Na inicijativu međimurskog župana Matije Posavca u sjevernim županijama počelo je predizborno okupljanje nove stranke – Nezavisne platforme Sjever (NPS). Već u ovom trenutku vjeruju da bi mogli osvojiti tri do četiri saborska mandata u trećoj izbornoj jedinici pa smo u tom povodu razgovarali sa 66-godišnjim nezavisnim gradonačelnikom Ivanca Miloradom Batinićem, članom sedmeročlanog predsjedništva novoosnovane stranke, ali i koordinatorom aktivnosti za treću izbornu jedinicu. Batinić je, baš kao i Matija Posavec, bivši HNS-ovac, a u Saboru je bio predsjednik zastupničkog kluba HNS-a, kao i jedan od potpredsjednika Sabora. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pa se ubrzo i zaposlio u Šumskom gospodarstvu Varaždin. Od 1991. godine do 2005. radio je u Hrvatskim šumama kao tehnički rukovoditelj, a potom je bio i upravitelj Šumarije Ivanec. Gradonačelnik je Ivanca od 2005. godine, a 2017. godine potvrdio je mandat u prvom izbornom krugu s osvojenih 51,26 posto glasova građana Ivanca. Svoj peti mandat osvojio je u drugom krugu 2021. godine, a kao sudionik Domovinskog rata nositelj je Spomenice Domovinskog rata 1990. -1992. Najprije je bio u pričuvnoj policiji, potom u Zboru narodne garde, a u konačnici u 104. brigadi HV-a.

NACIONAL: Što je politička Nezavisna platforma Sjever s kojom ćete izaći na parlamentarne izbore?

Registrirani smo kao stranka u Ministarstvu pravosuđa pod imenom Nezavisna politička platforma Sjever (NPS). Trenutno imamo više od tisuću članova i članica, ali rastemo pa stalno ažuriramo i podatke o članstvu. Koncem siječnja planiramo službenu promociju i prezentaciju svoje političke platforme orijentirane na Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju. Nakon toga će u veljači uslijediti skupština stranke, kao i formiranje ekipa za samu izbornu kampanju. Već sada djelujemo kao članovi Nezavisne platforme Sjever s predsjednikom Matijom Posavcem, međimurskim županom i pokretačem našeg političkog okupljanja. Jedan sam od sedmero članova predsjedništva stranke, ali i koordinator aktivnosti za treću izbornu jedinicu. Stranka smo centra. Iako nismo radili ankete, računamo da bismo u toj trećoj izbornoj jedinici mogli dobiti tri do četiri saborska mandata. Osim u trećoj izbornoj jedinici, planiramo se snažnije angažirati u prvoj i drugoj izbornoj jedinici s naglaskom na Grad Zagreb.

NACIONAL: Jesu li vaši članovi bivši HNS-ovci? Bili ste član predsjedništva HNS-a, a onda i potpredsjednik Sabora, kao i predsjednik zastupničkog kluba HNS-a.

Nismo okupljalište bivših HNS-ovaca. Kao što sam spomenuo, to su nezavisni članovi općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština, kao i nezavisni gradonačelnici i načelnici. Svi smo mi na prošlim lokalnim izborima osvojili mandate kao nezavisni kandidati. Svima je zajedničko da smo na svojim regionalnim i lokalnim razinama ostvarili respektabilne razvojne rezultate, i to unatoč opstrukcijama vladajućih i njihovih satelita. Bilo je tu teških političkih presija, od podmetanja do blokade gospodarskog razvitka. Ignoriranja po pitanju sufinanciranja projekata od središnje države. Puno nas je i ne mogu ih baš sve pobrojiti. Ali tu je župan Matija Posavec kao inicijator tog političkog okupljanja na sjeveru Hrvatske. Zatim, Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije, Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj, i moja malenkost. Još je tu i četvero načelnika iz Krapinsko-zagorske, a ima nas i iz Međimurske i Varaždinske županije.

NACIONAL: Koordinator ste za treću izbornu jedinicu, a tko će biti koordinatori u preostalim dvjema izbornim jedinicama vezanima za Grad Zagreb?

Ne bih još izlazio u javnost s njihovim imenima, a trenutno razgovaramo i s nekim saborskim zastupnicima. Već u veljači bit će poznat i širi okvir Nezavisne platforme Sjever.

