Nacional je proteklog tjedna razgovarao s nekoliko stočara iz različitih područja Hrvatske, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), koji tvrde da već nekoliko godina postoji organizirano i uhodano koruptivno namještanje natječaja za zakup pašnjaka, zbog kojega odabrani pojedinci enormno zarađuju od poticaja, a da pašnjake često uopće ne koriste, dok istodobno poljoprivrednici koji žive od stočarstva bivaju prisiljeni prodati stoku i gasiti svoje OPG-e. Neočekivan, premda neizravan argument u prilog takvim tvrdnjama o rasprostranjenom i organiziranom koruptivnom poslu, Nacional je dobio čak i iz Hrvatskih šuma (HŠ), koje stočari smatraju jednom od karika u lancu korupcije: i u HŠ-u, naime, slažu se da kriterij za zakup pašnjaka koji stočari smatraju najspornijim “nije najsretnije rješenje”.

Nacionalu se proteklog tjedna javio Marinko Vukobratović, vlasnik OPG-a Vukobratović u selu Grabušić nedaleko od Korenice. S Marinkom, mladim čovjekom koji se sa suprugom i dvoje male djece vratio na djedovinu u Grabušić, razgovarali smo u lijepo uređenoj kućici na njegovu OPG-u, a pridružili su nam se i Marinkovi suseljani, braća Saša i Danijel Delić, također vlasnici obližnjih OPG-a. Marinko, Saša i Danijel tvrde da probleme slične njihovima dijele i drugi poljoprivrednici njihova kraja. A oni su ogorčeni: tvrde da mogu dokazati, i spremni su o tome svjedočiti pred nadležnim istražnim tijelima, korupciju u koreničkoj ispostavi Hrvatskih šuma, koja omogućuje da samo odabrana skupina pojedinaca, dobro uvezana s lokalnim centrima moći, ali i onima u Zagrebu, dobiva u zakup pašnjake za koje primaju goleme svote od državnih poticaja. Tvrde, također, da slično organizirano pogodovanje postoji i u gospićkom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), u kojoj poljoprivrednici koji se prijavljuju na natječaje za zakup zemljišta trebaju izvaditi potrebne dokumente. “Odgovorno tvrdim da se natječaji namještaju. Sumnjam, čak, da su svi natječaji namješteni. Postoje institucije koje će to utvrditi, jer nakon ovoga idu prijave Uskoku i DORH-u”, kazao je Marinko Vukobratović za Nacional.

Naši sugovornici objasnili su ključni problem: prema Uredbi Vlade o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH iz 2019. godine, jedan od kriterija za zakup zemljišta jest takozvana odredba “najbrže ponude”, koja neodoljivo podsjeća na kompromitirani i odbačeni sustav “najbržeg prsta” u povlačenju novca iz europskih fondova, koji se nedavno prometnuo u jednu od golemih afera vlade Andreja Plenkovića. Ta odredba glasi: „U slučaju zaprimanja dviju ili više ponuda s jednakim iznosom zakupnine i jednakim rokom trajanja zakupa, najpovoljnijom će se smatrati ona ponuda koja je prije zaprimljena u HŠ d.o.o.“

Koruptivni mehanizam razvijen na osnovi te uredbe, prema tvrdnjama stočara s kojima smo razgovarali, vrlo je jednostavan: Hrvatske šume ne objavljuju unaprijed kada će natječaj za zakup zemljišta biti raspisan, pa većina stočara to ne može znati. Povlaštenima od njih, međutim, korumpirani činovnici u HŠ-u i APPRRR-u unaprijed, tajno, dojavljuju vrijeme raspisivanja natječaja i unaprijed im pripreme potrebne dokumente, pa se oni prijave prvi – i dobiju pašnjake u zakup na deset godina. Riječ je o potencijalno enormnoj zaradi: ako, prema tumačenju stočara, netko zakupi pedeset hektara na deset godina i prima oko 800 eura poticaja po hektaru, za deset godina zakupa od države će dobiti – oko 400 tisuća eura. Kada se još zna da onaj tko je dobio zemljište u zakup ima pravo prvenstva na njegovo produženje nakon što istekne deset godina prvog zakupa, jasno je da su natječaji za zakup pašnjaka itekako lukrativan posao, vrijedan milijune, koji može zbrinuti cijele obitelji – ili ih pak uništiti.

