Ministarstvo kulture najavilo je u utorak kako će zbog krize u nakladništvu raspisati još jedan natječaj Poduzetništvo u kulturi, za područje nakladništva i knjižarstva, u okviru kojega će osigurati dodatna dva milijuna kuna.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je na konferenciji za novinare kako će se zbog specifične situacije i povećanog interesa nakladnika iskazanog u okviru netom završenog natječaja Poduzetništvo u kulturi, taj natječaj raspisati vrlo brzo, a bit će otvoren do kraja lipnja.

Izvijestila je kako se već nekoliko mjeseci razgovara sa sudionicima knjižarske i nakladničke scene, a među prioritetima su uspostava alternativnih distribucijskih kanala za nakladnike te osiguravanje likvidnosti bez nastavka trenda pada broja novih naslova.

Vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost počelo je raditi na prvoj rundi otkupa za ovu godinu. “Do 29. svibnja prijavilo se 919 naslova, očekujemo da će Vijeće u sljedećih desetak dana završiti s radom i da će prve isplate u okviru redovitog otkupa ići krajem lipnja”, rekla je Obuljen, najavivši sljedeće otkupe u rujnu i u studenom.

Razmišlja se i o tome da se raspiše još jedan dodatni natječaj za potporu izdavanju knjizi u ovoj godini iz ovogodišnjih sredstava, a s obzirom na trend pada novih naslova koji je prisutan već niz godina. “Mislimo da bismo dodatnim natječajem, gdje bismo išli prema većim pojedinačnim iznosima, osigurali potporu nakladnicima da zaustavimo trend pada, posebno kvalitetnih naslova koje kasnije želimo otkupiti za narodne knjižnice”, rekla je.

Objasnila je kako im je cilj da potpora ide prema profesionalnim nakladnicima te da prednost imaju oni kojima to nije sekundarna ili tercijarna djelatnost.

Pomoć ostalih ministarstava nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je, u odnosu na prošlogodišnjih 300 tisuća kuna odobrilo 3,4 milijuna kuna za otkup knjiga za osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice, a projekcija za sljedeću godinu je povećanje za dodatnih dva milijuna kuna, rekla je ministrica. S tim se ministarstvom razgovara i o mogućnosti da se vrati mjera koja se odnosi na otkup znanstvene knjige, no to će biti predmet razgovora za sljedeći proračun.

Ministarstvo gospodarstva ima niz natječaja iz kojih će se, ocijenila je Obuljen, moći sufinancirati dio distribucije, promidžbe i sudjelovanja na sajmovima, a što će otvoriti mogućnost da se više sredstava iz Ministarstva kulture uloži u potpore i otkupe.

Istaknula je i važnost stimulacije otvaranja knjižara na lokalnim razinama. “Definirat ćemo vrlo jasne kriterije koje moraju ispunjavati knjižare, što je osnovni preduvjet da bi se uopće moglo krenuti s državne ili lokalne samouprave u povoljnije zakupe, a razmatramo i mogućnost programa obrazovanja za one koji rade u knjižarama”, rekla je.

Obuljen je izvijestila i kako bi se uskoro trebala završiti Nacionalna strategija poticanja čitanja što će, napomenula je, osigurati da u se sljedećem proračunu Ministarstva kulture, ali i svih partnera koji će sudjelovati u provedbi strategije, osiguraju sredstva za njezino provođenje.

Najavila je i skorašnji skup u Zagrebu sa stručnjacima iz Francuskog nacionalnog centra za knjigu, ne bi li svojim iskustvom dugogodišnjeg sofisticiranog načina potpore knjizi pomogli da se dođe do novih ideja “koje zatvoreni u svoje probleme i financiranje na kakvo smo navikli možda i ne vidimo”.

Po njezinim riječima, to bi bilo važno posebno u dijelu u kojem se vidi potreba da se intervenira u svim dijelovima kreativnog lanca, uključivši distribuciju u kojoj se dosad nije sudjelovalo.

Obuljen ističe kako u Hrvatskoj ne pada interes za čitanje, a i ovogodšnji podaci GFK-a ne pokazuju nastavak negativnog trenda. “Postoji prostor gdje možemo pomoći mjerama promocije, posebno među djecom i mladima podizati interes, ali onda bi se u svakom gradu u Hrvatskoj trebala moći kupiti knjiga, što danas nije slučaj”, rekla je.

Nejašmić: Nužni jasni kriteriji za knjižare koje bi dobivale potporu

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić smatra da bi se knjižare ubuduće trebale prema jasnim kriterijima rangirati za financiranje, ovisno o postotku knjiga koje imaju i načinu na koji funkcioniraju, kako se ne bi događalo da se, primjerice, neka željezara nazove knjižarom i dobije potporu.

“Ne želimo narušavati slobodu djelovanja i poduzetništva, ali prihvaćamo da Ministarstvo kulture zajedno sa strukom može odrediti koji će oblici knjižara biti poticani, a koji se nalaze isključivo na tržištu”, objasnio je, dodavši da je bitno i da svi regionalni centri imaju referentne knjižare,

Aktualnu situaciju u izdavaštvu Nejašmić ocjenjuje jednim od najdramatičnijih trenutaka krize koja traje već osam godina. “Ispred nas je dugo ljeto i duga godina gdje ćemo u provedbi mjera uspjeti da trenutna kriza ne donese još više štete, a onda vidjeti kako stvoriti okružje da se nakladništvo i izdavaštvo u našoj zemlji može normalno i puno potentnije održavati”, ustvrdio je.

Kaže kako je nakladnički segment izgubio već više desetaka milijuna kuna samo na jednom mjestu, a nekoliko mjeseci vjerojatno će se biti bez polovice knjižarskog lanca u Hrvatskoj. Mjere vidi kao najbrži dotok novca do samih nakladnika i nada se da će se na njih nasloniti i mjere Ministarstva znanosti i Grada Zagreba.

Nejašmić je najavio da se do kraja tjedna može očekivati da nakladnici povuku sve knjige iz lanca Algoritam MK, a trenutno traju intenzivni pregovori između drugih kuća za preuzimanje tih prostora u svrhu knjižara, konkretno u Megastoreu u Bogovićevoj u Zagrebu i riječkom Toweru.  “Neke od njižara neće ostati u funkciji knjižara, među kojima su na žalost i neke od boljih”, rekao je.

Po njegovim riječima, prelijevanje štete na nakladnički sektor iznosi nešto više od 30 milijuna kuna, u čemu će s Algoritmom najveći postotak podnijeti bivši suvlasnici tog lanca, Mozaik knjiga i Profil, dok je to za ostale članove Zajednice između 12 ii 13 milijuna kuna direktne štete nastale samom blokadom.

Očekuje da da će ova godina u ekonomskom smislu za nakladnike i knjižare biti propala, no “pred nama je izazov, bit ćemo kreativni u načinu osmišljavanja kako bismo pomogli spašavanju što većeg broja knjižarskih prostora”.