Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak poslijepodne opširno je odgovorilo na 11 zahtjeva Stožera za obranu hrvatskog sela, ponavljajući uz ostalo da bi stavljanje izvan snage postojeće naredbe ugozilo hrvatsko svinjogojstvo, da je već donesen niz programa pomoći a najavljuju se i novi.  

Ministarstvo najprije odgovara na zahtjev Stožera da se osigura da otkupna cijena žitarica za ratarske proizvode ne smije biti ispod 0,2 eura po kilogramu, ako je burzovna cijena po kojoj se te cijene određuju ispod toga, a ako je veća od te propisane minimalne od 0,2 eura po kg onda da se primjenjuje veća burzovna cijena.

Ministarstvo podsjeća da su, kada je riječ o otkupnim cijenama, najznačajniji faktori koji utječu na njihovo formiranje prilike na tržištu i pitanje ponude i potražnje. Pritom podsjećaju kako Hrvatska ima dosta više žitarica i uljarica od vlastitih potreba, a država, kao ni Ministarstvo poljoprivrede, ne može aktom odrediti dugoročne cijene žitarica na tržištu.

“RH je dio europskog tržišta i na pitanje cijena, pa i interventnih cijena žitarica, primjenjuju se propisi Europske unije. U tom pogledu europskim su uredbama utvrđene minimalne interventne cijene od 101 euro/tona. Ovo pravilo o interventnoj razini kad se uključuje sustav europske politike cijena primjenjuje se i obvezan je za sve zemlje članice, pa i Hrvatsku”, kažu u Ministarstvu.

Ovo je izazovna godina za naše ratare, o čemu se, kako se navodi, kontinuirano i konstruktivno razgovara i s predstavnicima sektora okupljenim u Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK).

“Ratarima je proteklih godina na raspolaganju bilo više programa pomoći, no Vlada je na sjednici ovog mjeseca prvi put donijela i poseban program za ratare koji pruža potporu za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva, a za provedbu je osigurano 10,1 milijun eura”, ističu iz Ministarstva, uz najavu da će se progamom poduprijeti proizvođači pšenice, ječma, zobi, tritikale, raža, uljane repice i pira, kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Hrvatskoj.

Stavljanje postojeće Naredbe izvan snage ravno uništenju hrvatskog svinjogojstva

“Zahtjev Stožera koji se odnosi na stavljanje izvan snage postojeće Naredbe čija dosadašnja provedba donosi rezultate u vidu pada epidemiološke krivulje ravno je uništenju hrvatskog svinjogojstva”, odgovor je Ministarstva poljoprivrede na zahtjev kojim se traži stavljanje izvan snage Naredbe (o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u RH) i svih propisa koji stavljaju uzgajivača svinja u nepovoljan položaj koji ograničavaju slobodu izbora u vezi s klanjem svinja.

Takvi zahtjevi, kako se navodi, neutemeljeni su na znanosti i struci mogu dovesti do rasplamsavanja afričke svinjske kuge, ali i bacanja u vjetar novca poreznih obveznika i višemjesečnog truda i rada administracije, službi na terenu i odgovornih posjednika, što je na koncu i dovelo do smirivanja širenja zaraze.

“Prihvaćanje ovog zahtjeva kompromitiralo bi ove napore i ugrozilo hrvatsko svinjogojstvo, kao što ga ugrožavaju ilegalne radnje članova Stožera i politizacija teme koja može biti isključivo stručne naravi –  kako joj Vlada i Ministarstvo i pristupaju”, poručuju iz resora poljoprivrede.

U odgovoru na treći zahtjev – izrada i implementacija strategije svinjogojstva u roku od 15 dana, koja će uključivati oporavak pogodenih uzgajivača i sadržavati jasne i provedive mjere potpore, u dogovoru s poljoprivrednicima – navodi se kako su Vlada i Ministarstvo poljoprivrede uvijek otvoreni za sastanke s predstavnicima svih sektora i gotovo na tjednoj bazi se održavaju sastanci s predstavnicima udruga svinjogojaca, HPK i Središnjim savezom uzgajivača svinja.

Pritom iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada već donijela niz programa pa tako i onaj za naknadu eutanaziranih svinja već i za održivost svinjogojaca uslijed nemogućnosti trženja, vrijedan pet milijuna eura.