Marinko Vukobratović i braća Danijel i Saša Delić tvrde da je upravo o tome riječ. Za Nacional su detaljno opisali kako taj uhodani mehanizam, prema njihovim tvrdnjama, funkcionira na području Korenice: Vukobratović tvrdi da u tamošnjoj ispostavi Hrvatskih šuma radi korumpirani službenik koji poljoprivrednicima uzima stoku ili novac kao “naplatu” za svoj redoviti posao, ali i da odabranim pojedincima dojavljuje kada će biti natječaji kako bi se mogli unaprijed pripremiti. Sugovornici Nacionala tvrde i da bi snimke nadzornih kamera u gospićkoj ispostavi APPRRR-a mogle dokazati da tamošnji službenici pogoduju istim tim odabranim pojedincima tako što im unaprijed pripremaju sve dokumente, kao i tako što već pripremljene dokumente predaju jednome od njih za sve ostale. Ostali stočari, s druge strane, moraju osobno podnositi zahtjeve za dokumentima, što se zna otegnuti i na nekoliko dana, a za to vrijeme njihovi potencijalni konkurenti za zakup već su se odavno prijavili i samo čekaju da ih odredba o “najbržoj ponudi” pretvori u dobitnike zakupa. “Uglavnom, zemlju dobivaju uvijek isti. A kad jednom dobiješ zemlju na deset godina, uz pravo na prvenstvo kod produženja, miran si, i ti i familija. Računajte: godišnje se od poticaja može zaraditi i do 50 tisuća eura. A neki od tih ljudi uopće ne koriste pašnjake, koji zarastaju u travu, a mi nemamo gdje napasati svoju stoku. Kontrole ne funkcioniraju”, kazali su sugovornici Nacionala iz koreničkog kraja, koji tvrde da se iz lista rezultata proteklih natječaja može rekonstruirati mnoštvo nelogičnih detalja koji ukazuju na sumnjive poslove. “Od petnaest posljednjih natječaja, uvijek je ta ista skupina na prvim mjestima. Kako to?” pitaju.

Marinko Vukobratović kaže da je morao prodati petnaest krava simentalki jer nije mogao dobiti dovoljno pašnjaka da ih hrani. “Zbog takve korupcije ja ne mogu dobiti pašnjake i moram prodavati stoku te smanjivati svoj OPG, premda sam se vratio iz grada da na vlastitoj djedovini s obitelji živim od poljoprivrede. Istodobno, pašnjake u zakup dobivaju uvijek isti, gomilaju hektare a da ih često uopće ne koriste i samo ubiru poticaje. Ovo je prevršilo svaku mjeru”, kazao je Nacionalu Marinko Vukobratović, koji ozbiljno sumnja kako opisana korupcija seže sve do Hrvatskih šuma u Zagrebu. “Što je nekome od privilegiranih dati nekom činovniku pet tisuća eura mita, kad od poticaja na zakupljeni pašnjak može zaraditi deset puta više, i to samo u jednoj godini?” ljutito pita Marinko Vukobratović.

Ali nije ljutit samo on. Isti mehanizam Nacionalu su opisali i stočari s područja Kruševa, Obrovca i Knina. “Ljut sam ka ris”, rekao nam je član obitelji iz OPG-a Marija Jurica iz Kruševa. “Živim od ovaca, nemam drugih primanja i natjecao sam se za pašnjak odmah do moje štale. Nisam ga dobio ja, nego čovjek koji radi u upravi grada Obrovca i živi šest kilometara od mene. Prije dvije godine jedan drugi je dobio u zakup pašnjak tristo metara od moje kuće iako sam se i ja natjecao. Znam za ženu u Žegaru koja se natjecala, ali je pašnjak zakupio čovjek iz Benkovca koji je 30 kilometara daleko od nje. To je nakarada, samo da se novac ubere. Nitko ne kontrolira imaš li stoku ili nemaš. Samo uzimaju novac. Pa što ćemo? Prodati sve i gotovo, pa neka im dobro bilo”, ljutito je kazao sugovornik Nacionala u telefonskom razgovoru.

