Novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa da svi liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći i na bolničkom hitnom prijmu. To se nikako ne sviđa liječnicima primarne zdravstvene zaštite, piše u utorak Večernji list.

Po novom prijedlogu zakona, svi liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći, na bolničkom hitnom prijmu (objedinjenom hitnom bolničkom prijmu – OHBP) odluči li tako neki od ravnatelja, bilo doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu ili bolnice.

“Kad radiš u hitnoj pomoći, treba stalno ići na posebne edukacije i vježbe. Rutina i grif ključni su u poslu, a mi bismo trebali nakon smjene u ordinaciji uskočiti na mjesto za koje nemamo potrebnu rutinu i grif”, rekla je predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom) Nataša Ban Toskić.

Da je riječ o lošoj ideji smatra i Vikica Krolo. “Ne mislim da nam je mjesto na hitnoj, gdje su drugi protokoli, oprema i aparatura. Čemu onda specijalizacije iz hitne, zašto se utuklo toliko sredstava u njih ako treba uskakati?”, pita se i dodaje da to nije dobra odluka ni kad je riječ o sigurnosti pacijenata.

“Pa mi u kontekstu funkcionalne integracije govorimo da nešto treba spajati jer nije dobro da kirurg godišnje operira jedan slučaj, a sada se gura obiteljske doktore na hitnu iako su to različite specijalizacije. Zašto sve bolničke doktore ne obvežu na rad u hitnoj?”, poručila je dr. Vikica Krolo. Pretpostavlja da će se obveza rada u hitnoj ponajprije odnositi na ruralna područja i otoke, gdje nema hitne pomoći pa se ovime nastoji ‘zakrpati’ rupa.

Obiteljski liječnici ističu da ništa od njihovih argumenata i prijedloga nije prihvaćeno, već im se jedino nagomilavaju nove obaveze. “Mi smo kao struka pred slomom, kadrovski smo devastirani, a ovo će dodatno odbiti svakog mladog doktora od obiteljske medicine. Od 2200 ugovorenih liječničkih timova obiteljske medicine, njih 103 nema liječnika, dakle nositelja tima, već samo medicinsku sestru, a pacijente tih timova liječe doktori koji se izmjenjuju. Od preostalih 1100 liječnika, njih 190 starije je od 65 godina, a 650 ih je starije od 60 godina. Liječnici izvan većih gradova i na otocima godinama ne mogu naći zamjenu za godišnji odmor ili bolovanje”, istaknula je Nataša Ban Toskić.