Predstavnici jednog od dvaju velikih stranih investitora koji su se prijavili na natječaj za dodjelu koncesije nad Marinom Zadar sumnjaju da ministar Oleg Butković taj natječaj nakon pet godina planira poništiti da na novom Ivan Čermak dobije ono što je izgubio na sudu

Predstavnici jednog od dvaju velikih stranih investitora koji su se još prije pet godina prijavili na međunarodni natječaj za dodjelu koncesije nad Marinom Zadar, jednom od najatraktivnijih marina na Jadranu koja se nalazi u srcu Zadra, izrazili su sumnje da ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković taj natječaj planira poništiti, i to kako bi omogućio da tu marinu legalno stekne umirovljeni general Ivan Čermak, koji je već gotovo dvije godine nelegalno koristi. Riječ je o nekadašnjoj Tankerkomercovoj marini koju Čermak bez ikakve naknade državi koristi jer je putem svoje tvrtke Crodux derivati dva prije dvije godine, otkupom bankovnih potraživanja i kupnjom dionica od malih dioničara, preuzeo većinsko vlasništvo nad dugovima opterećenim Tankerkomercom. Čim je početkom 2018. preuzeo Tankerkomerc, Čermak je odmah počeo najavljivati da ondje planira veliki projekt, a ovoga ljeta u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji otkrio je da je zapravo riječ o projektu koji se bazira na Marini Zadar.

Plan je bio srušiti staru, staklenu zgradu Tankerkomerca na Obali kneza Trpimira i na tom mjestu izgraditi potpuno novi projekt. Čermak je tu investiciju opisao kao “vrhunski projekt kojim će na tom prostoru biti uređena šetnica, poslovni i smještajni kapaciteti, wellnessi, ekskluzivne trgovine i brojni drugi sadržaji” – da bi napomenuo: “Naravno, u obuhvatu našeg projekta je i Tankerkomercova marina.”

“To je jedan veliki i zaokruženi projekt koji bi taj dio grada, ali i cijeli Zadar trebao dignuti na potpuno novu, višu razinu. Na njemu rade vrhunski svjetski arhitekti i stručnjaci iz različitih područja, a kad sve bude spremno, izići ćemo s tim u javnost”, rekao je Čermak tada.

Problem je u tome što je Čermak to najavio u trenutku kad je Tankerkomerc izgubio sve sporove s državom i kad su se napokon stekli uvjeti da se postupi po natječaju za koncesiju nad Marinom Zadar koji je bio raspisan još prije pet godina – a na koji su se, između ostalih, javili i turska Dogus grupa i austrijsko-češki konzorcij Marina Signum i Olive island d.o.o. Dogus grupa jedan je od većih investitora u hrvatski turizam, već upravlja i nekim drugim marinama, a poznata je i po tome što je već kupila zgradu nekadašnje tvornice Maraska kako bi je preuredila u luksuzni hotel koji bi se nadovezivao na marinu. Kad bi pobijedili na natječaju za koncesiju, bila bi im to dodatna garancija za uspjeh budućeg hotela Hyatt Regency Zadar Maraska. Konzorcij Marina Signum i Olive island, s druge strane, također ima izvrsne reference jer već upravlja marinom Sutomišćica na otoku Ugljanu, koja je nekoliko godina zaredom proglašavana najboljom malom marinom na Jadranu. Pored njih na natječaj se prijavila i hrvatska tvrtka ACI u većinskom državnom vlasništvu, koja upravlja najvećim brojem marina u Hrvatskoj, te konzorcij Porto Jadera.

Čermakove izjave još su u srpnju pobudile sumnju stranih investitora jer je on jasno dao do znanja da već ima svoj projekt nove marine, potpuno ignorirajući činjenicu da je za koncesiju nad marinom raspisan natječaj. Istovremeno, obje međunarodne tvrtke već pet godina uredno obnavljaju bankovne garancije po tom istom natječaju čija se realizacija očekivala okončanjem sudskih sporova, koji su uključivali i tužbu Ustavnom sudu. Svi ti sporovi okončani su u korist Republike Hrvatske te je utvrđeno da Tankerkomerc nema nikakvo pravo koristiti Marinu Zadar i da je državi dužan silne milijune na račun dugogodišnjeg nelegalnog korištenja.