NACIONAL: Imate li u planu i predizborne koalicijske partnere?

Kad je riječ o trećoj izbornoj jedinici, u njoj izlazimo samostalno kao Nezavisna platforma Sjever. U prvoj i drugoj izbornoj jedinici zasad računamo uglavnom s nezavisnim zastupnicima, a kasnije ćemo odlučiti bismo li tamo s nekim ušli i u predizbornu koaliciju. Vidjet ćemo.

NACIONAL: Kažete da postizborna koalicija s HDZ-om ne dolazi u obzir ni po koju cijenu. No vi ste bili i šef zastupničkog kluba HNS-a u vrijeme kada je predsjednik stranke bio Ivan Vrdoljak. On je HDZ-ovu koaliciju s Mostom nazivao „Titanik koalicijom“ da bi onda s vama preko noći ušao u koaliciju s HDZ-om. Napustili ste predizborne koalicijske partnere iz SDP-a i tako ste tada spasili opstanak premijera Andreja Plenkovića i HDZ-a na vlasti. Mogu li rezultati izbora ipak promijeniti taj vaš decidirani stav o HDZ-u?

Neću ponoviti istu grešku. Tada sam bio član Predsjedništva HNS-a i prihvatio sam odluku predsjedništva stranke. Kamo je otišla većina iz predsjedništva, tamo sam otišao i ja. Bile su druge okolnosti, a danas sam nezavisni gradonačelnik Ivanca pa sam odlučujem o svom političkom djelovanju. U najkraćem, ponavljam, neću ponoviti tu grešku koaliranja s HDZ-om. Osobno, a i naše biračko tijelo ne može danas ni u kojoj opciji podržati HDZ. Stotine je kriminalnih i koruptivnih afera na svim razinama koje se sve vežu uz HDZ, a od kojih nijedna nije doživjela sudski pravorijek; bezočna pljačka nacionalnih dobara, da ne govorim o poraznim potencijalnim reperkusijama afere BORG, sve više faktičkih elemenata tiranije u načinu na koji vlada Plenković. Posprdan i krajnje uvredljiv odnos prema novinarima kao produženoj ruci javnosti. Vrijeđanje zdrave pameti građana jer Plin za cent za Plenkovića nije tema vrijedna pozornosti javnosti!? Egzodus mladih, najfertilnijih članova našega društva bez kojih nema ni zapošljavanja ni stručnog osposobljavanja… Mogao bih nabrajati unedogled.

NACIONAL: U popisu svojih prigovora premijeru Plenkoviću i njegovom stilu vladanja, previđate ono čime se premijer hvali: uvođenje eura, ulazak u Schengen, najveće povećanje plaće u odnosu na sve prethodne Vlade, povlačenje novca iz europskih fondova, gospodarski rast?

Što se tiče gospodarstva, i više je nego očito da politika HDZ-a sustavno zanemaruje sjever Hrvatske kao ekonomski najpotentniji dio zemlje. To nije vidljivo samo financijski nego i kroz ignoriranje naših projekata. Favoriziraju se drugi dijelovi Hrvatske, a rezultati pokazuju da su silne milijarde ulaganja u HDZ-u tradicionalno sklone sredine bile pucanj u prazno. Umjesto u razvoj, sredstva su uložena u potrošnju pa te sredine bilježe i najveće iseljavanje stanovništva.

NACIONAL: Promjenom porezne politike ukinut je prirez gradovima i lokalnoj samoupravi da bi se, kako je govorio premijer Plenković, oslobodio prostor za povećanje plaća zaposlenima. Jeste li u Ivancu imali prirez? Koliko su zbog njegova ukidanja porasle plaće?

Imali smo prirez, a priča o ukidanju prireza da bi se povećale plaće bila je još jedan od podlih trikova HDZ-a i Andreja Plenkovića. U Ivancu smo imali prirez od 10 posto za razliku od jednog Zagreba u kojem je on bio 18 posto. Prirez je bio i najozbiljniji vlastiti, zapravo i jedini izravni prihod bez kojeg smo sada ostali. S time da su prirez plaćali samo ljudi s višim prihodima, koji su tako i više doprinosili razvitku lokalne zajednice. Upravo zato prirez i jest bio najsocijalniji porez.

