Čvrstu ruku kojom Hrvatska narodna stranka (HNS) vlada institucionalnom kulturom osjetio je prošlog tjedna splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, koji je puna dva i pol sata uvjeravao ministricu kulture Andreu Zlatar Violić da odustane od imenovanja glumice Senke Bulić ravnateljicom Splitskog ljeta. Umjesto da, očekivano, ministrica kulture uvaži zahtjeve iz Splita i odustane od svog tvrdoglavog inzistiranja na tom kadrovskom rješenju – što je peticijom od nje zatražilo čak 90 posto od 280 zaposlenih u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu – dogodilo se upravo suprotno.

[quote_box_center]

• Čvrstu ruku kojom Hrvatska narodna stranka (HNS) vlada institucionalnom kulturom osjetio je prošlog tjedna splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, koji je puna dva i pol sata uvjeravao ministricu kulture Andreu Zlatar Violić da odustane od imenovanja glumice Senke Bulić ravnateljicom Splitskog ljeta

• Umjesto da, očekivano, ministrica kulture uvaži zahtjeve iz Splita i odustane od svog tvrdoglavog inzistiranja na tom kadrovskom rješenju – što je peticijom od nje zatražilo čak 90 posto od 280 zaposlenih u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu – dogodilo se upravo suprotno

• ZLATAR JE BALDASARU ZAPRIJETILA DA ĆE USKRATITI POTPORU za tri velika splitska kulturna projekta ako ne prihvati Senku Bulić pa se ovaj pokunjen vratio natrag

[/quote_box_center]

ZLATAR JE BALDASARU ZAPRIJETILA DA ĆE USKRATITI POTPORU za tri velika splitska kulturna projekta ako ne prihvati Senku Bulić pa se ovaj pokunjen vratio natrag. Pred novinarima je uvijeno pokušao objasniti da će se idućih tjedana redefinirati način upravljanja Splitskim ljetom, šest desetljeća starom nacionalnom kulturnom institucijom, dok je vlastitim suradnicima priznao kompletan poraz. Kako Nacional doznaje iz izvora bliskih splitskom gradonačelniku, ali i iz izvora djelatnika iz kulturnog resora koji nemaju veze sa splitskom vlasti, razgovor u Ministarstvu kulture bio je vrlo otvoren i, umjesto o konkretnom problemu, razgovaralo se na političkoj razini. Što se na kraju svelo na ucjenjivanje i gotovo pa cjenkanje: HNS-ova ministrica nije htjela popustiti ni za milimetar, a čak je s pozicije moći – odnosno osobe koja drži siromašan, ali bitan kulturni proračun – jasno prijetila da će se prema Splitu ubuduće odnositi manje dobrohotno. Odnosno, da bi gradski projekti mogli doći u nemilost.

“Baldasar je morao popustiti, pogotovo jer na tom sastanku nije bilo nikoga iz samog kazališta ili barem izvan politike – Senka Bulić ipak ostaje, a od imena ravnateljice – pa čak i volje kompletne splitske kulturne javnosti – važnija su mu tri ključna kulturna projekta”, kaže Nacionalov izvor.

Prvi je obnova Koncertne dvorane, za koju će Ministarstvo kulture već ove godine izdvojiti oko 4 milijuna kuna. Druga je čak 20 milijuna eura vrijedan projekt Doma mladih, kojim će se iz europskih fondova i uz podršku Vlade financirati rekonstrukcija nikad dovršenog betonskog čudovišta iz kasne faze socijalizma, inače jednog od prepoznatljivih gradskih landmarka. A treći je kandidatura Splita za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

“Ucijenila ga je”, kratko i jasno potvrđuje sugovornik Nacionala, jedan od glavnih aktera priče oko Splitskog ljeta koja već mjesecima trese lokalnu kulturnu scenu. Od Ministarstva kulture, naime, tražilo se da manifestaciju vodi tek nedavno imenovani intendant HNK Goran Golovko, što je inače bila praksa u svih 60 godina postojanja festivala, osim u razdoblju Željka Keruma i Duška Mucala. Tada je prvi put uvedeno dvovlašće i rezultiralo je katastrofalnim minusima i gubicima: ravnatelji su nemilice trošili sredstva na skupe produkcije i izdašne autorske honorare, a račune je podmirivalo splitsko kazalište. Odnosno splitski gradski proračun.

Tako je bilo i prošle godine pa je Golovko – koji je stupio na dužnost prije nešto više od mjesec dana, i to nakon što je njegov program potvrdila upravo Andrea Zlatar violić, bez obzira na to što u njemu piše da će intendant biti i ravnatelj Splitskog ljeta – čak potpisao osobnu zadužnicu na iznos od 300.000 kuna kao garanciju da će sanirati dugove od prošle godine.

NJIH MU JE OSTAVIO TONČI BILIĆ, intendant splitskog HNK koji je tada već bio podnio ostavku, ali je ipak ravnao Splitskim ljetom. Bilić je za svog kratkog boravka u Splitu nekoliko puta temeljito skandalizirao javnost: najprije gomilanjem dugova u kazalištu, potom gotovo nevjerojatnim menadžerskim ugovorom, a zatim i neobičnim izborom suradnika, koprodukcija i gostujućih umjetnika, koji su mahom dolazili iz istog klana. Poslovi su se gotovo otvoreno dijelili po prijateljskim vezama, a u samom HNK Split čak su se bojali govoriti o namještanju i sukobu interesa.