Slično objašnjava stočar iz okolice Knina, koji se nije želio predstaviti imenom i prezimenom jer ne želi probleme s moćnim sumještanima koji su dobili pašnjake u zakup. “Prošle godine mi domaći ljudi htjeli smo u Svilaji zakupiti oko dvjesto hektara. Svi smo se prijavili. Ali sve te hektare dobio je jedan čovjek. To nije u redu: ako dobiva tko se prvi prijavi, zašto nisu stavili da natječaj traje jedan dan, a ne misec dana, pa ‘ko pošalje, pošalje. Mi nismo mogli znati kad će biti natječaj, a triba ti više od tjedan dana da prikupiš sve papire. Sve je to planirano. ‘Odozgo’ dobivaju informacije. S tim se nismo mogli boriti i ode nam cila Svilaja. Cilu Svilaju smo izgubili”, razočarano je kazao naš sugovornik.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Da postoje zloupotrebe za Nacional je potvrdio i Ivan Tešija iz udruge Hrvatski krški pašnjaci. “Istina je, pogoduje se i namješta, i to po više osnova: Uredba o zakupu diskriminira starije od 40 godina, jer prednost imaju mlađi. Na primjer, pedesetogodišnji poljoprivrednik koji godinama živi od stoke diskriminiran je u odnosu na nekoga mlađeg koji prvi put predaje zahtjev za zakup, jer mlađi imaju prednost. A ako poljoprivrednici ostanu bez pašnjaka, što će raditi? Oni žive od toga, a ako nemaju gdje pasti, moraju prodati stoku. Problem Uredbe je i u tome što otežava i odredbom da zakupac mora imati prebivalište ondje gdje je stoka. Pa zašto je to važno? Važno je gdje su krave – neće čovjek pasti travu, nego krave”, kaže Tešija. No i on se slaže da je odredba o “najbržoj ponudi” među najvećim problemima postojećeg načina zakupa pašnjaka. “To je sto posto pogodovanje, jer neki ljudi dobiju informaciju iz Hrvatskih šuma kad će biti natječaj, pa nekoliko dana ranije prikupe svu dokumentaciju i prvi predaju papire. Znam za takve slučajeve, a ima i takvih u kojima zakup dobivaju ljudi koji drže kafiće i rade druge poslove, a ne oni koji žive od stočarstva. Službenici, na primjer, prijave djecu mlađu od 40 godina i dobiju zakup, a nisu ni poljoprivrednici i od toga uopće ne žive”, ustvrdio je Tešija.

Stočari su tražili izmjenu Uredbe praktički čim ju je Vlada usvojila, u mandatu ministra Tomislava Tolušića 2019. godine, kada je promijenjen dotadašnji propis. Već se tada, kaže Tešija, činilo da je Uredbu Tolušić promijenio kako bi naštetio samo jednom poduzetniku, Claudeu Jambrošiću, o kojemu je Nacional pisao prije tri i pol godine. “Odmah smo bili nezadovoljni Uredbom i tražili smo da se promijeni. Bio sam u Radnoj skupini uime udruge Hrvatski krški pašnjaci. Ministrica je prihvatila naše prijedloge, ali u zadnji čas došao je prijedlog da u novu uredbu uđe odredba prema kojoj se zemlja može dobiti u zakup bez posjedovanja stoke te da rok usklađenja broja grla sa zakupljenom površinom bude dvije godine. Na to nikako nisam mogao pristati jer bi to bilo čisto pogodovanje: da je ta odredba usvojena, zemlju bi mogao dobiti netko tko uopće nema stoku pa bi dvije godine primao poticaje, a onda bi, kad taj rok istekne, ugasio OPG i nikome ništa. Tako nova uredba još uvijek nije usvojena, a vrijeme prolazi”, objasnio je za Nacional Ivan Tešija, koji tvrdi kako je riječ o “čistoj opstrukciji razvoja i opstanka ljudi na krškim područjima”. “Ljudima treba omogućiti da svatko tko ima stoku dobije pašnjake u zakup, jer mi smo teritorijalno podijeljeni i svak zna gdje tko napasa stoku. To treba ljudima omogućiti, a ne ovako, jer ovo samo stvara svađu: netko tko nije poljoprivrednik sada može stočaru uzeti zemlju ispred njegovih vlastitih vrata, a baš se to i događa. Strašno je to”, tvrdi Tešija.