No umjesto da napokon dočekaju objavu o najpovoljnijem ponuditelju te nakon pet godina čekanja krenu u realizaciju planirane investicije – strane investitore dočekao je šok. Ministar Oleg Butković odlučio je poništiti natječaj i raspisati novi – čime bi se omogućilo da se na taj novi natječaj javi i Ivan Čermak, pod uvjetom da podmiri dug Tankerkomerca prema državi. Tankerkomerc je, naime, godinama bespravno i bez plaćanja naknade koristio dio Gradske luke Zadar u kojem je bila smještena marina. Tankerkomerc je Marinu Zadar koristio od 1982. godine, da bi 1992. upisao pravo vlasništva nad nekretninama koje spadaju u pomorsko dobro. Istovremeno, Tankerkomerc kao sljednik nekad društvenog poduzeća nije na vrijeme ni legalnim putem zatražio priznavanje koncesije na novu tvrtku. Država je još 1997. protiv Tankerkomerca pokrenula sporove radi poništenja upisa i svi ti sporovi završeni su u korist države. Zadnju presudu po tom pitanju na najvišoj instanci donio je Ustavni sud. Tankerkomerc je cijelo to vrijeme koristio marinu izbjegavajući plaćanje naknada za korištenje pomorskog dobra i drugih davanja, a njegov dug do kraja 2014. popeo se na 60 milijuna kuna. Čermak je nastavio koristiti marinu bez plaćanja naknade. Nacionalovi izvori smatraju da Čermak uopće nema namjeru podmiriti dug, već planira isposlovati sklapanje nagodbe s državom, što je, uostalom, i sam najavio još u srpnju u Slobodnoj Dalmaciji. Čermak se, naime, planira pozivati na staru argumentaciju Tankerkomerca prema kojoj im država mora priznati dugogodišnje ulaganje u marinu za koje oni tvrde da iznosi 40 milijuna eura.

Oleg Butković pobija tvrdnje da pogoduje Čermaku i ističe da je upravo u njegovu mandatu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ishodovalo sve sudske odluke koje idu u korist države

Nacionalovi izvori smatraju da se brojkom o visini ulaganja Tankerkomerca u marinu naveliko manipulira i da bi se poništavanjem natječaja otvorio prostor da se cijela priča završi u Čermakovu korist, a da bi država u tom slučaju najmanje profitirala. Kako točno planiraju realizirati najavljeni projekt i zatvoriti dug s državom, iz Čermakova Croduxa do zaključenja broja nisu odgovorili, ali je zato ministar Oleg Butković Nacionalu i službeno potvrdio da uistinu planira poništiti natječaj. Štoviše, visoki izvor iz Ministarstva neslužbeno tvrdi da Butković za to ima potporu premijera Andreja Plenkovića i da je to, nakon pet godina, najbolje moguće rješenje. No, kako je istaknuo, nema govora o tome da bi se tako pogodovalo Ivanu Čermaku. Dapače, Oleg Butković napomenuo je da je upravo u njegovu mandatu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ishodovalo sve sudske odluke koje idu u korist države, a ne Tankerkomerca.

Predstavnici stranih investitora s kojima je Nacional razgovarao potpuno su šokirani takvim razvojem događaja, najavljuju tužbe protiv Republike Hrvatske i ujedno se pitaju:

“Je li ministar Butković razmišljao o tome kakva se to poruka šalje stranim investitorima koji su se uredno prijavili na natječaj, ispunili sve natječajne uvjete i pet godina obnavljali skupe bankovne garancije, strpljivo čekajući da se okončaju sudski sporovi? I nakon svega toga, sada kada se može pristupiti odlučivanju po natječaju, ministar nonšalantno kaže da je najbolje natječaj poništiti. Pitam se, za koga je to bolje?” rekao je u razgovoru za Nacional predstavnik jednog od stranih investitora, koji trenutno, zbog korporativnih pravila, nije mogao istupiti pod imenom i prezimenom. U tvrtki koju zastupa još uvijek na najvišoj razini traju konzultacije oko toga kako će se u tom slučaju postaviti.

Na Nacionalove upite iz Dogus grupe i Marine Sigma službeno su potvrdili da i dalje sudjeluju u natječaju, da nikakvu službenu obavijest o poništenju nisu dobili, ali da će, u tom slučaju, podići tužbe protiv Republike Hrvatske i obratiti se Europskoj komisiji jer je poništenje natječaja suprotno direktivama EU-a. Regionalni direktor Dogus grupe Burak Baykan na Nacionalov upit je odgovorio: “Do nas su pristigle neke informacije o određenim inicijativama da se ovaj natječaj poništi. Zaista smo znatiželjni vidjeti na temelju kojih argumenata i razloga bi se natječaj mogao poništiti nakon što su sudovi Republike Hrvatske, uključujući i one najviše, četiri puta potvrdili legitimnost natječaja. Žalosno je vidjeti da se razvoj značajne investicije sustavno blokira već pet godina.”