Na Vladi su danas usvojena dva dodatna programa – potpore a očuvanje proizvodnje prasadi na području zone ograničenja zbog izbijanja ASK te potpore gospodarstvima zbog narušenog proizvodnog potencijala uslijed provedbe naređenih mjera suzbijanja afričke svinjske kuge, ukupno vrijedna sedam milijuna eura.

U pripremi su i dodatna dva programa za subvencioniranje otkupa težih svinja od 150 kilograma i program pomoći za prerađivače tradicionalnih slavonskih proizvoda.

Također, Ministarstvo će u suradnji s Veterinarskim fakultetom uskoro predložiti tipske modele farmi za sve one koji se žele baviti svinjogojskom proizvodnjom, najavljuju iz resora poljoprivrede.

Na zahtjev Stožera da se hitno omogući prodaja zdravih svinja i njihovo klanje (uz prethodni pregled veterinara) te prerada svinjskog mesa u objektima vlasnika, kao i da se osiguraju mobilne klaonice gdje je potrebno, posebice na području “zona ograničenja”, iz Ministarstva podsjećaju kako je, sukladno Naredbi i pravilima veterinarske struke i znanosti, prodaja zdravih svinja i njihovo klanje moguće jedino u svrhu termičke obrade toga mesa.

“Što se tiče klanja i prometa svježeg mesa na domaćinstvima to još uvijek nije moguće. Pojava bolesti značajno opada te vjerujemo da ćemo postići i takav status uz uvjete koje će odrediti veterinarska struka. Broj značajnog opadanja bolesti dokaz je da su mjere koje smo provodili bile učinkovite”, kažu u Ministarstvu.

Više od 90 posto zaraženih gospodarstava u nižim kategorijama koje ne zadovoljavaju biosigurnosne mjere

U odgovoru na zahtjev da se ukine kategorizacija objekata koja stavlja uzgajivače u neravnopravan položaj i osigura financijska podrška u stopostotnom iznosu onima koji žele postaviti biosigurnosnu infrastrukturu, iz Ministarstva odgovaraju kako o utemeljenosti kategorizacije najbolje govore činjenice, “a to je da su do sada zabilježena svega dva slučaja zaraze na objektu kategorije 4, dok se više od 90 posto zaraženih gospodarstava nalazilo u nižim (0,1,2) kategorijama koje ne zadovoljavaju biosigurnosne mjere”.

Financijska podrška je onima koji su željeli povećati razinu biosigurnosti na gospodarstvima omogućena u godinama prije, ali i nastavljena nakon pojave afričke svinjske kuge u RH. Kategorizirano je više od 76 tisuća objekata, a biosigurnost podignuta za nešto više od 25 posto objekata. Za ove napore se slobodno može reći da je preveniralo pojavu afričke svinjske kuge na tisućama gospodarstava i spasilo mnogo veće gubitke u svinjogojstvu od onih koje bilježimo danas – oko 3 posto u odnosu na ukupni broj svinja u RH”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede, uz podsjećanje kako su, neovisno o kategoriji biosigurnosti, osigurali pomoć zbog gubitaka vezanih uz ASK za sve posjednike.

Na traženje da se osiguraju redovita mjesečna financijska sredstava za uzgajivače koji su prisiljeni na prestanak uzgoja, a kako bi mogli dostojanstveno preživjeti krizu dok ne podignu nova stada svinja, podsjeća se kako su Vlada i Ministarstvo poljoprivrede donijeli niz programa pomoći sektoru svinjogojstva.

“Programom potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu propuštene dobiti uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge (UFEU, klanje za termičku obradu) vrijedim 5 milijuna eura financirat će se proizvodni potencijal u trenutku eutanazije od 2,18 eura po rasplodnom grlu i 0,36 eura po tovljeniku, sve do dana dok ne počne nova proizvodnja”, navode u odgovoru.

Na zahtjev Stožera da se isplate štete za eutanazirane svinje po tržišnim cijenama, iz Ministarstva podsjećaju kako je, sukladno dogovoru s udrugama svinjogojaca, kao i Uredbi 287, cijena za naknadu formirana u tjednu pred pojavu bolesti te se isplaćuje u iznosu od 2 eura po kilogramu.

“Iako je cijena tokom ljeta značajno padala svima smo isplaćivali dogovorenu cijenu. Tako je do danas isplaćeno 1209 gospodarstva ukupne vrijednosti 7,1 milijuna eura. Tako će biti dok bolest bude trajala”, najavljuju iz resora poljoprivrede.