Nacional je tražio objašnjenja od institucija za čije pojedine činovnike naši sugovornici sumnjaju da sudjeluju u koruptivnom lancu. Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pitali smo da komentira sumnje koreničkih stočara da njeni djelatnici u Gospiću pogoduju tako što unaprijed pripremaju natječajnu dokumentaciju za cijele skupine ljudi i predaju je jednoj osobi već pripremljenu, dok ostali moraju osobno dolaziti i čekati, nekad i po nekoliko dana. Iz APPRRR-a su odgovorili kako Agencija “ne sudjeluje u raspolaganju s poljoprivrednim i šumskim zemljištem” te precizirali da “izdaje Potvrdu iz ARKOD-a o evidentiranim površinama pojedinog gospodarstva, kao jedan od kriterija za bodovanje ponuditelja, Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednika/Rješenje o upisu u Upisnik OPG-ova te Potvrdu o iznosu primljenih izravnih plaćanja za tri godine.” Tome su dodali i jednu ne sasvim jasnu rečenicu: “Djelatnici Agencije za plaćanja izdaju predmetne potvrde po redoslijedu zaprimanja i svim ostalim raspoloživim poslovima u djelokrugu svog rada.”

Nacional je Hrvatske šume pitao zašto je jedan od uvjeta za zakup državnih pašnjaka najbrže predavanje ponude, kada je taj uvjet uveden i na čiji prijedlog te otvara li taj kriterij mogućnost za nepropisno provođenje natječaja, time što će neki ranije doznati za natječaj i pripremiti se, a neki neće? Tražili smo i komentar tvrdnji koreničkih stočara da se namještaju natječaji tako da se nekima unaprijed dojavljuje kada će biti raspisani te da to čine ljudi iz sustava Hrvatskih šuma, naročito u Korenici. Zanimalo nas je i zašto stočari ne znaju kada će Hrvatske šume objaviti natječaj, kao i komentar na tvrdnje poljoprivrednika da je riječ o organiziranom koruptivnom namještanju natječaja kako bi samo neki dobili mnogo pašnjaka i zarađivali na poticajima. U odgovoru Odjela za odnose s javnošću Hrvatskih šuma stoji, među ostalim, i ovo: “Što se tiče vašeg pitanja o tome zašto je jedan od uvjeta najbrže predavanje ponude, u Javnom pozivu stoji: ‘U slučaju zaprimanja dvije ili više ponuda s jednakim iznosom zakupnine i jednakim rokom trajanja zakupa, najpovoljnijom će se smatrati ona ponuda koja je prije zaprimljena u HŠ d.o.o.’ Navedeni kriterij propisan je u Članku 6., Stavak (5) Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a koristi se jedino u slučaju kada ima više ponuda (a zna ih biti i 15 do 20) na pojedinu točku javnog poziva, a da svi ponuditelji imaju iste uvjete obzirom na prebivalište, iznos zakupnine, rok na koji se traži zakup, starost ponuditelja. Predmetni kriterij primjenjuje se od 1. javnog poziva – do sada smo ih objavili 15.” U odgovoru je napisano i ovo: “Javni poziv je otvoren 30 dana, tako da svi stignu pripremiti dokumentaciju i dostaviti je na vrijeme. Sve podružnice HŠ d.o.o. su upoznate s datumom objave javnog poziva, taj podatak je potpuno javan, zainteresirani također redovito zovu podružnice i ta se informacija daje svima.” Posljednja rečenica odgovora Hrvatskih šuma ipak je najzanimljivija: “Slažemo se s Vama da kriterij prije zaprimljene ponude nije najsretnije rješenje, ali je trenutačno, s obzirom na uvjete, jedino moguće, a mi nastavljamo intenzivno raditi na poboljšanju i pronalasku optimalnog rješenja.” Radili oni intenzivno ili ne, vrijeme prolazi, a novac za poticaje uredno liježe na račune – samo onima, naravno, koji su se, nekim čudom, uspjeli prijaviti prvi.