Smatra da bi poništenje natječaja bilo protivno svim dosadašnjim sudskim procesima koji su se vodili oko Tankerkomerca, kao i svim dosadašnjim potezima Ministarstva:

“Četiri suda u Hrvatskoj – Upravni sud u Splitu, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Vrhovni sud te Ustavni sud RH – dala su svoje mišljenje vezano uz sve navode, odnosno tužbe Tankerkomerca o samom natječaju. Donijeli su pravomoćne presude u korist Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sve pravne strukture odobravaju legitimitet ovoga natječaja koji je raspisalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i sad je ta informacija i javna. Nadležno Ministarstvo u dva je navrata – u rujnu 2016. te lipnju 2017. godine – dostavilo dopise, Obavijesti o tijeku postupka, valjanim ponuditeljima te time dalo legitimna očekivanja ponuditeljima pozivajući ih na daljnju dostavu garancija, čime bi dokazali ozbiljnost ostanka u javnom nadmetanju za luku nautičkog turizma Marinu Zadar.”

Na pitanje što će poduzeti ako ipak dođe do poništenja natječaja i planiraju li tužiti Republiku Hrvatsku, Baykan je rekao: “Ako budemo svjedočili tom scenariju, da – Dogus Grupa tada će tužiti Republiku Hrvatsku. Koliko znamo, drugi ponuđači već su poduzeli ozbiljne korake kroz međunarodne pravne institucije vezano uz to pitanje. Neovisno o tome dobijemo li ovaj natječaj ili ne, samo smo željeli pojašnjenja tijekom samog procesa, kao i transparentnost u svim njegovim koracima. Više puta tražili smo sastanak u resornom ministarstvu, no nažalost do danas ni odgovor na upit nismo dobili.”

Iz Dogus grupe ističu da je njihova ponuda za ulaganje u Marinu Zadar vrijedna 19,7 milijuna eura i da je to vrijednost samo investicije u Marinu, dok je ulaganje u projekt Maraska zaseban projekt vrijedan 90 milijuna eura.

U cijeloj toj priči dodatno intrigira uloga Državnog odvjetništva. Naime, Nacionalovi izvori tvrde da je Državno odvjetništvo još od 1998., s Ministarstvom mora, vrlo intenzivno zastupalo i štitilo interese Republike Hrvatske u ovom slučaju. Upravo zahvaljujući njihovu angažmanu Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 2017. presudu kojom odbija Tankerkomercov zahtjev da mu se prizna pravo korištenja marine. No tada je slijedio neočekivani preokret.

DORH, na čelu s Dinkom Cvitanom, predao je Zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv te iste presude koja ide državi u korist. Vrhovni sud odbacio je taj zahtjev, ali Nacionalovi izvori, pa čak i ljudi iz vrha samog Minsitarstva mora, prometa i infrastrukture, tvrde da im do danas nije razjašnjeno zašto je DORH predao taj zahtjev. Naglu promjenu stava DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zadru Nacionalovi izvori gledaju kroz prizmu Čermakova ulaska u Tankerkomerc.

No DORH je isto tako dao i svoje mišljenje, prema kojem natječaj za koncesiju nad Marinom Zadar, koji je raspisan još u srpnju 2014., u vrijeme bivše SDP-ove vlade i ministra Siniše Hajdaš-Dončića, treba poništiti. Upravo na to mišljenje poziva se sada Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, iako istovremeno visoki izvori iz tog istog Ministarstva sami ističu da je uloga DORH-a u vezi sa zahtjevom za zaštitu zakonitosti koji su predali na presudu koja je išla u prilog državi – problematična. Evo što su službeno odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: “Slijedom vaših upita, možemo vas izvijestiti kako je ovo ministarstvo, u skladu s preporukom Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, odlučilo dati prijedlog Vladi RH za poništenje i ponovno raspisivanje predmetnog natječaja za dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje Marine Zadar.

Navedena odluka proizlazi iz zaključka Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kako predmetni natječaj, koji datira iz 2014. godine, ne štiti imovinska prava i interese Republike Hrvatske, budući da je u međuvremenu na snagu stupio novi Zakon o koncesijama koji na potpuno drugačiji način uređuje postupak koncesioniranja.”

