Hrvatska je što se tiče Postupka prekomjernog deficita (EDP) ispunila preporuke, a kada je u pitanju postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža ove godine, za razliku od prošle, ima političku stabilnost, potrebnu za provedbu reforma, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Zdravko Marić.

Ministar Marić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a, nije htio prejudicirati kada će Hrvatska formalno izići iz EDP-a, ali smatra da je ispunila preporuke.
“Mi smo ispunili preporuke i isporučili rezultate koji su stvarno dobri”, rekao je ministar, podsjetivši da je deficit u prošloj godini čak i niži od preporuke Komisije, da je i ove godine projicirano smanjenje deficita i javnog duga.
Što se tiče makroekonomskih neravnoteža, Hrvatska će to pitanje “adresirati u sveobuhvatnom dokumentu, Nacionalnom programu reforma koji treba u travnju poslati Komisiji”, kaže Marić.
“Za razliku od prošle godine, kada je izostao onaj element političke stabilnost da bismo krenuli u implementaciju reformi, ove godine očekujem da ćemo biti puno uspješniji u tom segmentu. Iako te reforme očekuje Komisija, u konačnici te reforme su potrebne zbog nas samih”, rekao je Marić.
Hrvatska je ušla u Postupak prekomjernog deficita već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, tako ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug, može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.
Komisija je i prošle godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže. Komisija će analize objaviti sljedeći mjesec.
Ministar Marić je kao najinteresantniju temu na sastanku Vijeća za gospodarstvo i financije (ECOFIN) izdvojio izvješće radne skupine zadužene za pripremu reforme financiranja Europske unije koje je predstavio šef radne skupine, bivši talijanski premijer Mario Monti.
U njegovu izvješće se predlaže da se europski proračun puni u najvećoj mjeri izravnim porezima, umjesto neizravnim doprinosima država članica, što je sada slučaj.
U izvješću se kaže da je sadašnji sustav financiranja EU-a manjkav jer se previše oslanja na izravne financijske doprinose zemalja članica te da izlazak Velike Britanije pruža dobru prigodu za temeljitu promjenu.
Oko 80 posto europskog proračuna sada se puni izravnim doprinosima zemalja članica. Izračun koliko će koja zemlja uplatiti u europski proračun vrlo je kompliciran i uključuje tzv. britanski rabat, prema kojem se Velikoj Britaniji vraća dio uplaćenih sredstava kako ne bi plaćala previše.
“Mi smo također pohvalili nalaze da se sustav financiranja vlastitim sredstvima učini jednostavnijim i transparentijim”, rekao je Marić.