Ministarstvo poljoprivrede: ‘Uredbu o zakupu šumskog zemljišta treba unaprijediti’

Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je na pitanja Nacionala o sumnjama u koruptivno namještanje natječaja za zakup pašnjaka. Zanimljivo je da Ministarstvo u odgovorima samo spominje “kriterij ‘najbrži prst’”, premda ga Nacional u svojim pitanjima nijednom nije spomenuo. Istodobno, odgovori Ministarstva poljoprivrede u toj su točki izravno suprotni odgovorima Hrvatskih šuma. Prenosimo pitanja Nacionala i odgovore Ministarstva poljoprivrede:

NACIONAL: Jesu li ministrica Marija Vučković i stručnjaci Ministarstva svjesni nezadovoljstva dijela stočara provedbom Uredbe o zakupu šumskog zemljišta? Kako Ministarstvo tumači te probleme?

O nezadovoljstvu jednog manjeg dijela stočara usvajanjem u 2019. godini te provedbom Uredbe o zakupu šumskog zemljišta moglo se pročitati u raznim hrvatskim medijima, a i samo Ministarstvo, iako Uredbom nije predviđeno kao drugostupanjsko tijelo za rješavanje prigovora, je više puta zaprimilo različite primjedbe. Razlozi za nezadovoljstvo proizlaze recimo iz sljedećeg: što je Uredba uopće usvojena te je moguće korištenje šumskog zemljišta u vlasništvu države isključivo na zakonit način odnosno putem zakupa i uz plaćanje zakupnine, jer je u mandatu tadašnje Vlade 2011. – 2015. omogućen upis u ARKOD, isplata potpora i korištenje/zauzimanje neograničenih površina šumskog zemljišta u vlasništvu države bez javnog natječaja, bez ugovora, bez plaćanja zakupnine, čak i bez grla stoke; što su postavljeni jasni uvjeti i kriteriji za zakup, kao i zakupnina ili iz činjenice da neke površine koje su davane na upis u ARKOD – bez javnog natječaja, bez javne objave i bez kriterija (te je tako omogućena i isplata potpora po hektaru bez ostvarivanja strateških ciljeva hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora, kao i bez davanja jednakih šansi svima) – čak nisu bile dopuštene za pašarenje prema šumskogospodarskim planovima.

NACIONAL: Kako Ministarstvo odgovara na tvrdnje stočara iz različitih dijelova Hrvatske kako ta Uredba omogućuje pogodovanje i namještanje natječaja, s obzirom na odredbe o najbržem donositelju ponude, starosnu dob te prebivalište prijavitelja?

Uredba ne predviđa kriterij „najbrži prst”. Smatramo da ga nije dobro primjenjivati, osobito u natječajima gdje je realno za očekivati u najvećem broju ponuda istu cijenu zakupnine. Ministarstvo poljoprivrede nigdje ne primjenjuje kriterij „najbrži prst”. Odredbe koje se odnose na prebivalište i kriterij „mladog poljoprivrednika” u skladu su sa specifičnim ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike, ugrađene su u sve strateške dokumente hrvatske poljoprivrede te i u, koliko je nama poznato, gotovo sve strateške planove drugih država članica. Pridonose generacijskoj obnovi poljoprivrede i održavanju života i vitalnosti u ruralnim prostorima. Ministarstvo poljoprivrede, iako nema ovlasti provoditi natječaje, predložilo je Upravi Hrvatskih šuma, a nova Uprava potvrdila da će isto učiniti, da se kao dodatni kriterij uvede gospodarski program koji doprinosi ciljevima prehrambene sigurnosti.

NACIONAL: Smatra li Ministarstvo Uredbu kvalitetnom, ili je ona u fazi izmjena?

