‘Hrvatska sigurno ne živi najlošije u EU’

“Moramo prestati naricati nad nekim pokazateljima koji se s vremenom na vrijeme inauguriraju u hrvatskoj javnosti. Hrvatska sigurno ne živi najlošije u EU, odmah iza Bugarske. Ukoliko pogledate prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, ona je daleko iznad te pozicije o kojoj govorimo”, rekao je ministar Ćorić.

“Hrvatska će živjeti bolje ukoliko svi naši dionici, pozicija i opozicija, a tu mislim i na sve ekonomske subjekte, shvate da je dugoročan ekonomski razvoj i održiv po višim stopama u Hrvatskoj moguć jedino ako forsiramo ulaganje u novu tehnologije i prerađivačku industriju”, nastavio je ministar Ćorić.

Domovinski rat i realnost koja traje 30 godina

Ističe kako činjenica da je hrvatski standard za trećinu niži od europskog prostora realnost u kojoj je Hrvatska već 30 godina.

“I gospodin Novotny i Hajdaš Dončić su propustili naglasiti u ovoj analizi trendova u hrvatskoj ekonomiji da smo mi 1995. već bili na začelju u odnosu na ove zemlje koje ste spomenuli. Hrvatska je tijekom Domovinskog rata izgubila u potpunosti svoj industrijski potencijal. Trećina naše zemlje bila je porobljena, odnosno okupirana. Mirnu reintegraciju smo doživjeli tek u drugoj polovici 90-ih godina. To se propušta istaknuti”, kaže Ćorić.

Pitanje može li to i dalje biti razlog gospodarskog zaostatka za EU, Ćorić je ignorirao. Rekao je kako Novotny ignorira tu činjenicu, pa ponovno ističe kako niti jedna zemlja koja je prošla tranziciju nije imala Domovinski rat, koji smo sami financirali, bez pomoći EU, te da smo obnovu nakon rata financirali sami, bez europskih fondova.

“Mi smo krajem 90-ih, odnosno pet do šest godina nakon rata, trošili sve svoje potencijale upravo kako bi došli u situaciju da se možemo razvijati. Zadnjih 20 godina, mi robujemo strukturi ekonomije o kojoj je već bilo riječ. To je točno. Činjenica da turizam sudjeluje u BDP-u više od 15 posto, prema nekim analizama do 20 posto, sama po sebi ukazuje da je struktura BDP-a nepovoljna”, dodao je Ćorić.

Povećanje industrijskog kapaciteta

Kaže ipak kako su tu strukturu BDP-a anticipirali, te da je prije tjedan dana završio natječaj koji je otvoren prije mjesec i pol, te u kojem su dali jasno do znanja što žele. “

On je bio namijenjen da s milijardu i sto milijuna kuna poveća tehnološki kapacitet u našoj prerađivačkoj industriji. Dakle, jasna je logika kojom trebamo ići, neovisno o političkoj boji. Mi moramo ulagati u povećanje našeg industrijskog kapaciteta. Danas imamo šansu kakvu u zadnjih 20 godina nismo imali”, kaže Ćorić.

“Onog trenutka kada naša vanjsko trgovinska bilanca ne bude u minusu u kakvom je već godinama, kad taj minus značajno smanjimo proizvodnjom dobara i usluga koje nam tu mogu pomoći, tek tada nam će se otvoriti perspektiva za sve ono lijepo. Drugi moment koji je neizmjerno bitan je onaj trenutak kada shvatimo da se naš ljudski potencijal ne može trošiti u rentijerstvu, odnosno uslugama gdje se kontinuirano već desetljećima troši, jer je to linija manjeg otpora. Ne države, već vrlo često pojedinaca, privatnih subjekata”, kaže ministar.

Novac iz EU dodatna je poluga kojom to možemo financirati, dodao je.

“Ne trebamo se uspoređivati s Njemačkom”

Na pitanje kakva mu je vizija za Hrvatsku nakon sedam godina, odnosno nakon financijske injekcije EU, Ćorić kaže da se ne trebamo uspoređivati niti s Njemačkom, niti s Češkom.

“Ne trebamo se uopće time zavaravati. Njemačka dostiže svoj standard preko 55 godina, odnosno 65 godina, od Drugog svjetska rata na ovamo, činjenicom da je funkcionirala kao tržišna ekonomija svo ovo vrijeme. I činjenicom da je mentalni sklop nešto drugačiji”, objašnjava Ćorić.

Ćorić kaže da bi se Hrvatska trebala uspoređivati sa zemljama sličnih značajki, poput Slovenije, Slovačke i nekih drugih. “Pri čemu, moram naglasiti da imamo sreću i prokletstvo da imamo velik udio sektora usluga, odnosno turizma, u BDP-u. Pojedinci od toga neće odustati jer je lukrativno” dodaje.

Ministar se potom vratio na temu pokazatelja. “Ono što trebamo forsirati je povećanje industrijskog kapaciteta u RH i u različitim industrijama, od ICT-a do prerađivačke. Da, možemo dosegnuti zemlje srednje Europe u sljedećih 10 do 15 godina. Međutim, to zahtjeva da rasprave o tome jesmo li ispod Bugarske, a iznad Rumunjske, a volio bih i da onaj koji nas uspoređuje na taj način, BDP per capita je vrlo varljiva usporedba, trebao bi malo otići u područje oko Sofije i Bukurešta. Mi se s njima ne trebamo uspoređivati. Svaki kraj u Hrvatskoj je razvijeniji od tih zemalja”, rekao je ministar Ćorić.