Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predložio je Svjetskoj banci da tvrtku njegova nominalno pro-bono specijalnog savjetnika Branimira Jerneića izravnom pogodbom angažira na projektu restrukturiranja Hrvatskih željeznica vrijednom 200 tisuća eura. Tvrde to izvori bliski Vladi koji su Nacionalu dostavili internu dokumentaciju i prepisku elektroničke pošte sa sadržajem diskusije koju je o tomu Butković vodio s predstavnicima Svjetske banke i djelatnicima HŽ Infrastrukture.

Dokumentacija o tomu Nacionalu je dostavljena neposredno nakon rekonstrukcije Vlade, koju je Butković preživio, ali njen sadržaj naznačuje zašto je premijer Andrej Plenković gotovo do posljednjeg trena razmišljao treba li i Butković biti među smijenjenim ministrima. Nacional je proteklog tjedna došao u posjed preslika elektroničke pošte koja se izmjenjivala između Ministarstva prometa i Svjetske banke, a koja ministra Butkovića u najmanju ruku stavlja u neugodan položaj jer sadržaj tih poruka pokazuje da je ljudima u Svjetskoj banci predložio da za potrebe posla restrukturiranja Hrvatskih željeznica praktički bez natječaja angažiraju tvrtku Eko Dom d.o.o., koja je u vlasništvu Butkovićeva savjetnika Branimira Jerneića. Inače, HŽ Infrastruktura u razdoblju od 2019. do 2023. za investicije u željezničku infrastrukturu planira potrošiti 9,3 milijarde kuna od čega se čak 60 posto sredstava odnosi na financiranja iz fondova EU-a, a veliki dio preostalih 40 posto, ili 3,7 milijarde kuna, planira se namaknuti suradnjom sa Svjetskom bankom koja će HŽ Infrastrukturi ponuditi zajmove po povoljnim uvjetima. Sama vrijednost Jerneićevog angažmana, odnosno njegove tvrtke Eko Dom d.o.o., prema Nacionalovim izvorima trebala je iznositi oko 200 tisuća eura. Moguće je i da Butkovićeva inicijativa da Jerneić bude angažiran od strane Svjetske banke pokazuje pravi razlog njegova dolaska u Ministarstvo prometa u svojstvu posebnog savjetnika ministra.

Sam Butković je za Nacional izjavio da nije točno da je on predložio Jerneića ljudima iz Svjetske banke, nego su iz Svjetske banke tražili da Jerneić bude angažiran na tom poslu jer su bili zadovoljni njegovim radom na restrukturiranju hrvatskog cestovnog sektora. Ali sadržaj sporne elektroničke pošte koja se izmjenjivala između djelatnika Butkovićeva ministarstva, djelatnica HŽ Infrastrukture i Jean-Françoisa Marteaua iz Svjetske banke pokazuje da se može posumnjati u Butkovićevo obrazloženje. Sve to događa se u trenutku kada se Vlada Andreja Plenkovića kontinuirano suočava sa sukobima interesa i korupcijskim aferama zbog kojih je u posljednjoj rekonstrukciji Vlade otišlo četvero ministara. U sličnoj situaciji sada se nalazi i ministar Oleg Butković i to zbog svog posebnog savjetnika Branimira Jerneića, koji je kao privatni poduzetnik i vlasnik tvrtke Eko Dom d.o.o. iz Zaboka.

Ministar Butković je u razgovoru za Nacional rekao da je zahtjev da se Branimir Jerneić imenuje čovjekom zaduženim za restrukturiranje Hrvatskih željeznica primio direktno iz Svjetske banke

Jerneić savjete ministru Butkoviću nominalno dijeli besplatno, ali je on istodobno i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskih autocesta, za što prima naknadu od 2000 kuna.

