitelji OLAF-a bili u Hrvatskoj nije potvrđena, nekoliko izvora iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nacionalu je potvrdilo da su istražitelji bili u Hrvatskoj, ali ne samo istražitelji OLAF-a, već i revizori Europskog revizorskog suda koji su u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju proveli nekoliko tjedana krajem prošle godine. Izvori iz agencije tvrde da revizori ovog suda također nisu krili zabrinutost tijekom posjete gleda načina odobravanja potpora.

Tomislav Panenić kaže da primjer Matilde Copić najbolje ocrtava kako se umjetno stvorenim OPG-ovima „friziraju“ brojke, dok je situacija na terenu potpuno drugačija. Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu tvrdi da je situacija na samom terenu drugačija i da se nikako ne može govoriti o velikom broju mladih poljoprivrednih gospodarstava:

„Volio bih da mi ministrica pokaže gdje su ta gospodarstva u Slavoniji? Gdje su ti mladi ljudi koji navodno obrađuju zemlju? Živim tamo pa iz prve ruke mogu reći da ih nema i da svatko tko se hvali s ovim brojkama ne radi za dobro Slavonije i Hrvatske. Činjenica je da ne povlačimo dovoljno novca za poljoprivredu i da smo pri samome dnu Europske unije. Valjda kako bi sakrila taj neosporan podatak onda se ministrica odlučila pohvaliti da smo najbolji u Europi po broju mladih poljoprivrednika. Bojim se da ni to na kraju neće biti istina i da ćemo još morati plaćati penale.“

Ostaje vidjeti hoće li Europska komisija na temelju istrage OLAF-a i izvještaja Europskog revizorskog suda doista i odrediti sankcije Hrvatskoj zbog kršenja europskog prava u slučaju isplate sredstava mladim poljoprivrednicima, što bi bio veliki udarac za Andreja Plenkovića u godini u kojoj ga očekuju prvo unutar stranački, a potom i parlamentarni izbori. Da stvar bude još gore u istom tjednu kada je ministrica Marija Vučković napravila ovaj gaf, u javnost su izašli još neki podaci koji pokazuju da u području isplate sredstava iz europskih fondova.

Prosjek mladih poljoprivrednika u Europskoj uniji iznosi šest posto od ukupnog broja, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 12 posto. Putem mjere 6.3.1. oni imaju pravo na 15.000 eura iz EU fonda za ruralni razvoj

Naime, po pisanju 24 sata OLAF-u je podnesena još jedna prijava protiv Vlade i to jer je odlučila isplatiti gotovo 77 milijuna kuna dvjema malim tvrtkama slavonskog poljoprivrednog proizvođača Marka Pipunića. Prijavu je podnio bivši dužnosnik Ministarstva poljoprivrede s nizom argumenata koji pokazuju da se time krše pravila Europske komisije o dodjeli poticaja. Isplatu poticaja prije je blokirala i Europska komisija smatrajući da se novac ne smije isplatiti jer su Pipunić, ali i još neki poduzetnici, pokušali zaobići europska pravila za dodjelu poticaja. To je najveća afera iz mandata SDP-ova ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, a proteže se kroz mandate već trećeg ministra poljoprivrede.

Novac su dobile tvrtke Salami Aurea i Copadio, male tvrtke u vlasništvu Žita Marka Pipunića, a zanimljivo je da je novac u proračunu osiguran gotovo dva mjeseca prije nego što je povjerenstvo Ministarstva pravosuđa predložilo nagodbu s Pipunićevim tvrtkama. Cijeli slučaj je počeo kada je EU dao poticaje za modernizaciju proizvodnje, a maksimalni iznos koji je jedan poduzetnik mogao dobiti bio je pet milijuna eura (38,4 mil. kuna). Ograničenje je postavljeno baš kako veliki ne bi pokupili sav novac. Međutim, Pipunić, ali i još neki drugi, razbijaju jedan projekt na tri dijela i prijavljuju ga kroz tri različite tvrtke. Konkretno, u Pipunićevu slučaju riječ je o tvornici pršuta i suhomesnatih proizvoda u Čepinu koja sad prodaje brend Dobro.

Naša Agencija za plaćanje i Ministarstvo prvo odobravaju novac, a onda Europska komisija naređuje reviziju jer je sumnjala zlouporabu i pokušaj prijevare. O nalazima te revizije i blokadi sredstava Pipunićevim tvrtkama, ali i tadašnjim tvrtkama u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića iz europskih fondova prvi je pisao Nacional još na kraju mandata vlade Zorana Milanovića.

Na kraju Pipuniću, ali i još nekima, poput Osatina grupe ili govedarstva Širjan, novac nije isplaćen. Pipunić je podigao tužbu i dobio je na prvom stupnju, a Vlada ne čeka okončanje spora nego nagodbom isplaćuje novac, iako je sud EU-a u sličnim slučajevima u Bugarskoj već presudio da se novac ne smije isplatiti. Zašto je tako odlučeno usprkos pravnoj praksi EU-a nije poznato, jednako kao što nije ni poznato zašto su u Ministarstvu poljoprivrede odlučili hvaliti se rezultatima koji su u najmanju ruku postignuti na sumnjivi način.