Pored problema s vozačima autobusa i ratovima taksista u turističkim gradovima na obali, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković mora se ovoga ljeta baviti i pomorskim nesrećama, koje sasvim sigurno nisu pridonijele imidžu hrvatskog turizma. Osim smrti Talijana otrovanog ugljičnim monoksidom u iznajmljenom jedrenjaku, čiji su članovi obitelji za dlaku izbjegli sličnu sudbinu, što je nametnulo pitanje kontrole charter agencija i ispravnosti plovila koja nude, početkom sezone mladu Austrijanku usmrtila je jedrilica koja se kretala unutar plivačke zone, puno bliže obali od 100 metara, koliko je zakonom dopušteno.

Upravo takvog scenarija pribojavali su se i predstavnici Općine Bol, odnosno Uprava komunalnog bolskog poduzeća Grabov rat d.o.o, koja se cijeloga ljeta neuspješno bori protiv invazije mini-kruzera, jedrilica, glisera, jedrenjaka i ostalih plovila koja se sidre, glisiraju i ulaze u ograđeni akvatorij uz samu obalu najpoznatije jadranske plaže Zlatni rat. Osim što ugrožavaju sigurnost kupača, svojim sidrenjem veliki brodovi uništavaju morsko dno i kidaju podvodne kablove. Pored navedenog postoji i stalna opasnost onečišćenja i ispuštanja crnih tankova ili curenja nafte, što bi imalo značajne posljedice na kakvoću morske vode koja je među najčišćima na Jadranu. No dok se nesreća ne dogodi, nastavlja se prepucavanje između lokalnih vlasti i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o čijoj je odgovornosti riječ.

Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol, tvrdi da je Uprava komunalnog poduzeća Grabov rat d.o.o., koja ima koncesiju nad Zlatnim ratom, o alarmantnoj situaciju uz plažu na kojoj se svakodnevno kupaju tisuće kupača redovito obavještavala nadležne institucije. Prema riječima Mirka Perića, direktora Grabova rata, njihova pravna služba slala je dopise svima – od Lučke kapetanije preko Županijske lučke uprave do Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, ali reakcija nije bilo. Načelnik Općine Bol o tome je rekao:

“O stanju na plaži i protuzakonitim aktivnostima koje se događaju u akvatoriju oko Zlatnog rata, zbog prevelikog broja mini-cruisera koji okupiraju plažu i sidre se puno bliže nego što je zakonom dopušteno i time ugrožavaju kupače, Tvrtka Grabov rat d.o.o. poslala je veliki broj dopisa i redovito obavještavala sve nadležne institucije, no oni sve do sada nisu ništa poduzeli. Kao da se prvo mora dogoditi neka nesreća da bi konačno reagirali. Mi smo kao općina u tome potpuno nemoćni jer nikoga ne možemo ni udaljiti niti kazniti.”

‘Osim što ugrožavaju kupače na Zlatnom ratu, veliki brodovi uništavaju morsko dno i kidaju podvodne kablove, a postoji i stalna opasnost onečišćenja i ispuštanja crnih tankova ili curenja nafte’, kažu Bračani

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture tvrde da nije baš tako. U njihovu dopisu piše:

“Nastavno na vaš novinarski upit u svezi sidrenja plovnih objekata u dijelu morskog akvatorija ispred plaže Zlatni rat na otoku Braču, izvještavam vas da je posada službenog plovila m/b ‘Pojišan’ Lučke kapetanije Split tijekom ovoga ljeta obavila 11 inspekcijskih nadzora na predmetnom dijelu morskog akvatorija, kojom prilikom su izrečene dvije zabrane sidrenja, četiri protupravna prekrcaja osoba na plovilima, dva glisiranja te tri prekršaja zbog istekle dozvole za plovidbu.”