Krug ljudi okupljenih oko zamjenika ministrice kulture Berislava Šipuša upućeni najčešće zovu “dirigentsko-skladateljskim”, odnosno “dodekafonskim” lobijem – s tim da se u neformalnim razgovorima upotrebljava mnogo oštrija riječ od “lobi” – za koji se smatralo da uživa prešutnu i snažnu potporu Ive Josipovića. Osim Bilića tu su ravnatelj “Lisinskog” Dražen Siriščević, bivši intendant zagrebačkog HNK i dirigent Mladen Tarbuk, dirigent Vladimir Kranjčević i još nekoliko poznatih imena.

Sukladno tituli maestra, Bilić je “maestralno” obavio svoj posao: već na prvom Ljetu dodijelio je Nagradu Judita svom neformalnom pokrovitelju Šipušu, potom je postavio “Aidu” kao prvu operu uopće u režiji Dražena Siriščevića, a onda ju je i sam dirigirao, što će mu u osobnoj biografiji također biti zabilježeno kao operni prvijenac. Na Splitskom ljetu čak su bile angažirane članice obitelji nekih ljudi iz ovog lobija.

GRADONAČELNIK IVO BALDASAR uspio se prošle godine riješiti Bilića, nakon što je otkriven njegov bogati ugovor o radu i nakon što je – potrošivši 40 milijuna kuna – potkraj godine zatražio dodatnih 2,8 milijuna kuna iz proračuna. Gradska blagajna ionako pleše na rubu izdržljivosti pa je to bila idealna prilika da se Baldasar napokon pokuša kulturno osamostaliti. Split, naime, financira svoje kazalište s gotovo 90 posto, a Splitsko ljeto s više od 70 posto, pa je gradonačelnik smatrao da ima pravo i kadrovirati. U HNK-u mu je to nekako uspjelo, pogotovo jer su i glumci gotovo jednoglasno podržali Golovka, no Splitskog ljeta se Ministarstvo kulture nije htjelo odreći.

Zlatar je najprije u tajnosti ponovno imenovala Tončija Bilića i ugovorom mu dodijelila honorar od 100.000 kuna. Potom je – kad je u Splitu počela pobuna – od javnosti skrila njegovu ostavku. Zatim je potvrdila Golovka za intendanta HNK, no samo tjedan poslije za ravnateljicu Ljeta postavila Senku Bulić, glumicu koja očito odgovara HNS-u jer je neobično često pokušava postaviti na ravnateljska mjesta diljem Hrvatske, od Velike Gorice do Šibenika. To je također učinila u tajnosti i čak se mjesec dana odbijala uopće oglasiti.

Što je iznerviralo Baldasara, koji bi cijelo to paradiranje “dodekafonaca” trebao platiti, ali čak i njegova zamjenika i šefa splitskog HNS-a Gorana Kovačevića. I on je javno zatražio povlačenje odluke, ali bez uspjeha: u Ministarstvu kulture na njega čak gledaju s prezirom jer ga u neslužbenim razgovorima znaju proglasiti “Ratkovim izdajicom”, odnosno osobom koja je, još uvijek neslužbeno, okrenula leđa HNS-u i priklonila se Reformistima, stranci Radimira Čačića. Prijeći će tamo, smatra se, kada to i njemu i Čačiću bude najviše odgovaralo.

Prošlotjednim razgovorom splitskog gradonačelnika s ministricom kulture barem je dogovoreno da će ovogodišnje izdanje Splitskog ljeta biti planirano zajednički s HNK-om, pa se ne bi trebali pojavljivati dodatni troškovi iznad budžeta od oko 6 milijuna kuna – u čemu Ministarstvo kulture sudjeluje s tek 2 milijuna. Po svemu sudeći, Senka Bulić bit će racionalnija.

ZA BUDUĆNOST SE PAK PLANIRAJU RADIKALNE PROMJENE: nakon što se uredi spomenuta Koncertna dvorana, osnovat će se nova institucija kojoj će pripasti i Splitsko ljeto, a nema sumnje da će se pronaći upravljačka struktura po volji Andree Zlatar, Berislava Šipuša i ostatka ekipe iz Ministarstva. A u tom slučaju pronaći će se i novac pa je iz Zagreba odjednom obećano da će se sve skupa financirati s čak 10 milijuna kuna, premda je malo nejasno kako se jedan tipični festival “institucionalne kulture” u rangu s Dubrovačkim ljetnim igrama, inače pupčanom vrpcom vezan za HNK, može odvojiti od matičnog kazališta.

U međuvremenu, tek šest mjeseci do prve predstave, 61. izdanje Splitskog ljeta zatočeno je usred političkih obračuna i samovolje HNS-ova Ministarstva kulture, pa nema ama baš ništa: ni programa, ni rokova pripreme, ni ideje kako bi trebalo izgledati. Postoji tek pobuna glumaca koji neće odustati od masovno potpisane peticije i želje da manifestacijom ravna intendant Goran Golovko, zasad izvrsno prihvaćen i u HNK-u i u samom gradu. Njega podržavaju ama baš sve političke opcije, od krajnje desnice do krajnje ljevice, što se u povijesti splitske demokracije dogodilo tek dva ili tri puta.

On će, po svemu sudeći, odustati od slanja glumaca na kolektivni ljetni godišnji odmor, što je bio najavio u znak protesta i čime bi se onemogućilo održavanje manifestacije; no radničke akcije se spremaju, sve pod egidom “dosta je tutorstva” i pozivom da se Ministarstvo kulture prestane poigravati jednim nacionalnim kazalištem i jednim nacionalnim festivalom.