Marko Primorac, ministar financija, bio je gost N1 Dnevnika u kojem je komentirao najvažnija ekonomska pitanja u 2023. godini.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Što se od 1. siječnja mijenja po pitanju porezne politike i plaća hrvatskih građana?

“Ono što je najvažnije istaknuti za hrvatske građane je da će plaće od 1. siječnja svima biti veće. Mi smo u paketu poreznih izmjena koje smo predstavili i koje stupaju na snagu od 1. siječnja učinili nekoliko ključnih poteza. Prepuštanje autonomije jedinicama lokalne samouprave da utvrđuju stope poreza na dohodak bio je značajan iskorak koji će trajno donijeti smanjenje poreznog opterećenja na rad. Već smo mogli svjedočiti pozitivnim odlukama čelnika jedinica lokalne samouprave. Ovo je i odgovor svima onima koji su bili skeptični i nazivali ovu reformu kvazi-reformom ili drugim imenima jer su mislili da će svi kompenzirati nedostatak prireza povećanjem stopa poreza na dohodak na onu maksimalnu razinu. Jedan veliki broj jedinica lokalne samouprave je odlučio ne kompenzirati prirez, a neke su i spustile stope poreza na dohodak i ispod onih prijašnjim zakonom utvrđenih stopa od 20 i 30 posto. To je i jedna inovacija u sustavu mirovinskog osiguranja gdje smo ugrađivanjem izdatka za obračunavanje doprinosa u prvom stupu omogućili građanima s najnižim primanjima da također osjete povećanje neto plaće. Do sada smo uglavnom povećavali iznos osnovnog osobnog odbitka. Oni građani koji tada nisu bili u poreznim škarama jer im je porezna osnovica bila manja od iznosa osnovnog osobnog odbitka, oni povećanje osnovnog osobnog dobitka nisu ni osjećali. Dugo smo razmišljali na koji način pomoći upravo tim građanima koji imaju najniže plaće i najniže dohotke te je ovo bila jedina mogućnost koju smo imali u sustavu obračuna plaća, da kroz obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu osiguramo taj izdatak. Tako građani koji nisu bili u potrebi plaćati porez na dohodak nisu osjetili izmjenu u okviru poreza na dohodak. Osjete tu izmjenu u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, odgovorio je Marko Primorac.

Mnogi gradovi nisu supstituirali prirez porezom na dohodak, neki su smanjili stope, ali Grad Zagreb nije. Jeste li razočarani?

“Nisam razočaran jer ono što je bio cilj Vlade je omogućiti jedinicama lokalne samouprave tu autonomiju i vidjet ćete kroz jedan srednji ili dulji rok da će većina jedinica lokalne samouprave težiti tome da smanje porezno opterećenje. Ono što me posebno veseli je, ne samo činjenica da dolazi do smanjenja poreznog opterećenja kada govorimo o oporezivanju rada, već i činjenica da se mijenja struktura poreznog opterećenja, a to je nešto što je na neki način bila i naša intencija. Smatram da se općenito daljnje reforme koje će se obavljati u okviru poreznoga sustava trebaju temeljiti na preraspodjeli poreznog tereta i na povećanju pravednosti poreznog sustava, a to bi značilo postupno umanjivanje poreznog tereta na rad. Za jedan veći dio lokalnih jedinica se zapravo ispostavilo da su smanjivale odnosno nisu kompenzirale prirez, smanjivale su porezno opterećenje rada, ali su povećavale porezne kuće za odmor ili su povećavale paušalni porez u turizmu. Došlo je do željenih učinka bez da smo bilo koga na bilo što prisiljavali već smo na neki način otvorili tržište i konkurenciju među jedinicama lokalne samouprave i to su one same učinile i tako to treba i biti”, objasnio je Primorac.

Na pitanje hoće li ova Vlada, HDZ, uvoditi porez na nekretnine ranije ste rekli da to nije bilo u izbornom programu i da neće, ali ste isto tako rekli da vi osobno niste protiv toga. Hoćete li preporučiti premijeru da se u izborni program za predstojeće parlamentarne izbora ta mjera uvede?

“Smatram da je porez na nekretnine, tekući porez koji se obračunava na vrijednost nekretnina, najbolji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave. Međutim kod nas je pitanje poreza na nekretnine postalo vrlo diskutabilno zbog brojnih pokušaja uvođenja poreza i komunikacijske kampanje koja je bila takva da je ostavljala dvojbu kod građana i strah što će se dogoditi kada se taj porez eventualno uvede”, rekao je ministar.

Kako bi Vi uveli porez na nekretnine?

” U proteklih godinu, godinu i pol dana, učinili smo određene iskorake u pogledu dominantnijeg oporezivanja imovine u odnosu na rad. To potvrđuje kako postižemo željene učinke, a to je dominantnije oporezivanje imovine u odnosu na rad kroz drugačije mjere, otvaranje konkurencije među jedinicama lokalne samouprave i tako postižemo željene učinke bez da nešto namećemo ili uvodimo preko “koljena”. Naravno da ćemo razgovarati o tome, općenito struktura financiranja jedinica lokalne samouprave i struktura poreznog opterećenja su dva povezana aspekta fiskalnog sustava i nešto što treba sagledati cjelovito. O tome ćemo razgovarati i sagledati mjere koje je u tom kontekstu potrebno uvesti.”, istaknuo je Primorac.

Vaš savjet premijeru će biti da uvrstimo porez na nekretnine? 

