Ministrica financija SAD-a rekla da je moguća ustavna kriza, ako se ne dogovori podizanje granice duga

Autor:

Adam Nir, Unsplash

Američka ministrica financija Janet Yellen upozorila je da bi neuspjeh u podizanju gornje granice američkog duga mogao imati strašne posljedice. Bez sporazuma o povećanju onoga što savezna vlada može posuditi, mogla bi ostati bez novca do početka lipnja.

U tom trenutku savezna vlada možda neće moći izvršiti isplate plaća, socijalne pomoći i drugih obaveza. “Posao Kongresa je da to učini. Ako oni to ne uspiju, imat ćemo ekonomsku i financijsku katastrofu koju ćemo sami napraviti”, rekla je.

U intervjuu za ABC News u nedjelju Yellen rekla je da se pregovori o gornjoj granici duga ne bi trebali odvijati “s pištoljem uperenim u glavu američkog naroda”. Ali vrijeme za dogovor ističe.

U utorak će se predsjednik Joe Biden sastati s republikanskim čelnicima kako bi ih zamolio da pristanu na povećanje trenutnog limita od 31,4 bilijuna dolara.

Kongres obično veže odobrenje veće gornje granice duga s odredbama o proračunu i mjerama potrošnje. Prošlog mjeseca Zastupnički dom usvojio je zakon o podizanju gornje granice, koja je trenutno otprilike jednaka 120% godišnje ekonomske proizvodnje zemlje, ali je uključena u zakon kojim se predviđaju oštra smanjenja potrošnje u sljedećem desetljeću.

Predsjednik Biden želi da Kongres pristane na povećanje gornje granice duga, bez uvjeta. Predsjednik Biden rekao je da neće pregovarati o povećanju i da će razgovarati o proračunskim rezovima nakon što se problem riješi. Neuspjeh u postizanju međustranačkog dogovora o tom pitanju mogao bi rezultirati “ustavnom krizom”, rekla je Yellen.

Bidenova administracija razmatra postoji li prostor unutar ustava za predsjednika da nastavi s odobravanjem novog duga bez odobrenja Kongresa, ali ovaj će tjedan nastojati izbjeći taj scenarij.

“Ne bismo trebali doći do točke u kojoj trebamo razmotriti može li predsjednik nastaviti s odobravanjem duga. To bi bila ustavna kriza”, rekla je Yellen za ABC.

Gornja granica duga je podignuta, proširena ili revidirana 78 puta od 1960. godine, često s pregovorima koji su trajali do isteka roka za njegovo odobrenje.

Na kraju, prijetnja neplaćanja državnih obaveza uključujući dužničke obveze uvijek je dovodila do kompromisa. SAD nikada nije bankrotirao, što bi bio događaj koji bi preokrenuo globalna financijska tržišta i imao dalekosežne ekonomske učinke, piše BBC.

Ali odgađanje rezolucije također je imalo negativne posljedice, napisala je Yellen u pismu Kongresu prošlog tjedna.

“Naučili smo iz prošlih bezizlaznih situacija s ograničenjem duga da čekanje posljednjeg trenutka da se obustavi ili poveća ograničenje duga može ozbiljno naštetiti poslovnom i potrošačkom povjerenju, povećati troškove kratkoročnog zaduživanja za porezne obveznike i negativno utjecati na kreditni rejting SAD-a”, napisala je.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.