U odgovoru na zahtjev da se pruži podrška u obnovi stada kroz osiguranje kvalitetnog rasplodnog materijala, navodi se kako se na osiguranju kvalitetnog rasplodnog materijala sustavno radi te će uskoro biti predstavljeno.

Unos virusa na područje RH posljedica djelovanja ljudskog čimbenika; pretpostavlja se da je unesen iz BiH

Deveta točka odnosi se na traženje da se javno obznani izvor zaraze u Slavoniji.

Iz Ministarstva podsjećaju da je prije pojave bolesti laboratorijski pretraženo 17 tisuća divljih svinja i 33 tisuće uginuća domaćih svinja, a svi su na neki način bili sumnja na ASK, koja je, nažalost i potvrđena 23. lipnja ove godine te je, sukladno propisima, provedeno i epidemiološko istraživanje.

“Unos virusa ASK na područje Republike Hrvatske posljedica je djelovanja ljudskog čimbenika, a vjerojatni putevi unosa su kontaminirana vozila, obuća, predmeti, a ne može se isključiti i ilegalni unos zaraženog mesa i mesnih proizvoda. Pretpostavlja se da je virus u Republiku Hrvatsku unesen iz područja Bosne i Hercegovine”, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Kao dodatni čimbenik za daljnje širenje navode i činjenicu da se na objektima na kojima je potvrđena zaraza nisu provodile minimalne mjere biosigurnosti, poput primjerice dezinfekcije vozila, obuće i ruku prije i nakon ulaska u objekte sa svinjama.

“Prva tri slučaja ASK-a su nepovezana od čega je jedan na udaljenosti od 40 kilometra (Posavski Podgajci – Privlaka) što je dokaz antropogenog širenja”.

Na zahtjev da se omogućiti repopulaciju u objektu protekom 15 dana nakon uredno provedene dezinfekcije objekta na kojem je utvrđena zaraza, iz Ministarstva odgovaraju kako će se po zaustavljanju širenja bolesti i suzbijanju ASK procijeniti situacija i donijeti odluka o skraćivanju ili produživanju tog roka. Inače, dodaju, rok od 12 mjeseci je određen samo za objekte koji ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima jer u slučaju punjenja objekta u kraćem razdoblju te uzimajući u obzir epidemiološku situaciju i način držanja svinja ponovo bi došlo do izbijanja bolesti na istim lokacijama.

“Nakon što steknemo status odnosno regionalizaciju, a time i klanje na dvorištima i promet svježeg mesa tek tada ćemo moći govoriti o 15 dana (Uredba 687 – regulira sva pravila do regionalizacije, nakon toga primjenjuje se Uredba 594)”, kažu u Ministarstvu.

Na kraju Ministarstvo odgovara i na zahtjev da se u zoni zaraze, koja može biti maksimalno unutar kruga od 3 kilometra, provede epidemiološko istraživanje u vidu serološkog praćenja divljih svinja prema naputcima iz priručnika o ASK te naloži lovovlaštenicima provođenje tih naputaka. Za držane svinje, osim pojačanih biosigurnosnih mjera, ne bi trebalo biti zabrana u prometu, niti obveze klanja u klaonicama s posebnim odobrenjima, već u vlastitom objektu uz prethodni nadzor veterinara, traži Stožer za obranu hrvatskog sela.

“Nakon stjecanja statusa odnosno regionalizacije neće biti ograničenja za držanje svinja u objektima 3 i 4 niti zabrane prometa i klanja što vrijedi i za vlastita dvorišta”, odgovaraju iz resora poljoprivrede.

Nadalje se objašnjava da za divlje svinje postoji Naredba te da je Vlada donijela i odluku kojom je predviđeno ublažavanje negativnih gospodarskih i socijalnih učinaka, te financijski pomoglo lovoovlaštenicima, ali i kako bi ih se potaknulo na aktivno sudjelovanje u sprječavanju daljnjeg širenja ASK. Odluka je vrijedna 800 tisuća eura i služi kao nadoknada lovoovlaštenicima zbog nemogućnosti prometovanja mesom odstrijeljenih divljih svinja te ih je dodatno rasteretila obveze plaćanja 50 posto naknade za pravo lova, zaključuje se u opširnom odgovoru Ministarstva na zahtjeve Stožera.