BDP je u drugom tromjesečju ove godine porastao 1,2 posto, što je gotovo dvostruko više nego što se očekivalo. Dovoljan razlog da se danas u Banskim dvorima okupe ministri Branko Grčić, Mirando Mrsić i Darko Lorencin, kako bi pojasnili najsnažniji rast hrvatskog gospodarstva od 2009. i odgovorili na prozivke dijela javnosti i oporbenog HDZ-a koji upozorava kako je riječ o rastu kojeg građani neće ni osjetiti.

“Građani sada prepoznaju da mogu povećati kvalitetu svog života, tako da mogu početi trošiti kune koje su stavljali na stranu”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić naglasivši kako Hrvatska ide naprijed kao i da je indeks povjerenja potrošača veći nego ikada.

Grčić je naglasio kako se mora osigurati posao za sve one koji ga traže te kako za to treba vremena.

“Ovo je nova nada za sve one koji traže posao”, rekao je Grčić koji je ponovio da će pozitivan trend rasta BDP-a nastaviti i dalje.

Građani su lagano osjetili izlazak iz recesije, osobna potrošnja je sve jača, dodatno podgrijana turističkom sezonom, rekao je Grčić. Nastavlja se pozitivni trend iz 2014., sada se rast BDP-a događa već treći kvartal zaredom, a događat će se i dalje. Rasle su plaće uzrokovane poreznim promjenama, što je najvažnije raste zaposlenost, izvoz, a zaustavili smo i pad građevinskog sektora. Nakon dugo godina smo uspjeli cijelu platnu bilancu prevesti u plus, a imamo gotovo 6% rasta investicija samo na bazi EU fondova. Situacija s EU fondovima se kreću u dobrom smjeru. U 2014. smo povukli 173,6 mil. € više nego što smo uplatili u europski proračun.

Podsjetimo, saborski zastupnik i koordinator ekonomskih odbora HDZ-a Domagoj Ivan Milošević ocijenio je jučer rast BDP-a za 1,2% prekasnim i premalim. Ovim tempom bi nas ova vlada u 2008. vratila oko 2045. godine. Nažalost taj gospodarski rast građani neće osjetiti, poručio je. Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovićjučer je rekla da se porast osjeća. No, ne možemo se zavaravati da je to nešto što je učinila država, već je rast odraz svjetskih kretanja, do određene mjere korištenja EU fondova i porasta potrošnje, kao i rezultata rada nekih velikih tvrtki i malog i srednjeg poduzetništva. To dokazuje da jedino jačanjem poduzetništva Hrvatska može izaći iz krize, rekla je.