Ministar Butković je u razgovoru za Nacional rekao da je direktno iz Svjetske banke primio zahtjev da se Branimir Jerneić imenuje čovjekom zaduženim za restrukturiranje Hrvatskih željeznica u kojem svojim financiranjem veliku ulogu ima i ova financijska institucija. Butković tvrdi da su iz Svjetske banke zadovoljni poslom koji je Jerneić obavio u restrukturiranju cestovnog sektora gdje je njegov program u cestovnom sektoru napravio uštede od 50 milijuna eura. Ministar prometa kaže da je u početku bio spreman prihvatiti zahtjev Svjetske banke, ali je na kraju ipak odustao: “Kada sam prvo prihvatio zahtjev Svjetske banke bilo mi je jasno da Jerneić više neće moći obavljati i funkciju mog savjetnika. Međutim, nakon nekog vremena sam ipak shvatio da bi to bio prevelik gubitak i da se nisam spreman odreći njegovih usluga te sam obavijestio ljude iz Svjetske banke da ne mogu prihvatiti njihov zahtjev i da moramo naći neko drugo rješenje.”

Međutim, prepiska elektroničke pošte koju je Nacional dobio na uvid pokazuje i drugu stranu ove priče koja u najmanju ruku nije jednaka onoj koju predstavlja ministar Oleg Butković. Naime, u mailu koji je Jean-François Marteau poslao šefici Odjela za međunarodno financiranu nabavu Ivi Mršo Nastić izričito stoji sljedeće: “Based on the terms of the reference sent in parallel you and the elements below, what you are de facto asking us is for single source for Eko Dom d.o.o. for two specific experts, based on unique expertise B. Jerneić (as lead expert) and for the choice of junior expert.” U prijevodu na hrvatski sadržaj e-maila glasi ovako: “Temeljem upućenih preporuka u prepisci s vama i drugim naznačenim sudionicima, ono što vi de facto tražite je izravna nagodba za tvrtku Eko Dom d.o.o. i za dva posebna stručnjaka, temeljem jedinstvene stručnosti B. Jerneića (kao vodećeg stručnjaka) i jednog mlađeg stručnjaka po izboru.”

Zanimljivo je i da u smjernicama Svjetske banke stoje točna uputstva o slučajevima u kojima je dozvoljena izravna nagodba, odnosno potpisivanje ugovora bez nadmetanja ili na engleskome „single-source“. Po navodima u tom pravilniku ponuditelj „single-source“ ponude treba dostaviti dobro obrazloženje zašto Svjetska banka ne treba raspisati javno nadmetanje odnosno zašto bi trebala prihvatiti direktnu pogodbu s tim ponuđačem. No, najvažnije je da je u pravilniku određeno da izravna nagodba nije moguća u projektima koji su vredniji od 200 tisuća američkih dolara kao što je to bilo i u ovom slučaju.

Dakle, Jean-François Marteau u svom e-mailu Ivi Mršo Nastić pisanom u travnju 2018. piše da su ona i druge osobe iz prepiske, a u CC-u su navedene Tatjana Đaković Alavanja i Iva Bakula iz HŽ Infrastrukture, tražile da se za navedeni posao bez natječaja i temeljem izravne nagodbe, što su Nacionalu potvrdili i pravni izvori, odabere tvrtka Eko Dom, odnosno Branimir Jerneić kao glavni stručnjak i još jedan mlađi stručnjak. U nastavku e-maila Jean-François Marteau traži da mu se dostave životopisi Branimira Jerneića i drugog stručnjaka te pismo obrazloženja zašto je u cijeli posao potrebno uključiti i mlađeg stručnjaka, a ne samo Branimira Jerneića. Sve to baca potpuno drugačiju sliku na navode koje je Nacionalu ispričao ministar Oleg Butković te se s pravom može zaključiti da Branimira Jerneića nije pokušala angažirati Svjetska banka nego su ga njima nudili ljudi iz Butkovićeva Ministarstva i HŽ Infrastrukture. Nacional je informacije o angažmanu Branimira Jerneića provjerio i u Svjetskoj banci. Iz te institucije potvrdili su da su razmišljali o mogućnosti suradnje s Butkovićevim savjetnikom, ali nisu naveli čija je to bila ideja. Iz hrvatskog ureda Svjetske banke ovako su komentirali mogući Jerneićev angažman u ovoj instituciji: “U sklopu provedbe Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi, Svjetska banka utvrdila je potrebu za jačanjem stručne podrške projektu. Svjetska banka je s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture razmatrala mogućnost angažmana g. Branimira Jerneića za koordinaciju restrukturiranja željezničkog sektora s obzirom na njegovo bogato stručno iskustvo u tom području i nedavni uspjeh u sličnoj ulozi u cestovnom sektoru. To je kao opcija bilo razmatrano međutim u Ministarstvu su odlučili da ga žele zadržati na poziciji posebnog savjetnika ministra. Dakle, gospodin Jerneić nije angažiran u okviru projekta Svjetske Banke, ali je uključen u diskusije o projektu u sklopu svoje uloge savjetnika ministra.”

