Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je kako ekspertna skupina Ministarstva priprema nastavni predmet za djecu koja nisu odabrala vjeronauk, koji bi “bio nešto kao filozofija”.

“Ekspertna grupa radi na tome, mislim da smo blizu jednog predmeta koji bi bio za onu djecu koja nisu odabrala vjeronauk. To bi bilo nešto kao filozofija, zapravo”, kazao je Fuchs novinarima prije sjednice užeg kabineta Vlade, a prenio dnevnik.hr.

“Važno je za reći da imamo građanski odgoj kao dio obveznog poučavanja u školama. Imamo ga u kurikulumu koji je usvojen od 2019. godine, tad je donesen i objavljen. U njemu su definirani ishodi učenja koji se postižu kroz predavanja, kroz različite predmete – povijest, zemljopis, hrvatski jezik i tako dalje”, komentirao je najavu grada Zagreba da još ove školske godine kani uvesti građanski odgoj u škole.

Tomislav Tomašević: “Idu aktivnosti s pripremama uvođenja građanskog odgoja u škole”

“Rijeka je uvela kurikul prije nego je građanski odgoj uveden u obrazovni sustav kao obvezni predmet. Poučavanje o građanskom odgoju je definitivo korisno”, dodao je Fuchs.

“Ne znam kako bi to trebalo napraviti, što se tiče realizacije. Onog časa kad je predmet dodan, inicijator mora pitati ravnatelje i škole žele li provoditi takav dodatni predmet, ravnatelji moraju kontaktirati roditelje, oni moraju izraziti želju hoće li njihovo dijete pohađati nastavu dodatnog predmeta i ako se sakupi dovoljan broj zainteresiranih, to se stavlja na školski odbor koji donosi odluku o tome hoće li se pohađati dodatni predmet”, rekao je.

“Može li se to sve skupa stići – ne znam. U zagrebačkim školama je u tijeku proces javnog poziva za javljanje za školske odbore. Treba provesti i imenovanje školskih odbora…”, dodao je Fuchs.

“Pet je dana do školske godine. No, ja ne vidim poseban razlog za uvođenje ovakvog pristupa poučavanja građanskog odgoja kad ga već proučavamo obvezno kroz druge predmete”, rekao je.

“S druge strane, imamo još jedan problem – u Zagrebu je dobar dio škola zatražio skraćenje nastavnog sata na 40 minuta obrazlažući to organizacionim problemima u smislu poštivanja epidemioloških mjera. Treba im više vremena za provjetravanje i čišćenje prostorija”, objasnio je Fuchs.

“Osobno podržavam građanski odgoj, nemam ništa protiv toga, no kako će se ova inicijativa Grada završiti – ne znam. Treba naći i osobe koje će taj predmet podučavati. Objektivno – ne bi bilo realno ove godine”, rekao je Fuchs.

“Građanski odgoj i vjeronauk nisu usporedivi. I ona djeca koja poučavaju vjeronauk trebaju slušati i građanski odgoj kako bi danas sutra bili odgovorni građani bez obzira na to kojoj vjeri pripadali. Vjeronauk je izborni predmet koji se mora pohađati kad se odabere, no građanski odgoj je obvezni predmet koji se poučava kroz više predmeta”, rekao je Fuchs.

Navodi i da je kod vjeronauka bilo dosta kritike o tome da je problem što nije bilo alternative, a nije bilo provedivo da se sat vjeronauka stavi na prvi ili posljednji sat u rasporedu.

“Ekspertna grupa radi na tome, mislim da smo blizu jednog predmeta koji bi bio za onu djecu koja nisu odabrala vjeronauk. To bi bilo nešto kao filozofija, zapravo”, najavio je Fuchs.

Kako je naveo, u ministarstvu su zadovoljni zbog povećanja postotka cijepljenih u obrazovnom sustavu.

“Imamo ukupno 57,5 posto barem jednom dozom, kod visokog školstva je taj postotak viši i iznosi oko 64,5 posto s razlikama u pojedinim sveučilištima. Dakle, sve visoke škole su iznad 55 posto”, istaknuo je Fuchs.