Izgledi za rast hrvatskog gospodarstva se popravljaju i vlada će učiniti sve da ih očuva te će istodobno ciljanim mjerama pomagati najugroženijima, vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Marko Primorac.

On je nakon sastanka ministara financija država članica EU-a u izjavi novinarima rekao da se nisu ostvarile najave o tehničkoj recesiji, da je Komisija u jesenskim ekonomskim prognozama procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva od 1 posto, a u zimskim je to povisila na 1,2 posto.

“Dakle, popravljaju se izgledi i mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da očuvamo gospodarski rast, ali i da djelujemo protuinflatorno, odnosno da mjerama fiskalne politike koje neće biti previše ekspanzivne očuvamo gospodarski rast i ne dolijevamo ulje na vatru kada je riječ o inflatornim pritiscima”, rekao je Primorac.

Naglasio je da je četvrti paket pomoći, koji je danas predstavljen u Zagrebu, prilično sveobuhvatan, ali je jasno usmjeren prema najugroženijim skupinama, umirovljenicima s najnižim mirovinama, osobama koje primaju dječji doplatak, koje primaju minimalnu zajamčenu naknadu, dugotrajno nezaposlenima.

“U tom kontekstu se trudimo očuvati fiskalnu stabilnost, ne podgrijavati inflaciju i imati razinu deficita koja je stabilna i prihvatljiva”, dodao je ministar.

Istaknuo je da su te mjere u skladu sa smjernicama o kojima se govorilo na sastanku Vijeća za financije, a to je da one moraju biti ciljane i vremenski ograničene.

Kroz dvotarifni sustav cijene električne energije, prema kojem se potrošnja do određene razine snažno subvencionira, a nakon toga se povećava, također se stimulira štednja električne energije.

Na sastanku je bilo riječi i o provedbi planova za oporavak i otpornost. Primorac je rekao da je Hrvatska u tom pogledu među najuspješnijim članicama u ispunjavanju reformskih ciljeva i indikatora, do sada je već povukla 40 posto sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti, a do sredine ove godine prijeći će 50 posto.

Ministri financija usvojili su zaključke o smjernicama za reformu okvira EU-a za ekonomsko upravljanje, koji će Komisiji poslužiti u izradi zakonodavnih prijedloga. Komisija je predstavila ministrima svoje smjernice za fiskalnu politiku za 2024. godinu.

“Fiskalna pravila su važna i trebaju ostati bitnim instrumentom naše ekonomske politike. Nakon intenzivne rasprave, složili smo se oko zaključaka Vijeća ističući područja u kojima međusobno približavamo stajališta”, rekla je švedska ministrica financija, koja je predsjedavala sastankom Elisabeth Svantesson.