‘Ono što vi de facto tražite je izravna nagodba za tvrtku Eko Dom d.o.o. i za dva posebna stručnjaka, temeljem jedinstvene stručnosti B. Jerneića’, stoji u e-mailu upućenom iz Svjetske banke

Na kraju je sigurno da Jerneić i njegova tvrtka nisu ušli u financijski angažman sa Svjetskom bankom. Ministar Butković tvrdi da je do toga došlo zbog njegove odluke jer nije bio spreman ostati bez važnog i stručnog savjetnika poput Branimira Jerneića, dok Nacionalovi izvori tvrde da je odbijenica stigla iz Svjetske banke, ali i od samog Jerneića koji je bio svjestan da bi se njegovo ime ponovno moglo povlačiti po medijima zbog potencijalnog sukoba interesa kao što je to bio slučaj u prošlosti. Naime, o ulozi posebnog savjetnika ministra Butkovića Nacional je već pisao u rujnu prošle godine kada smo otkrili internu dokumentaciju iz tvrtke HŽ Infrastruktura koja je Jerneića uvela u potencijalni sukob interesa. Riječ je o prometno-tehnološkom elaboratu koji je u Zaboku tijekom 2018. izrađen za rekonstrukciju teretnog kolodvora Rijeka Brajdica. Izradila ga je tvrtka Bomega Usluge. U zaglavlju tog elaborata, na svakoj njegovoj stranici, nalazi se i ime njegova projektanta: Branimir Jerneić. Drugim riječima, dok Jerneić besplatno savjetuje Butkovića po pitanju željezničkog prometa, kao projektanta angažirala ga je tvrtka Bomega Usluge čiji profesionalni angažman plaća HŽ Infrastruktura. Nominalno su iz te iste HŽ Infrastrukture pokušali progurati Jerneića i u unosan posao sa Svjetskom bankom.

Zanimljivo je da su tom prigodom iz Ministarstva prometa Nacionalu odgovorili sličnom argumentacijom koju je sada iznio i ministar Butković, odnosno tvrdili su da je riječ o iznimnom stručnjaku koji “radi na projektu modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora, odnosno vodi Projekt i koordinira tijek daljnjeg procesa restrukturiranja, kao što je sudjelovao i u postupku pripreme Pisma sektorske politike, pregovora sa Svjetskom bankom te ostalim kreditorima, a što je rezultiralo uspješnim reprogramom cestovnog duga te godišnjim uštedama većim od 50 milijuna eura”. U međuvremenu Jerneić je očito postao i jedan od ključnih ljudi kada je u pitanju i restrukturiranje željeznica, a u tom je sektoru već ostavio traga kada je od 2009. do 2012. bio i predsjednik uprave HŽ Infrastrukture.