Naveli su i da je člankom 48 Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (Narodne novine br. 79/13, 140/14 i 57/15) propisano da se brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju približavati obali i to: brodovi i hidroavioni na udaljenost manjoj od 300 metra, jahte na udaljenost manjoj od 150 metara, a motorne brodice i jedrilice na udaljenost manjoj od 50 metara, s time da u odnosu na morske plaže, jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 metara od ograde uređene plaže, odnosno 150 m od obale prirodne plaže, uz iznimku kada plovni objekti prilaze obali radi uplovljavanja u luku i sidrište ili pristajanja uz obalu, pri čemu su dužni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.

Budući da su se svi ti propisi svakodnevno kršili, broj inspekcija i izrečenih kazni, prema mišljenju predstavnika lokalnih vlasti, nikako nije bio dovoljan. Naime, s obzirom na opterećenje akvatorija te broj turista i plovila, patrole bi tamo trebale biti puno vidljivije i češće, na što sama Općina Bol ne može utjecati jer nema nadležnost nad morem. Po mišljenju načelnika Marinkovića, to je prije svega posao Lučke kapetanije: “Lučka kapetanija mora se oglasiti u slučaju opasnosti u akvatoriju, osobito kod takvog sidrenja tik uz plažu. No, prema mojim informacijama, Kapetanija nije dovoljno ekipirana s obzirom na broj turista i plovila u sezoni niti tehnički opremljena brodovljem koje je nužno kako bi mogli upozoravati posade kruzera i turističkih jedrenjaka da se moraju odmaknuti od obale. Osim toga, pomorske vlasti u svakom trenutku imaju kompjutorski ispis gustoće prometa i lokacije brodova unutar akvatorija i na ekranu mogu vidjeti koliko je plovila u prekršaju. Oni mogu očitati i koji je brod i na kojoj je udaljenosti od obale. Da su oni svakodnevno patrolirali na moru oko Zlatnog rata, da su bili vidljivi i naplaćivali velike kazne, siguran sam da do ovakve situacije ne bi ni došlo.”

Da u okviru nadzora i upravljanja pomorskim dobrom osim posada brodova lučkih kapetanija, sudjeluje i Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTS), potvrđuju i iz Ministarstva. Prema njihovim riječima, ta služba putem uređaja i opreme za automatsku identifikaciju plovnih objekata (AIS) te radarskog i drugih sustava, utvrđuje prekršaje pomorskih propisa, uključujući i one prekršaje počinjene plovidbom plovnih objekata na udaljenosti manjoj od propisima dopuštene, a protiv prekršitelja pokreće prekršajne postupke.

Teoretski je to doista tako, no fotografije snimljene svakodnevno s plaže Zlatni rat potvrđuju suprotno. A to je da unatoč visokosofisticiranim saznanjima o kršenju pomorskih zakona, Služba nije poduzela ništa, odnosno svakako nedovoljno da odvrati mini-kruzere i turističke jedrenjake od nepropisnog sidrenja unutar 150 metara od obale. Tihomir Marinković tvrdi i da je Općina sama nastojala pomoći rješenju problema i nabavila jedan mali brod koji je trebao upozoravati sva mala plovila koja dolaze preblizu plaži. No predstavnici Općine mogu samo upozoravati jer nemaju ovlasti naplaćivati kazne ili bilo kako prisiliti brodove da se maknu. “To je u krajnjoj liniji posao pomorske policije koje nema dovoljno na ovom području. Oni vrlo rijetko dolaze na poziciju, a mene jako zanima koliko su oni uopće napisali kazni za nepropisno sidrenje. Oni su, po mom mišljenju, nedovoljno aktivni i nedovoljno kvalitetno štite akvatorij”, smatra Marinković. Sreća je u nesreći, prema njegovim riječima, činjenica da usprkos invaziji brodova, ne postoje podaci o tome da je bilo koji kruzer ispustio svoj crni tank u blizini plaže.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uviđaju problem, ali podsjećaju da je postavljanje plutajućih brana uz plažu u nadležnosti Općine:

