Godinu na izmaku obilježile su, kad je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, dobre otkupne cijene ratarskih kultura. No, ubrzo su se, već u jesenskoj sjetvi, ratari neugodno iznenadili jer je sav repromaterijal poskupio. Zato već sada strahuju od iduće godine. Što očekuje poljoprivrednike nakon drastičnog poskupljenja repromaterijala za HTV je otkrila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Tri godine lomile su se koplja na razini Unije oko nove zajedničke poljoprivredne politike koja stupa na snagu 2023. godine. Do kraja godine, dakle idućih nekoliko dana, sve zemlje članice moraju dostaviti svoje strateške nacionalne planove. Ministrica otkriva ma što je Hrvatska stavila fokus za 3,42 milijarde eura koje su nam na raspolaganju za period 2023.- 2027.

“Ja bih naglasila da je riječ o najvažnijem strateškom planu za podršku razvoju hrvatske poljoprivrede od 2023.- 2027. pri čemu je Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja osigurala i kontinuitet plaćanja putem prijelazne odredbe za primjenu koje smo dobili dodatnih više od milijardu i 700 milijuna kuna. Naš strateški plan je vrijedan oko 3 milijarde i 400 milijuna kuna od čega je više od milijardu i 800 milijuna kuna koje pripadaju dosadašnjem prvom stupu potpora poljoprivrednicima preraspoređeno kako bismo osigurali pravičnost, eko-sheme, proizvodno vezana plaćanja za mlade poljoprivrednike. Preostali dio se odnosi na dosadašnju drugi stup, odnosno dosadašnji program ruralnog razvoja”, rekla je ministrica Vučković.

Ambiciozni ciljevi

Najmanje 25 posto izravnih plaćanja treba biti usmjereno za ekološke mjere, poljoprivredna politika dio je Zelenog plana Unije koji među ostalim do 2030. predviđa smanjenje uporabe pesticida za 50 posto, mineralnih gnojiva za 20 posto. Vučković ističe kako su ciljevi na razini Europske unije vrlo ambiciozni, ali da se nada da će se ostvariti.

“Što se tiče Hrvatske prvo treba reći da je po pokazateljima koje ste spomenuli kao i prema uporabi antibiotika u stočarstvu naša zemlja ima jedne od boljih pokazatelja. Naša je temeljna zadaća najprije povećati produktivnost, a dodatno očuvati naše vrijedne krajobraze, okoliš i bioraznolikost. Ciljevi su na razini Europske unije vrlo ambiciozni, nadam se da će se ostvariti. Što se tiče Hrvatske mi se zalažemo da se prepoznaju specifičnosti na razini zemalja članica Unije kako bismo svi mogli pridonositi zajedničkim ciljevima”, poručila je ministrica poljoprivrede.

Smanjenje nekih potpora

Udruga za tov junadi Baby beef izrazila je nezadovoljstvo što bi se proizvodno vezana potpora smanjila za 15 posto.

“Ovih dana ćemo isplatiti dodatnih više od 100 milijuna kuna potpora stočarstvu zbog poteškoća u kojima se taj sektor nalazi. Nastavit ćemo s dodatnim plaćanjima odmah tijekom siječnja i veljače iduće godine. Proizvodno vezana plaćanja se smanjuju zato što se smanjuje pripadajući dio cjelokupne omotnice, dakle ostala je stopa od 15 posto u odnosnu na ukupno dodijeljenu alokaciju za prvi stup. Također treba reći da mi uvodimo potporu za rasplodne junice prvotelke zato što je to dobro, zato što je to Hrvatskoj strateški potrebno. Vidjeli smo što se događa sa sektorom mljekarstva i iznos koji imamo dijelit ćemo na sve strateški važne sektore koji uključuju i potpore mliječnim kravama i rasplodnim junicama i za tov junadi”, najavila je.

Nestašica dušičnih gnojiva

Raste zabrinutost i ratara zbog rasta cijene repromaterijala, konkretno gnojiva, na svjetskoj razini problem postaje nestašica dušičnih gnojiva.

“Mi smo u proteklih godinu i pol dana isplatili više 675 milijuna kuna zbog poremećaja putem potpuno novih ili promijenjenih mjera. Većinu njih je trebalo ispregovarati s Europskom komisijom. Pomogli smo sve sektore koji su bili u krizi. Što se tiče sektora ratarstva, taj sektor je ostvarivao dobre prinose i želim pohvaliti cijeli sektor ratarstva na svemu što ostvaruju posljednjih godina na povećanju prinosa, na preuzimanju novih tehnologija, na dobroj razmjeni znanja. Bude li potrebno pomoći i tom sektoru, mi naravno da će Hrvatska odgovoriti onako kako treba i kako je odgovarala do sada”, poručila je Vučković.

Raste cijena hrane

Agencija UN-a za hranu, FAO, objavila je da su u listopadu cijene hrane dostigle najvišu razinu u deset godina, s rekordnim cijenama biljnog ulja i skupom pšenicom, Rusija i Argentina ograničile su kvote za izvoz pšenice, čuvaju ju je za domaće tržište.

“Inflacija je jedan ozbiljni monetarni fenomen i problem koji je bio ponešto zaboravljen posljednjih godina. Bilježimo najviši rast cijena posljednjih 9 godina. Tome su najviše pridonijele cijene energije, zatim cijene prijevoza, a onda i nažalost cijene hrane s obzirom na udio cijene hrane u potrošačkoj košarici. Svakako da treba biti zabrinut. Vidjeli smo da hrvatska Vlada reagira različitim mjerama kako bi smanjila udar na standard potrošača. Što se tiče poljoprivrednih proizvođača oni se suočavaju sa značajnim rastom cijena reprodukcijskih materijala i energije. Najteže je prošao stočarski sektor i upravo zato smo notificirali vrlo vrijedne potpore vrijedne gotovo 200 milijuna kuna koje ovih dana isplaćujemo svim sektorima u stočarstvu. Nastavit ćemo pomagati i dalje”, najavila je ministrica poljoprivrede.