NACIONAL: Tko je do sada bio obvezan plaćati prirez kod vas u Ivancu?

Na području Grada Ivanca samo je 40 % ljudi bilo obuhvaćeno poreznim škarama, tj. samo toliko ih je plaćalo porez na dohodak, a nešto manje od toga broja plaćalo je prirez. Prirez je bio i prostor za autonomiju lokalne samouprave, a toga sada više nema. Zato gubitkom ovih prihoda gubimo i mogućnost da svojim građanima osiguramo bolji standard. Drugim riječima, ako mi već ukidaš prirez, onda mi to kompenziraj iz drugih državnih poreznih prihoda, ali toga nema. Bio je to podmukli predizborni trik. Bit je u tome da Vlada podiže svoju popularnost tako što nam zakonskim dekretom uzima naše i prisiljava nas da ogromnu rupu u proračunu koju je ona sama prouzročila, nadoknađujemo tako da barem dio te rupe „pokrpamo“ većim poreznim stopama na dohodak. A onda nas taj isti premijer optužuje da nemamo sluha za građane i ne omogućavamo rast plaća! To se inače zove klasična politička podmetuša. I to prilično ružna, rekao bih. Nakon takve farse i više je nego očito da bi u nekoj budućoj poreznoj politici, za koju se nadam da će NPS doći u poziciju da ga se sluša i uvažava, trebalo redefinirati odnos između centralne države i lokalnih zajednica.

NACIONAL: Koje je to „druge sredine“ favorizirao HDZ u odnosu na vašu regiju?

To su Slavonija i Dalmacija, s time da brojne sredine u ovim regijama imaju i po 10 i 20 puta veće prihode per capita zbog dodatnih prihoda od turizma. I u takve sredine investiraju se s nacionalne razine ogromne svote, dok Sjever Hrvatske – s najrazvijenijom industrijom, najvećim udjelom privlačenja EU-ovih sredstava, jednim od najvećih doprinosa državnom proračunu – u vrlo širokom luku zaobilaze strateška ulaganja u promet i gospodarstvo, dvije ključne grane koje bi tome, industrijski najrazvijenijem dijelu zemlje, omogućile da p(o)stane razvojna lokomotiva Hrvatske.

‘Stotine je kriminalnih i koruptivnih afera na svim razinama koje se vežu uz HDZ, a od kojih nijedna nije doživjela sudski pravorijek’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Unatoč takvom doprinosu sjevernog dijela Hrvatske, predsjednik vaše političke platforme, župan Matija Posavec, rekao je da je prosjek plaća u Međimurju niži nego u ostatku Hrvatske.

Taj paradoks nije samo u Međimurju nego i u ostalim sjevernim županijama. Kad pogledate indeksaciju, onda se pokazuje da se sjever Hrvatske po pitanju razvoja, stope nezaposlenosti i stope zaposlenosti može mjeriti i s razvijenijim regijama zapadne Europe, ali prihodi proračuna kao rezultat porezne politike nisu nam na toj razini. Pa onda ako vidite koliko se sredstava iz državnog proračuna kao i europskog novca, koji također valorizira Vlada u Zagrebu, upumpava u neke regije koje ne isporučuju rezultate, onda se može shvatiti zašto smo mi na sjeveru Hrvatske diskriminirani i frustrirani. Naprosto, slijedom rezultata i rasta BDP-a na sjeveru Hrvatske, smatramo da zaslužujemo više pažnje u politikama HDZ-a na čelu s Andrejem Plenkovićem.

NACIONAL: Ukidanjem prireza financijski su stradali i najveći gradovi Zagreb, Split, Rijeka, ali i Osijek, koji su ostali bez prihoda od prireza. No u Osijeku je gradonačelnik Ivan Radić iz HDZ-a, a ne netko iz oporbe. Kako to objašnjavate?

Ne mislite valjda da smo toliko naivni! U Osijeku i drugim HDZ-ovim sredinama nedostatak novca od prireza kompenzirat će se pogodovanjem svojima. I sam projekt Slavonija govori u prilog tome iako on ne daje najavljivane rezultate. Vlada RH će HDZ-ovim gradovima i općinama te sredinama iz kojih dolaze njihovi koalicijski partneri, manjak prihoda od prireza nadoknaditi na druge, sofisticiranije načine. Odgovorno tvrdim da je takvo „upumpavanje“ novca već počelo.