“U pogledu postavljanja zaštitne plutajuće brane na plažama, želimo ukazati na to da je člankom 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano da brigu o redovnom upravljanju pomorskim dobrom vode jedinice lokalne samouprave, a pod redovitim upravljanjem smatra se briga o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi. U tom smislu, jedinica lokalne samouprave nadležna je za postavljanje zaštitnih plutajućih brana na svim uređenim plažama koje se nalaze na njenom području, tako da se zaštitne plutajuće brane mogu postaviti u morski akvatorij na takvoj udaljenosti od obalne crte da pritom ne ugrožavaju sigurnost plovidbe plovnih objekata u prolazu, a istovremeno štite kupače na plažama. Zbog toga se zaštitne plutajuće brane još nazivaju i psihološkim plutajućim barijerama, s obzirom na to da se njima odvaja dio morskog akvatorija namijenjen kupačima od onog namijenjenog plovidbi plovnih objekata.”

S druge strane, Tihomir Marinković tvrdi da su plutajuće barijere postavljene, ali zbog poznatih valova i morskih struja one ne mogu biti i oko samog vrha plaže Zlatni rat. No najveći je problem u tome što brodovi ulaze u zaštićeni plivački prostor, zbog čega se gosti stalno žale jer se osjećaju ugroženo u moru oko plaže, pa čak i kad se samo tamo sunčaju. Naime, gumenjaci s velikih brodova koji dovoze goste, ne samo što ulaze u plivački prostor, već se i parkiraju uz ručnike na plaži. Što se tiče manjih plovila, jedrilica, gumenjaka i slično, u odgovoru iz Ministarstva stoji: “U odnosu na sidrenje plovnih objekata, ono je uvijek dopušteno, osim na onim područjima koja su upisana na pomorskim kartama kao područja zabrana sidrenja, a to su u pravilu ona područja kojima prolaze podvodni kabeli, cjevovodi, kanalizacijski ispusti i slično, gdje bi moglo doći do njihova oštećenja sidrenim lancem i sidrom.”

‘Jako me zanima koliko su pomorski policajci uopće napisali kazni za nepropisno sidrenje. Oni su nedovoljno aktivni i nedovoljno kvalitetno štite akvatorij’, kaže Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol

Osim toga, izvori iz Ministarstva neformalno upozoravaju na puno veću opasnost koju za kupače predstavljaju skuteri, banane i slična brza mala plovila koja se mogu iznajmljivati na bočnim plažama, za što je Općina Bol dala koncesiju, a koja stalno jure u neposrednoj blizini obale. Tihomir Marinković, međutim, tvrdi: “Ne, to nije točno. Mi jesmo dopustili iznajmljivanje takvih malih brzih plovila, no ona imaju ‘lijevak’, odnosno ograđeni put prema otvorenom moru, i toga se moraju pridržavati.”

Iz Ministarstva su upozorili: “Člankom 78. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (Narodne novine br. 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12 i 7/17) kupačima je zabranjeno plivati izvan ograđenog vodenog prostora uređene plaže, odnosno zabranjeno im je plivati na udaljenosti veću od 100 metara od obale prirodne plaže.”

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture rješenje vide u zabrani sidrenja za velike brodove oko plaže Zlatni rat, što može zatražiti sama Općina Bol: “Želimo naglasiti da nema nikakve prepreke da jedinica lokalne samouprave predloži Splitsko-dalmatinskoj županiji pokretanje postupka koncesioniranja komercijalnog sidrišta na tom dijelu morskog akvatorija, čime bi se omogućilo izletničkim brodovima da prilikom plovidbe morskim akvatorijem Zlatnog rata koriste usluge uređenog sidrišta.”

Načelnik Bola Tihomir Marinković rekao je da se radi na donošenju planova zaštite na tom prostoru, no u tome očekuje i pomoć Ministarstva. Prošlog tjedna u posjet Braču stigao je novi državni tajnik Josip Bilaver, kojeg su upozorili na navedenu problematiku u koju se osobno uvjerio. Pitanje je hoće li činjenica da je Tihomir Marinković iz SDP-a utjecati na brzinu donošenja odluka Ministarstva u Vladi HDZ-a. Naime, po riječima načelnika Marinkovića, predstavnici Ministarstva vrlo rijetko posjećuju Bol.