Pandemija i energetska kriza te klimatske promjene uzrokuju nestabilnosti na tržištu i posljedično rast cijena, no zadnjih mjeseci podaci ukazuju da dolazi do polagane stabilizacije cijena hrane i globalno i u Hrvatskoj, istaknuto je u četvrtak na konferenciji Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Neovisna stručnjakinja za poljoprivredu Zvjezdana Blažić napominje kako svi pokazatelji upućuju na to da dolazi do polagane stabilizacije cijena hrane, kako globalno tako i u Hrvatskoj. Zadnja tri mjeseca, kako je navela, svjedočimo usporenom rastu cijena, cijene nekih kategorija proizvoda stagniraju, a kada se promatra na mjesečnj razini, povremeno dolazi i do pada cijena. “Na cijene utječu još uvijek nesigurna vremena i klimatske promjene, no ove godine možemo vidjeti da nije bilo enormnih ekstrema tako da se kod glavnih poljoprivrednih proizvoda ne očekuju veliki poremećaji pa ne bi trebalo doći do značajnijeg rasta, već do stabiliziranja cijena”, istaknula je Blažić.

Član Uprave ENNA Fruit Tomislav Đurić kazao je kako vremenske nepogode dovode do velikih nestabilnosti na tržištu i nemogućnosti predviđanja, no ono što je ključno je da se smanjuje urod. Pod takvim pritiskom, kako je naveo, cijene proizvoda koje su sada u osjetljivoj fazi, poput jagoda, otišle su uvis. Đurić ističe kako je poljoprivrednicima teško u ovom trenutku išta prognozirati, jer je doslovno “svaki dan borba na polju”. “Postavlja se i pitanje hoće li ove klimatske nestabilnosti biti redovna pojava”, kazao je Đurić napominjući kako je ključ svega pokušati smanjiti utjecaj vremenskih nepogoda na samu proizvodnju, primjerice ulaganjima u nove tehnologije.

Nužno povećati samodostatnost

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević je kazao kako se nalazimo u razdoblju koje do sada nismo nikada zabilježili, imamo kumulativni učinak krize, od pandemije preko rata u Ukrajini, energetske krize do klimatskih izazova kroz elementarne nepogode. Hrvatska, kako je rekao, ima i problem kontinuirane uvozne ovisnosti, a problem je i deficit u proizvodnji određenih proizvoda poput mesa, mlijeka, voća i povrća. “Problem je i nedovoljna samodostatnost, jer onemogućava da u određenim situacijama pokušamo amortizirati snažne cjenovne udare”, istaknuo je te dodao kako se u idućem razdoblju očekuje stabilizaciju cijena. Vezano uz povećanje samodostatnosti mišljenja je da treba staviti u fokus zemljišni potencijal te se usmjeriti na visoko dohodovnu proizvodnju i finalizaciju proizvoda.

Vučković: U tijeku primjena u praksi Zelenog plana

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je na konferenciji da je Hrvatska gotovo u potpunosti primijenila Zeleni plan EU u nacionalnoj regulativi, a sada je u tijeku njegova primjena u praksi, kod samih poljoprivrednika. Navela je kako je na tragu ekoloških europskih zahtjeva uvedeno više dodatnih modela poticaja poljoprivrede kroz tzv. ekološke sheme, koje će biti izdašne, ali i strože po pitanju ostvarivanja ciljeva. Riječ je o iznosu od 468 milijuna eura kroz ekološke sheme za pet godina, rekla je Vučković te navela da je do sada financirano 300 projekata vezanih uz obnovljive izvore energije na poljoprivrednim gospodarstvima.  Vezano uz cijene i očekivana poskupljenja proizvodnje hrane kazala je kako zemlje poput Hrvatske, koje su male i otvorene, imaju manje probleme i neravnoteže.   “Hoće li cijene rasti? Mnogi očekuju da hoće. I zato je pitanje je li vrijeme jeftine hrane iza nas postavljeno u pravom trenutku”, kazala je Vučković. To se, kako je navela, može gledati s kratkoročnog aspekta i pokušavati procijeniti što će se događati u budućnosti. Razumno je za očekivati da poplave ili suše utječu na ponudu i samim tim na cijenu hrane. Kad se gleda dugoročnije, odnosno hoće li Zeleni plan EU dovesti do rasta cijena to se mora sagledati puno šire, kazala je. Zemlja poput Hrvatske, kako je rekla, ako bude ispravno planirala, može ostvarivati sve ciljeve Zelenog plana bez rizika za proizvodnju hrane. Ne smije se, kaže, zaboraviti ni koliko se hrane baca i tu je prostor za uštede te naglasila da Hrvatska može očuvati svoje resurse, povećati produktivnost, smanjiti otpad od hrane, povećati izvoz i zadržati stanovništvo u ruralnim prostorima.