Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će idući tjedan predložiti imenovanje radne skupine za izradu novog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, a koja bi do kraja svibnja trebala izraditi novi model financiranja.

Kazao je kako će pozvati i udruge gradova, općina i županija da daju svoje predstavnike u to tijelo.

“Ideja nam je i cilj da napravimo sveobuhvatno i pravo rješenje koje će se ticati financiranja”, rekao je Marić uoči predavanja i panel rasprave “Porezna reforma i utjecaj na proračunske prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave” održane u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, uz prisustvo brojnih stručnjaka, predstavnika lokalnih vlasti, kao i studenata i profesora poslijediplomskog studija Upravljanje gradom, u okviru kojeg je događaj i održan.

Marić je istaknuo kako će se u 2017. zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak putem kompenzacijskih mjera nadoknaditi gubici lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Kako je rekao, do 15-og u mjesecu isplaćivat će se razlika za prošli mjesec od prihoda kojeg je jedinica ostvarivala u 2016. i kojeg ostvaruje u 2017. godini, a za tu svrhu proračunom je predviđeno 1,325 milijarde kuna. Dodao je kako je to rješenje privremeno, a od 1. siječnja 2018. prestalo bi se primjenjivati.

Poreznom reformom, koja je na snagu stupila s prvim danom 2017., stope poreza na dohodak su smanjene na 24 i 36 posto, čime su ukinute dosadašnje od 25 i 40 posto, a uvećanjem osobnog odbitka, koji sada iznosi 3.800 kuna, ukinuta je i najniža stopa od 12 posto.

Marić je naglasio kako porezna reforma nosi porezno rasterećenje koje će već u prvoj godini imati pozitivne efekte te smatra kako neće biti problema s punjenjem proračuna.

Dodaje kako je reformom prosječna stopa kod oporezivanja rada smanjena sa 7,6 na 6,2 posto, a kako će se njome 1,9 milijuna građana naći van obaveze plaćanja poreza iz plaće ili mirovine.

Po pitanju poreza na nekretnine, koji bi se trebao uvesti od 2018. umjesto komunalne naknade, Marić napominje kako se tu ne obraća dovoljno pažnje na činjenicu da za razliku od komunalne naknade, koja je bila namjenski prihod gradova i općina, porez kao porez je nenamjenski, što po njegovu mišljenju otvara dodatni prostor za razvojne projekte.

Miletić: Istra godišnje u proračun uplati 800 milijuna više nego što joj se vrati 

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je kako su sve porezne reforme od 2010. do danas išle na teret lokalne samouprave, tj. smanjenja njenih prihoda, a kako procjenjuje, ovom poreznom reformom gradski proračun će izgubiti oko 20 milijuna kuna.

“Kada tome pribrojimo i gubitke iz prethodne dvije reforme, kao Grad smo ostali bez 10-15 posto ukupnih prihoda”, ustvrdio je Obersnel, dodavši kako takve reforme idu najviše na štetu građana.

S njim se složio i gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, koji je istaknuo kako su svi oblici lokalne vlasti od 2010. do 2016. kumulativno za decentralizirane funkcije izgubile preko tri milijarde kuna.

Turk je upozorio i na trend povećanja proračunske centralizacije. “Proračun RH je 2003. bio takav da je lokalna samouprava imala 16-17 milijardi, a središnja država oko 84 milijarde kuna. Ove godine kod središnje države to iznosi 126-127 milijardi, dok lokalna samouprava raspolaže s 21 milijardom kuna”, kaže Turk.

Gradonačelnik Pule Boris Miletić je istaknuo kako Istra godišnje uplati u državni proračun 800 milijuna kuna više nego što joj se vrati kazavši kako se tu radi o ogromnim sredstvima.

“Država, kada je u pitanju državna imovina, često predstavlja ‘usko grlo’. Građanima je teško gledati kako se s jedne strane povećavaju porezna opterećenja, a s druge strane brojne bivše vojne zgrade, u vlasništvu države, zjape prazne”, kazao je Miletić, izrazivši stav kako između državne i lokalne samouprave ne postoji iskreni partnerski odnos.

Gradonačelnik Novalje Ante Dabo je kazao da je ova porezna reforma korak naprijed, no kako je dojma da se moglo i više napraviti te ‘ići hrabrije’ ka daljnjem rasterećenju gospodarstva.

“Novalji kao gradu na obali koji dobro živi od turizma nekih pola ili milijun kuna manje prihoda zbog porezne reforme neće ništa značiti. No, što se tiče poduzetnika i obrtnika smatram da se moglo više napraviti i biti hrabriji. Pitanje je kako stimulirati gospodarstvenike da isplaćuju realne bruto plaće, a ne dio preko računa, a ostatak na druge načine. Smatram kako nismo dovoljno proširili poreznu osnovicu, kako bi potaknuli gospodarstvo u potpunosti”, mišljenja je Dabo.