“Razmotrit ćemo, to nije tako jednostavan odgovor ne zbog toga što izbjegavam odgovoriti nego što morate uzeti u obzir da primjerice porezna kuća za odmor iako se smatra nametom i obračunava se na vikendice blizu mora, vi kada pročitate zakon možete vidjeti da se porezna kuća za odmor obračunava na građevinu ili dio građevine koja se koristi povremeno ili sezonski. To znači da je porez koji se obračunava ili treba obračunavati na sve one građevine, bili to apartmani, stanovi ili nekakvi drugi objekti koji se ne koriste trajno odnosno u kojima se ne živi ili koji nisu u dugoročnom najmu. Mi već sada imamo jedan porez koji bi trebao obuhvatiti veći dio tih nekretnina osim onih nekretnina u kojima se ne živi i koje se trajno ne iznajmljuju”, kazao je ministar u razgovoru za N1 televiziju.

Primjenjuje li se tako porez na nekretnine?

“Jedan dio jedinica lokalne samouprave primjenjuje, drugi ne primjenjuje. Tu u smislu prakse s aspekta jedinice lokalne samouprave postoje različiti stavovi. Porez na nekretnine je porez kojim bi se trebalo financirati jedinice lokalne samouprave. Omogućavanje autonomije jedinicama lokalne samouprave da uvode takve poreze definiraju njihove stope, utvrđuju ili sukreiraju odluke u kontekstu definiranja porezne osnovice je nešto što je dobro i to treba voditi u dijalogu s jedinicama lokalne samouprave te vidjeti što nam zapravo treba od postojećih poreza, što nam ne treba i kako bi eventualno bilo potrebno definirati nekakav budući porez i budući porezni sustav u tom smislu. Znatno je širi odgovor na ovo pitanje, a sama izjava je li netko za porez na nekretnine ili ne, osim što to može uzburkati javnost bez razloga, mislim da je bez šire elaboracije nemoguće o tome razgovarati”, rekao je ministar financija.

Je li alternativni investicijski fond krađa mirovina kako to navodi oporba?

“Vidjet ćemo, to bi trebao ministar mirovinskog sustava Marin Piletić protumačiti i reći na koji način to misli strukturirati.

Trebat će se dati dozvole Vlade za investicije rizičnog tipa, a pretpostavljam da ćete Vi, ako budete ministar, biti uključeni u tim?

“Mi smo reformom mirovinskog sustava 2001., 2002. godine odlučili s obzirom na demografsko starenje i na strukturu stanovništva te na ostale izazove s kojima se mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti do tada nosio, provesti tu reformu izdvajanjem jednog dijela doprinosa u sustav individualne kapitalizirane štednje s ciljem ostvarivanja što većeg prinosa na taj dio imovine koji se izdvaja. Primarni cilj upravljanja tom imovinom trebao bi biti ostvarivanje što većeg povrata, a ako će ti alternativni oblici ulaganja pridonijeti većem povratu onda je to nešto što je dobro. Ako će se ti alternativni oblici ulaganja voditi prema transparentnim i jasnim kriterijima koji će donijeti veći povrat za ulagače, to je također nešto što je dobro”, objasnio je ministar.

Čime ste najponosniji u 2023. godini?

“2023. godinu će svakako obilježiti ulazak u eurozonu i šengensko područje 1. siječnja. Meni je kao ministru financija posebno drago što je Ministarstvo financija dalo veliki doprinos tim procesima kako ulasku u eurozonu, makroekonomskoj i fiskalnoj stabilizaciji, tako i u kontekstu pristupanja šengenskom prostoru. Ali moram priznati da mi je, ako gledamo s pozicije upravljanja financijama u javnom sektoru uz fiskalnu konsolidaciju, posebno drago što smo ove godine otvorili tržište javnog duga hrvatskim građanima tako da je u narodnu obveznicu koja je izdana u ožujku 2023. godine uložilo oko 45 tisuća građana. Nakon toga uslijedio je i nastavak u smislu izdavanja trezorskog zapisa u koji je uložilo oko 35 tisuća građana. Povjerenje građana u ove instrumente bilo je veliko i drago nam je što je tržište kapitala doživjelo jedan dodatan zamah. Radili smo i na povećanju financijske pismenosti građana, ali ono što je ključno osim diverzificiranja baze investitora i boljeg upravljanja javnim dugom, drago nam je posebno što se nismo zaduživali u inozemstvu kod institucionalnih investitora i što je onaj dio kamata koje Ministarstvo financija plaća za posuđena sredstva neće otići tim subjektima nego će ostati hrvatskim građanima, onima koji su uložili u državni dug. Ja sam u karijernom smislu prije svega znanstvenik i istraživač pa se veselim radu na fakultetu i radu sa studentima, ja to i sada činim jer sam jednim dijelom i dalje zaposlenik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Održavam predavanja studentima, mentoriram diplomske radove, ali naravno sa smanjenim intenzitetom i u trenutku kada ne bude više potrebe za mojim angažmanom u Ministarstvu financija, vratit ću se na fakultet”, kazao je Primorac.

Hoće li biti potrebe za vašim angažmanom i nakon predstojećih izbora?

“Nisam siguran, predsjednik Vlade o tome odlučuje, a meni će biti drago ako budem mogao dati svoj doprinos. Doprinos možete dati i kao znanstvenik na Ekonomskom fakultetu”, poručio je ministar.