Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u nedjelju je gostovao na N1 televiziji, gdje je komentirao aktualne teme iz svog resora.

Roditelj-njegovatelj nakon smrti djeteta odmah gubi sva prava te mora na burzu. Burza rada je rješenje i spas za majku koja je izgubila dijete, majku-njegovateljicu, a za Gabrijelu Žalac, Ljubicu Lukačić ili njega osobno, kad izgubi mandat, nije spas burza rada, nego imaju pravo još šest mjeseci primati punu plaću. “Ovo je zaista delikatno privatno pitanje i nikako ne bih htio da oko ovog pitanja politički polemiziramo kao što su se neki u to već upustili”, rekao je Piletić.

Najavio je da će taj problem, kada u slučaju gubitka djeteta prestaje i pravo primanja naknade, riješiti kroz sljedeće izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi koje idu ove godine. Zastupnica Ljubica Lukačić, dodao je ministar, samo je rekla koji je trenutni pravni okvir.” Jasno je rekla koje su mogućnosti, da kad roditelj izgubi pravo ima mogućnost od 30 dana javiti se na Zavod za zapošljavanje primati tamo novčanu pomoć na koju ima pravo. Nije rekla da je to njen osobni stav, stav Vlade ili vladajuće većine, samo je opisala postojeći okvir”, rekao je pa naglasio da je u mandatu ove Vlade udvostručena naknada roditeljima njegovateljima.

“Želimo omogućiti roditelju koji je izgubio svoje dijete apsolutno puno pravo na dostojanstvo. To je najkonkretnije što mogu reći. Vidjet ćete prijedlog, moći ćete komentirati, ja to želim iskomunicirati”, poručio je Piletić.

Izašao je Zakon o osobnoj asistenciji. Jedna od preko 1280 primjedbi iznesenih u ravnoj raspravi tiče se toga da djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom koji imaju roditelje-njegovatelje neće moći imati osobnu asistenciju. “Zakon o osobnoj asistenciji također je nešto što se godinama očekuje u Hrvatskoj. Iako je mogao biti sastavni dio Zakona o socijalnoj skrbi, dogovor je svih udruga, saveza, svih koji zastupaju osobe s invaliditetom da to bude zaseban zakon. Prvenstveno da Vlada i Hrvatska iskažu da itekako skrbe o tom dijelu naše populacije i da tu bude jasno definirano što osobna asistencija jest, tko na nju ima pravo i, naravno, koje pogodnosti osobama s invaliditetom stoje na raspolaganju kroz uslugu asistencije”, rekao je za emisiju ‘Točka na tjedan’ N1 televizije.

“Najviše je komentara bilo na članak 10. koji je propisao tko sve može koristiti uslugu i najviše polemika u javnosti izazvalo je da smo rekli, s obzirom da koristimo europske novce i u dogovoru s Europskom komisijom roditelj-njegovatelj i osobni asistent podrazumijevaju više-manje istu vrstu usluge, da ne bi bilo prihvatljivo da onda roditelji-njegovatelji ne bi mogli to koristiti”, istaknuo je i dodao da su napravili dodatan iskorak i stavili u prijedlog zakona koji će skoro ponovno biti objavljen i nakon izvješća ide na Vladu pa u saborsku raspravu, da omoguće da uslugu osobne asistenciju mogu koristiti osobe s invaliditetom i roditelji-njegovatelji ukoliko se radi o dvočlanom domaćinstvu i oni koji imaju više osoba s invaliditetom u obitelji. “Dodatan iskorak smo napravili i to je konstruktivan rezultat razgovora. S 13.000 prvih potencijalnih sada omogućujemo da će najmanje 14.100 ljudi biti u evidenciji”, poručio je.

Pojasnio je i kako se predviđa cijena: “U obzir idu samo prihodi korisnika, ne obitelji, ne cenzus. Ukoliko ta osoba ima prihode, socijalne naknade ne ulaze u prihode, veće od prosječne hrvatske neto plaće u protekloj godini, cijenu usluge plaća 1 posto, to će biti maksimalno do 200 kuna. Ukoliko ima prihode veće od dvije prosječne neto plaće, plaća 2 posto”. Piletić je rekao da država od toga neće zaraditi.

Komentirajući zabilježbe na imovinu najsiromašnijih korisnika socijalne skrbi, koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti, Piletić je rekao da će sve ono na što je zapisana zabilježba od veljače 2022. kad je zakon stupio na snagu, biti izbrisano. “Nakon parlamentarne većine prošli tjedan, konsenzus je sada postignut. S obzirom da smo najavili izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, definitivno prvu nekretninu u kojoj je stanovao korisnik nećemo uzeti u obzir za zabilježbu”, rekao je za N1.

Istaknuo je da vjeruje da će Sabor usvojiti Zakon o osobnoj asistenciji koji može stupiti na snagu 1. srpnja. “Kada se 2017. počela razvijati usluga ‘Zaželi’ malo tko je vjerovao da se može razviti. Bio sam jedan od prvih koji je prijavio takav projekt i u lokalnoj ga zajednici razvijao. Nije bilo previše povjerenja niti od korisnika niti zainteresiranosti od strane tržišta rada. Danas je situacija da nema lokalne sredine koja ne želi provodi ‘Zaželi’. Nemate problema oko snalaženja zainteresiranih koji će raditi”, pojasnio je i dodao da su kroz spomenuti program ljudima nudili i dodatno obrazovanje i usavršavanje. Istaknuo je i da planiraju da cijena usluge osobnog asistenta bude minimalno 80 kuna. Pojasnio je da to nije cijena sata, nego cijena usluge koju će kao naručitelj pružati korisnicima socijalne udruge. “Za sat vremena asistencije mi ćemo pružatelju – udrugama – dati 80 kuna, a oni će iz te cijene plaćati asistenta. Vjerujemo da će biti dovoljno da se razina značajno poveća. Ako vidimo da ne bude dovoljno, naravno da se mora ponovno reagirati”, rekao je.

Komentirao je ministar i slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji. “Trenutno nema nikakvih novosti. Još jedanput ću ponoviti da smo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave detektirali da smo imali prazninu za posvojenje iz trećih zemalja. S obzirom da su posvojenja unutar RH, ali i unutar zemalja potpisnica Haške konvencije poprilično dobro regulirana tu nije bilo nekakvih zakonskih nejasnoća. U posvojenjima iz tzv. trećih zemalja jasno je da sustav socijalne skrbi nije dosad bio uključen, to sam komunicirao i javno, da mi kao država i društvo ne možemo imati dvostruke kriterije za posvojenje, neovisno o tome otkud djeca dolazila, a posebice ako je to iz onih tzv. trećih zemalja, u ratnim sukobima, gdje su djeca izložena riziku gladi i raznim bolestima”, rekao je.

Piletić je naglasio da žele posvojenja iz trećih zemalja u potpunosti izjednačiti s posvojenjima unutar RH i unutar zemalja potpisnica Haške konvencije. “Propisali smo i to uskoro ide u saborsku proceduru kroz izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu gdje je dosad bilo regulirano priznanje stranih sudskih odluka, da sud koji dobije stranu odluku neovisno o zemlji, mora provjeriti jesu li posvojitelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Ako jesu i sud prizna stranu sudsku odluku da pravomoćno rješenje dostavi i nama u Ministarstvo, a Zavod za socijalni rad, bivši centri imali bi mogućnost mentoriranja, podrške obitelji kao što to čine šest mjeseci nakon domaćih posvojenja”, pojasnio je.