U Hrvatskoj godišnje manje od deset maloljetnih osoba zatraži promjenu spola u Matici rođenih osoba, istaknula je u četvrtak predstavnica Ministarstva zdravstva Marija Pečanac na sjednici saborskih odbora, održanoj na temu porasta broja transrodne djece i mladih ljudi.

Iako je u najavi sjednice iznesen znatno veći broj mladih osoba u Hrvatskoj koje žele promijeniti spol, Pečanac je u svom uvodnom izlaganju to demantirala.

U prethodne tri godine ukupno 17 zahtjeva za promjenom spola

“U Matici rođenih maloljetnih osoba nije evidentiran veliki broj takvih postupaka. U 2020. bila su četiri zahtjeva, u 2021. šest i 2022. sedam zahtjeva maloljetnih osoba”, rekla je Pečanec dodavši da su svi zahtjevi pozitivno riješeni.

U najavi sjednice tvrdi se da broj takvih slučajeva raste – od 16 slučajeva 2015. godine do 184 tijekom 2021. te 133 slučaja do kraja kolovoza prošle godine.

Oporbena ljevica, zajedno s dijelom stručnjaka koji su trebali sudjelovati u njezinu radu, napustila je sjednicu tvrdeći da se “barata lažnim brojevima transrodnih osoba i nepostojećim dijagnozama”.

Također su zamjerili organizatorima što su omogućili sudjelovanje “kvazistručnjacima poput Željke Markić ili Hermana Vukušića”.

Zastupnici koji su ostali uputili su im niz kritika pa je tako Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) rekao da se “njihova rodna ideologija zasniva na pedofilu Alfredu Kinseyu, koji je govorio da se nad bebama od nekoliko mjeseci može doživjeti orgazam”.

Ustvrdio je da je u Hrvatskoj na djelu opasni trend u dijelu medicinske zajednice, koji nastoji trivijalizirati korištenje blokatora puberteta i kirurških zahvata kod maloljetnika koji boluju od rodne disforije (stanje u kojem osoba osjeća da je “zarobljena u tijelu suprotnog spola”).

“Taj dio medicinske zajednice sustavno radi na kršenju ljudskih prava, a ovi postupci donose ozbiljne psihičke i fizičke rizike”, tvrdi Milanović Litre.

Zekanović: Neka se Ivana Kekin izjasni je li gospodin ili gospođa

Hrvoje Zekanović (HDS) rekao je kako je “tzv. lijevoj progresivnoj oporbi rod fluidan” i pozvao Ivanu Kekin (ZLB) da se “izjasni je li gospodin ili gospođa, da znamo kako ćemo je oslovljavati”.

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović (Suverenisti) izjavila je da su zatražili od Ministarstva zdravstva podatke o broju zabilježenih slučajeva rodne disforije, ali ni nakon četiri mjeseca odgovor nisu dobili.

Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a složila se da se dijagnoza poremećaja spolnog identiteta nešto više bilježi od 2017., no ti su podaci tisuću puta niži od onih koje se očekuje po navodima u svjetskoj literaturi.

“U dobi adolescenata, po hrvatskim podacima, to je 0,015 posto, a po svjetskoj literaturi čak 1,7 posto adolescenata moglo bi se javiti u primarnu zdravstvenu zaštitu radi promjene spola”, rekla je Pavić Šimetin te istaknula da se očito ne radi o masovnoj pojavi i  javnozdravstvenom problemu.

Psihijatar Herman Vukušić pak smatra da su “trendovi u Hrvatskoj zabrinjavajući, a posebno je velik porast dijagnoza u populaciji tinejdžerica”.

“Kod većine transrodnih adolescenata manifestiraju se brojne druge smetnje – depresivnost, suicidalnost, samoozljeđivanje i proboj psihotičnih smetnji. No, često te dijagnoze nisu prijavljene na pravi način i zato HZJZ o tome nema podatke”, rekao je Vukušić.

Vukušić: Društveno uvjetovana dijagnoza, zbog popularne kulture i društvenih mreža

Ocijenio je kako je riječ o društveno uvjetovanoj dijagnozi, koju prati iznimna popularnost društvenih mreža, a porast je uočen prvenstveno kod djevojčica, koje su u tinejdžerskoj dobi jedna od najranjivijih skupina.

Kada im popularna kultura, društvene mreže, vršnjačke skupine, a nažalost i pojedinci iz zdravstvenog sustava, ponude rješenje za sve probleme u promjeni spola, onda nas ti podaci ne trebaju čuditi, kaže Vukušić.

Željka Markić iz udruge U ime obitelji rekla je da im se javljaju roditelji i nastavnici koji su dobili uputu da se djeci koja se osjećaju transrodno obraćaju u drugom rodu, primjerice da dječake oslovljavaju u ženskom, a djevojčice u muškom rodu.

U Zagrebu postoje škole s veliki brojem takve djece, npr. Škola za primijenjenu umjetnost, ustvrdila je Markić i pozvala se javnosti predstave podaci o broju samoubojstava kod djece i mladih koji su prošli tranziciju spola.