Predstavnici stranih investitora potpuno su šokirani ovakvim razvojem događaja, najavljuju tužbe protiv Republike Hrvatske i ujedno se pitaju kakva se to poruka šalje strancima koji žele ulagati u RH

Nacionalovi izvori, međutim, tvrde da je takva argumentacija pravno neodrživa:

“Obrazloženje da bi se natječaj trebao poništiti jer je donesen novi Zakon o koncesijama, potpuno je pravno neutemeljeno. Jasan je pravni princip da se bilo koji postupak, pa tako i ovaj, dovršava po postojećem propisu. Ne može promjena propisa utjecati na to da se mijenjaju pravila i procedure po kojima se neki proces vodi, to bi bilo protivno Ustavu koji određuje zabranu retroaktivnosti i zato padaju postupci pred Ustavnim sudom. Kad bi tako svi postupali, onda bi svaki postupak u Hrvatskoj pao promjenom zakona i dogodio bi se pravni kaos.”

Osim toga, predstavnici investitora pozivaju se i na odluku Vladina Ureda za zakonodavstvo, koji je još ranije pozvao na članak 102. zakona o koncesijama, prema kojem postupci pokrenuti po starom zakonu trebaju biti dovršeni po starom zakonu.

Zašto je DORH promijenio mišljenje o slučaju Tankerkomerc

Na pitanje je li u njihovu odnosu prema slučaju Tankerkomerc došlo do promjene stava te zašto su podnijeli Zahtjev za zaštitu zakonitosti na presudu Visokog upravnog suda koja je išla u korist Republike Hrvatske, iz DORH-a su odgovorili sljedeće:

“U konkretnom slučaju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je na temelju čl. 78. Zakona o upravnim sporovima zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, smatrajući da su povrijeđene odredbe zakona koji je uređivao morske luke i prava trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća na korištenje tih luka nakon pretvorbe kroz dobivanje ‘zamjenske’ koncesije. Visoki upravni sud Republike Hrvatske u pobijanoj presudi zauzeo je pravno stajalište da je Tankerkomerc d.d., radi dokazivanja prava na ‘zamjensku’ koncesiju, bio dužan dostaviti svu dokumentaciju koja je inače potrebna za dodjelu nove koncesije.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske smatralo je da za ocjenu osnovanosti zahtjeva Tankerkomerca d.d. nije potrebna dokumentacija kao da se radi o novoj, nego o ‘zamjenskoj’ koncesiji. To stoga što je pravni prednik Tankerkomerca d.d. kao društveno poduzeće imao stečeno pravo korištenja luke na neodređeno vrijeme te da se to pravo treba pretvoriti u koncesiju na preostali rok (oko devet godina). Takvu „zamjensku“ koncesiju za luke posebne namjene dobila su i druga društva koja su, kao i Tankerkomerc d.d., nastala pretvorbom društvenih poduzeća čiji su korisnici gradili i koristili te luke.

Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno stajalište kao i Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Državno odvjetništvo zahtjev za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti podnosi radi povrede zakona u ostvarivanju svoje ustavne zadaće, a ne iz razloga zaštite imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske. Međutim, u konkretnom slučaju prihvaćanje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti bilo bi posredno i u interesu Republike Hrvatske, jer ako društvo ne bi dobilo ‘zamjensku’ koncesiju, nad njime bi se otvorio stečaj, a Republika Hrvatska ne bi mogla naplatiti milijunske tražbine s osnove neplaćenih poreza i drugih javnih davanja.

Između Republike Hrvatske i Tankerkomerca u tijeku su pregovori oko sklapanja nagodbe kojom bi se razriješili svi imovinsko-pravni odnosi na nekretninama u Gaženici koje su opterećene hipotekama i oko kojih se vode sporovi te bi se ujedno naplatile tražbine Republike Hrvatske s osnove poreza, koncesije i drugih javnih davanja.

Državno odvjetništvo također smatra da se sada treba raspisati novi natječaj za Luku Zadar jer je u međuvremenu (2017. godine) stupio na snagu novi Zakon o koncesijama koji je derogirao odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje su u suprotnosti s tim zakonom i koji propisuje novi način izračuna koncesijske naknade koji omogućuje Republici Hrvatskoj naplatu daleko veće koncesijske naknade nego što su to omogućavale derogirane odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, po kojem je prije pet godina raspisan natječaj.”