U vrijeme kada je bio predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, u travnju 2011. godine dogodila se i nesreća kod tunela Kupjak u kojoj je poginuo strojovođa, a teže je bio ozlijeđen strojovođin pomoćnik. Tada je Istražno povjerenstvo Hrvatskih željeznica zaključilo da je za nesreću teretnog vlaka bilo odgovorno poduzeće iz sastava HŽ-a – HŽ Infrastruktura kojom je rukovodio Jerneić. “Na osnovi istraženih činjenica i okolnosti utvrđenih u prvom nalazu i istrazi, Istražno povjerenstvo zaključilo je da je po članku 19. stavku 1. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu za nastanak izvanrednog događaja odgovorna HŽ-Infrastruktura d.o.o., s napomenom da se u tome objektu (starom 138 godina), koji nije pokazivao znakove nestabilnosti, u velikoj mjeri odstupalo od sigurnosnih standarda po kojima se u današnje vrijeme grade obložni zidovi”, bilo je navedeno u mišljenju Istražnog povjerenstva HŽ-a. Jerneićeva uprava je tada pokušala ublažiti taj slučaj ponudivši odštetu obitelji poginulog strojovođe i snosila je troškove liječenja njegova preživjelog kolege. No ta željeznička nesreća nije bila jedina “neugodnost” Branimira Jerneića.

Ovaj slučaj baca dodatno svjetlo na administraciju premijera Andreja Plenkovića, a posebno na to što neki njeni visoki dužnosnici smatraju primjerenim angažmanom kada su u pitanju njihove uzdanice

U kolovozu 2009. godine postao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture kako bi uveo reda i borio se protiv korupcije u HŽ-u, a Antikorupcijsko vijeće u travnju mu je odbilo Izvješće o provedbi antikorupcijskih mjera, koje je kao državni tajnik Kalmetina Ministarstva pripremio na prethodnoj dužnosti. Branimir Jerneić je saborskom Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije podnio Izvješće o provedbi antikorupcijskih mjera u području odgovornosti ministarstva Božidara Kalmete. Željko Jovanović je tada kao predsjednik Antikorupcijskog vijeća objelodanio da je većina članova Vijeća odbila prihvatiti Jerneićevo izvješće jer “nije dao niti jedan suvisli odgovor na pitanja o korupciji, nepotizmu i problemima u javnim nabavama u HŽ-u, HC-u i HAC-u”. Zatražili su tada od ministra Kalmete da njegovo Ministarstvo izradi detaljnu analizu korupcijskih rizika te predloži konkretne planove s rokovima i nositeljima u cilju otkrivanja korupcije i sankcioniranja počinitelja. Kasnije se tadašnji ministar Božidar Kalmeta pravdao da je Jerneićevo izvješće bilo prvo takvo izvješće koje je napravilo Ministarstvo, ali uz napomenu da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije nositelj ijedne posebne mjere borbe protiv korupcije, nego samo općih mjera iz Akcijskog plana strategije za borbu protiv korupcije.

Iako je njegov antikorupcijski plan bio odbijen i iako HŽ Infrastruktura tijekom njegovog mandata nije napravila značajan iskorak prema normalnijem poslovanju, Oleg Butković je očito u Jerneiću prepoznao stručnjaka kojem je dao važnu ulogu u dva možda i najveća projekta svojeg mandata. Ako je vjerovati ministru, Jerneić je u restrukturiranju cesta napravio odličan posao, toliko dobar da je ministar Jerneića odlučio zadržati i usprkos pozivu ugledne institucije poput Svjetske Banke da ovaj vodi možda i još kompleksniji posao restrukturiranja hrvatskih željeznica. Međutim, iz prepiske se jednako tako može zaključiti da su baš ministar Butković i njemu podređeni zaposlenici iz HŽ Infrastrukture pokušali progurati Jerneića u poslovni aranžman sa Svjetskom bankom, u čemu na kraju nisu bili uspješni.

Cijeli ovaj slučaj baca dodatno svjetlo na administraciju premijera Andreja Plenkovića, a posebno na to što neki njeni visoki dužnosnici smatraju primjerenim angažmanom kada su u pitanju njihove uzdanice. Ova situacija također pothranjuje kritičke aktivnosti ionako sve agresivnije oporbe, čiji su saborski zastupnici prilikom potvrde novih ministara prošloga petka u hrvatskom saboru Vladu Andreja Plenkovića opisali kao vladu kojom vlada korupcija i sukob interesa, što je premijera silno uzrujalo.