Ministri zdravstva EU-a složili su se da je Covid-19 nezabilježena zdravstvena kriza u povijesti Unije i da je najvažnije smanjiti njezin utjecaj na ljudske živote, rekao u srijedu hrvatski zdravstveni dužnosnik.

“Fokus treba ostati na smanjenju utjecaja na ljudske živote, u smislu broja oboljelih i umrlih koliko god je to moguće”, istaknuo je državni tajnik u ministarstvu zdravstva Željko Plazonić nakon videokonferencije s europskim ministrima zdravstva.

Ministri su istaknuli da je “pandemija Covid-19 dosad nezabilježena zdravstvena kriza u povijesti EU-a, ali i ozbiljna prijetnja ekonomiji i društvu EU-a u cjelini”, rekao je Plazonić novinarima.

Državni tajnik države koja predsjeda EU-om rekao je da je “iznimno važno osiguranje sveobuhvatnog testiranja stanovništva i zaštita posebno ranjivih skupina”.

Dodao je da je uz suradnju i koordinaciju 27 članica potrebno jačati “zajedničke napore u istraživanju i pronalasku cjepiva”.

Na videokonferenciji je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Stella Kyriakides. Predstavila je smjernice za optimalnu i racionalnu uporabu lijekova kako bi se izbjegla nestašica u kontekstu Covida-19, rekao je Plazonić.

Neke članice EU-a polagano se vraćaju “u normalu”

Europska komisija predstavila je u srijedu plan za postupno popuštanje mjera s uvažavanjem tri kriterija. Širenje zaraze mora biti znatno usporeno i stabilizirano, zdravstveni sustavi moraju imati dovoljno kapaciteta i potrebno je bolje pratiti širenje zaraze što se može postići većim testiranjem.

Plazonić je istaknuo da se članice EU-a slažu da su “adekvatni kapaciteti zdravstvenog sustava ključni za donošenje odluka o popuštanju postojećih mjera”.

Neke članice EU-a počele su s laganim povratkom “u normalu” početkom tjedna, ali ne i Hrvatska.

“Hrvatska će na to biti spremna kada svi relevantni parametri, pogotovo epidemiološki, budu dozvolili tzv. relaksaciju mjera”, poručio je Plazonić.

U Italiji, u kojoj je više od 21.000 ljudi umrlo u pandemiji, ograničen broj dućana i tvrtki dobilo je dopuštenje za otvaranje. Najpogođenija Lombardija i druge regije na sjeveru Italije odlučile su još malo pričekati, ali Veneto kreće s polaganim otvaranjem.

Nakon pet tjedana karantene, mogu raditi knjižare i dućani s opremom za bebe i malu djecu, ali uz striktno pridržavanje mjera i higijene.

Oko deset tisuća djece u Danskoj vraćaju se u srijedu u škole, vrtiće i jaslice, a u Sloveniji su neke tvrtke, obrti i trgovine u utorak nastavile raditi.

U Austriji su od utorka otvorene manje trgovine do 400 četvornih metara te veće prodavaonice s građevinskim i vrtnim materijalom uz obveznu provedbu strogih higijenskih standarda nošenja maski i držanje razmaka.

Češka vlada u utorak je najavila plan postepenog otvaranja trgovina i restorana u idućih sedam tjedana. No, ministar zdravstva Adam Vojtech upozorio je da plan ovisi o poštivanju higijenskih mjera te da je uvjetovan i brzinom širenja koronavirusa.

Građevinski i industrijski radnici u Španjolskoj vratili su se u ponedjeljak na posao nakon što su najnoviji podaci ukazali na blagi pad novih slučajeva zaraze koronavirusom.