NACIONAL: Jedno osobno pitanje. Kako ste doživljavali premijera Plenkovića u vrijeme kada ste kao zastupnik HNS-a ulazili u koaliciju s HDZ-om, a što o njemu mislite danas?

Kada je HNS ulazio u koaliciju s HDZ-om, nisam imao priliku puno komunicirati s Andrejem Plenkovićem. To je uglavnom radio tadašnji predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak. Na temelju kontakata koje sam imao s njim, tada je odavao dojam uljuđenog političara centrističke demokršćanske orijentacije, koji na politiku ima europski, širi pogled. Nije djelovao kao prijašnji lideri HDZ-a. Moje mišljenje tada je bilo da presporo donosi odluke važne za izvršnu funkciju, jer ona je takva da iziskuje brzo promišljanje i operativno djelovanje. Danas Andrej Plenković više nije Europejac kakvim sam ga tada doživljavao. Umjesto da on promijeni HDZ, HDZ je promijenio njega, i to tako da je brzo uskočio u klasične hrvatske HDZ-ove „cipele“. Možda s vremenom ljudima udari slava u glavu… Razumijem da premijer treba imati i dozu arogancije, ali ne i besprimjerne bahatosti. Danas je Plenković iznimno bahat, kako u svojim medijskim izjavama i u nedopustivo podcjenjivačkoj razini nastupa prema saborskim zastupnicima, tako i u svom odnosu prema novinarima. Novinarima je zadaća istraživati i postavljati neugodna pitanja, zato i jesu novinari. Međutim, vrijeđanje i omalovažavanje novinara s namjerom njihove diskreditacije ujedno je omalovažavanje javnosti i građana koje oni predstavljaju.

NACIONAL: I Zagreb je ostao bez prireza, koji je bio skoro dvostruko veći od vašeg u Ivancu. Bio je 18 posto. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević treba to nadoknaditi, a otvorio se ozbiljan problem s odlagalištem otpada na Jakuševcu?

Problem s otpadom imaju sve sredine, svi gradovi i općine. Planom gospodarenja otpadom, koji je donijela HDZ-ova Vlada, do 2018. trebali su biti izgrađeni regionalni centri za gospodarenje otpadom. To nije učinjeno pa Hrvatska zbog toga plaća i penale. Plan je bio potom pomaknut na 2021. i 2022. pa opet nije ništa napravljeno. Sada je taj plan pomaknut na 2027. godinu. Znači, HDZ-ove vlade u dva mandata – od bivšeg ministra Tomislava Ćorića do ministra Davora Filipovića – nisu odradile onaj posao za koje su bile nadležne te su time, faktički, prevarile građane. Država se tim planom bila obvezala prema Europskoj uniji. Zato će mnoge sredine uskoro imati velike probleme s odlaganjem otpada. Neće imati kamo s njime. Plenkovićeva vlada sada se ograđuje od toga i pustila je da taj problem da rješavaju općine i gradovi. Strašno! A to ne postoji ni u planu gospodarenja otpadom niti u pripadajućem zakonu. Nažalost, to nije jedini takav problem u ovoj državi u kojoj i sama Vlada ne poštuje zakon koji je donijela. Mogao bih vam nabrojiti desetke takvih primjera.

NACIONAL: Suci su od ponedjeljka ponovo u „bijelom štrajku“. Radit će samo na žurnim slučajevima pa će se sudski predmeti nastaviti gomilati.

Suci su prošle godine dobili neko povećanje plaća, a sada ga opet traže. Nemam ništa protiv toga jer oni najbolje znaju koliko vrijedi rad. Dobili su i obećanje da će to biti riješeno do kraja prošle kalendarske godine. No taj problem samo je posljedica onoga što je trebalo biti učinjeno, a nije – a to je da je u cijelom javnom sektoru trebalo urediti strukturu plaća, što nije odrađeno. Vlada se sama dovela u tu poziciju, a predizborno je vrijeme pa je bilo i očekivano da će ih suci podsjetiti na to njihovo obećanje. S punim pravom!