Ministarstvo je stava da je Uredba pridonijela rješavanju naslijeđenog problema nelegalnog korištenja šumskog zemljišta u vlasništvu države bez pravne osnove, što potvrđuje i činjenica da je u rujnu 2019. godine u legalnom zakupu državnog šumskog zemljišta bilo 13,8 tisuća hektara šumskog zemljišta za pašarenje, a danas je 60 tisuća hektara, odnosno porast je u razdoblju rujan 2019. – prosinac 2022. nešto viši od 430%. Hrvatske šume su dužne, prema Uredbi, provjeravati statuse korisnika i održavanje uvjeta koji su doveli do ostvarivanja prioriteta na natječaju. Ministarstvo poljoprivrede smatra da je uredbu moguće i potrebno unaprijediti. Unaprjeđenja će se izvršiti usvajanjem novog Zakona o šumama koji je u planu normativnih aktivnosti za 2023. godinu.

NACIONAL: Kada će te izmjene biti usvojene i zašto još nisu?

Dijelom je odgovoreno u prethodnom pitanju. Možemo potvrditi da su izmjene Uredbe, s obzirom na zahtjeve i procjene da je moguća i potrebna dorada određenih odredbi, bile pokrenute i prije gotovo tri godine, no radnje na izmjeni Uredbe su prekinute zbog istrage koja je javnosti obznanjena krajem svibnja 2020. godine.

NACIONAL: Neki stočari, vlasnici OPG-a, tvrde da je riječ o organiziranom djelovanju kako bi se pogodovalo samo nekim ljudima, koji dobivaju goleme poticaje, a pašnjake uopće ne koriste. Je li Ministarstvo svjesno tvrdnji stočara, vlasnika OPG-a, da činovnici iz lokalnih ispostava Hrvatskih šuma odabranima dojavljuju kada će biti natječaji i tako im omogućuju da se prijave prvi, te da činovnici iz lokalnih ispostava Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odabranima unaprijed pripremaju dokumentaciju? Je li Ministarstvo ikada interno istraživalo te tvrdnje? Ako nije, zašto nije? Ako jest, s kakvim rezultatima?

Ministarstvo može biti svjesno predstavki koje dođu do Ministarstva te nastoji provjeriti sve predstavke, o čemu imamo brojne dokaze. Najčešće se traže očitovanja Hrvatskih šuma, a katkad su se za predstavke ili sumnje na nepravilnosti tražila očitovanja i od APPRRR-a. Također, u dijelu provođenja zakupa šumskog zemljišta, zbog predstavki i iznesenih stajališta na sastancima nekih poljoprivrednika, ministrica je zatražila izvješće unutarnje revizije te mišljenje vanjske revizije Hrvatskih šuma. Iz izvješća vanjske revizije proizlazi da nisu uočene nepravilnosti u provedbi poziva, no da bi bilo potrebno osnažiti kontrolu na terenu i povećati integraciju između podružnica kojima su dane ovlasti u provođenju postupka i središnjeg upravljačkog sustava Hrvatskih šuma. U svakom slučaju, davanje informacija na nejednak način od bilo kojeg zaposlenika Hrvatskih šuma ili javnih službenika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju predstavlja nedozvoljenu radnju. Stočari koji sumnjaju na takvo što ili imaju podatke o potencijalnim nepravilnostima trebaju iste prijaviti nadležnim tijelima. Predstavke koje dođu na adrese Ministarstva poljoprivrede, bez obzira jesu ili nisu upućene na ispravnu adresu [email protected], Ministarstvo poljoprivrede prosljeđuje na očitovanje Hrvatskim šumama, osobama ili tijelima u sustavu koji su nadležni za isto.

Što se tiče potencijalnih kalkulacija i očekivanja u pogledu raspolaganja velikim brojem hektara i potporama koje bi iz toga proizlazile, novi strateški plan rješava i ovo pitanje na drugačiji način nego što je to bilo određeno Programom ruralnog razvoja za sedmogodišnje razdoblje, koji je usvojen 2015. godine. Naime, novi Nacionalni strateški plan Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2023.-2027. kojeg je odobrila Europska komisija u listopadu 2022. godine predviđa dodatne preraspodjele plaćanja na one koji imaju samo 30 hektara, smanjivanje plaćanja za teže uvjete gospodarenja nakon određenog broja hektara u korištenju istog korisnika, drugačije eko sheme za pašarenje i drugačije potpore za ekološku poljoprivredu koje nastoje motivirati poljoprivrednike na investicije i razvoj, a manje na očekivanja koja proizlaze iz raspolaganja većim brojem hektara.