Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je za Hinu da bi predsjednik Zoran Milanović, u slučaju da pomiluje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, napravio presedan jer od stupanja na predsjedničku dužnost nije odgovorio na 274 molbe za pomilovanjima koje mu je uputilo resorno ministarstvo.
”Ministarstvo pravosuđa i uprave je u nešto više od dvije godine uputilo na Ured Predsjednika RH 274 molbe za pomilovanjem, zajedno s popratnim izvješćima koje Ministarstvo priprema temeljem Zakona o pomilovanju. Dosad predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nije iskoristio svoju izravnu ustavnu ovlast i pomilovao nekoga. Ukoliko se sada to i dogodi, to bi bio presedan da predsjednik Milanović pomiluje u svojem mandatu neku osobu”, ocijenio je u subotu Malenica.
Ministar je podsjetio da je predsjednik Milanović govorio tijekom svoje predsjedničke kampanje kako je institut pomilovanja relikt prošlosti kojeg neće koristiti.
”Ukoliko se to sada i dogodio, na predsjedniku Milanoviću je da pojasni svoju političku odluku zašto je nekoga pomilovao”, istaknuo je Malenica.
Govoreći o preuzimanju presuda Mustača i Pekrovića, ministar pravosuđa i uprave Malenica je rekao kako su hrvatski sudovi postupili sukladno zakonu ”jer su ti postupci potvrđeni na svim razinama sudbene vlasti i odluke su pravomoćne”.
Dodao je da je ”ovo vrlo rana faza odsluživanja kazne zatvora osuđenih za najteža kaznena djela”.
Malenica je pojasnio i mehanizam zahtjeva za pomilovanjem kojeg je za utorak najavio odvjetnik Anto Nobilo, kao pravni zastupnik Josipa Perkovića i Zdravka Mustača koji su na njemačkom sudu osuđeni 2016. na doživotne zatvore za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurkeovića 1983. u Njemačkoj.
”Sukladno Zakonu o pomilovanju postupak započinje podnošenjem molbe za pomilovanjem koju može podnijeti osuđena osoba ili osoba ovlaštena za podnošenje žalbe u korist optuženika, a koja se predaje Ministarstvu pravosuđa i uprave. Ministarstvo zatim od nadležnih tijela, u prvom redu od kaznionice i suca izvršenja, traži sve relevantne podatke za sastavljanje izvješća o molbi. Ministarstvo, ovisno o predmetu, može zatražiti podatke i od drugih tijela koje su na bilo koji način relevantne za predmet”, precizirao je.
Podrška generala za pomilovanjem
Prema pisanju medija, Nobilovo pismo namjeravaju potpisati i umirovljeni generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, Ljubo Ćesić Rojs, Pavao Miljavac, Davor Domazet Lošo i Marinko Krešić koji je kazao da razmišlja o povlačenju potpisa, što je već ranije učinio general Krešimir Ćosić.
General Krešić o zahtjevu za pomilovanje: “Razmišljam i ja o povlačenju svog potpisa”
Mediji navode kako umirovljeni generali smatraju da Perković i Mustač zaslužuju pomilovanje zbog doprinosa u stvaranju hrvatske države i obranu zemlje.
Perković i Mustač su u kolovozu 2016. na sudu u Münchenu osuđeni krivima za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Mustač je bio optužen da je kao politički šef Službe državne sigurnosti u Zagrebu, u proljeće 1982., dao nalog Josipu Perkoviću koji je u to vrijeme vodio odjel II (suzbijanje neprijateljske emigracije) u Službi državne sigurnosti u Zagrebu, da izvrši pripremu Đurekovićeva ubojstva u Njemačkoj. Ono je bilo izvršeno 28. srpnja 1983. godine.
Zahtjev za njihovo izručenje Njemačkoj stigao je u trenutku kada je Hrvatska ulazila u EU čime je preuzela obavezu izvršenja europskog uhidbenog naloga.
Međutim, nakon raspisivanja tjeralice za Perkovićem i Mustačem Sabor je izglasao novi prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Tim zakonom Europski uhidbeni nalog ne bi vrijedio za zločine počinjene prije 7. kolovoza 2002. Takvom se odredbom onemogućilo Perkovićevo izručenje, pa je zakon nazvan lex Perković.
Unatoč tome, sudovi su izručili Perkovića i Mustača Njemačkoj, a Milanović, koji je tada bio premijer, zbog lex Perković je pretrpio veliku političku štetu.
Po Zakonu o pomilovanju predsjednik Republike daje pomilovanje osuđenim osobama za kaznenopravne sankcije koje su izrekli sudovi u Hrvatskoj ili koje se izvršavaju u Hrvatskoj. Pomilovanje koje daje predsjednik države nije uvjetovano dužinom izdržane kazne.
Komentari