NACIONAL: Veliki su prijepori oporbe i HDZ-a u Saboru i oko izmjena Kaznenog zakona zbog toga što je ministar pravosuđa Ivan Malenica upakirao glasanje o curenju informacija iz sudskih istraga kao kaznenog djela s kaznenim djelom femicida. Oporba je to shvatila kao još jednu podvalu premijera Plenkovića, a Hrvatsko novinarsko društvo tim je povodom najavilo prosvjed ocijenivši zakon o curenju informacija „zakonom opasnih namjera“ Plenkovićeve vlade u ograničavanju demokratskih standarda.

Te dvije teme – femicid i curenje informacija iz istraga – apsolutno su nespojive. Femicid osuđujem i podržavam da postane kazneno djelo. I ta odredba u kaznenom zakonu prekasno se uvodi s obzirom na ubojstva žena nerijetko od njihovih partnera. O tome govori i poražavajuća statistika. Isto tako znam da kažnjavanje dostave kompromitirajućih informacija medijima nije u interesu HDZ-ove klike i razotkrivanja pljački i koruptivnih afera pa je zato to i upakirano s femicidom. Te dvije stvari, femicid i curenje informacija, trebalo je razdvojiti. To je još jedan od razloga što ne možemo podržati HDZ.

NACIONAL: Je li onda uvođenje kaznenog progona dostavljača informacija iz istraga medijima, najčešće vezanih uz korupcijske afere, kukavičje jaje?

Kako god to nazvali, kukavičjim jajetom ili naprosto još jednim podmetanjem Plenkovićeve vlade, to su nedvojbeno marifetluci HDZ-a. Tim marifetlucima sam, nažalost, i osobno svjedočio kao saborski zastupnik i kao potpredsjednik Sabora.

NACIONAL: Treba li to curenje informacija uopće kazneno progoniti, neovisno o tome tko će biti izložen progonu, zviždači ili novinari?

Po meni je kazneni progon zbog curenja informacija iz istrage nepotreban. Poštujem presumpciju nevinosti, ali takva kaznena odredba je tiranija prema novinarskoj struci i prema interesima građana i u suprotnosti je sa svim stečevinama EU-a po pitanju slobode izvještavanja i prava građana da budu informirani. Naprosto, to je pokušaj guranja korupcije pod tepih i prije nego što je ona javno obznanjena.

NACIONAL: Kako Hrvatska stoji s korupcijom? Je li visoko po indeksu korupcije?

Da, smatram da je Hrvatska u samom neslavnom vrhu te tablice. Mislim da je Hrvatska puno više izložena korupciji od uređenijih zemalja zapadne Europe iako korupcija i tamo postoji. Sudski procesi koji već desetljećima traju šest, deset, petnaest godina, razlog su nezadovoljstva građana i njihovih opravdanih sumnji na korupciju. Iako veliki dio ljudi u pravosuđu radi dobar posao, imamo i nemali broj slučajeva koje bi trebalo kvalitetnije rješavati.

NACIONAL: Jedna od dominantnih izbornih tema u Europi postao je i migrantski val prema Europi, koji je u jednom trenutku podržala i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. Kako se Hrvatska treba s time nositi? Kako o tom problemu razmišljate u vašoj stranci?

Problem migracija nije samo problem Hrvatske nego Europske unije u cjelini. Činjenica da pojedine države ponovo uspostavljaju granične prijelaze u schengenskom prostoru, govori o tome da će i Europska komisija morati o tome donijeti smjernice. Migracije su se događale stoljećima i njihove posljedice danas su vidljive na trima kontinentima: Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji. Očito je to neizbježno pa ćemo se i mi u Hrvatskoj morati s tim suočiti. Ali sigurno ne tako da šaljemo vojsku na granice.

NACIONAL: S druge strane, Europa, pa i Hrvatska je u demografskom deficitu, gubi stanovništvo pa se već osjeća i problem nedostatke radne snage, u konačnici i problem punjenja mirovinskih fondova.

Kad pogledate broj stranih radnika u Hrvatskoj, njih je već, prema dostupnim podacima, blizu 250.000 i još ih nije dovoljno. Na sjeveru Hrvatske ima ih dosta zbog razvijene prerađivačke industrije pa se imaju i gdje zaposliti. I kod mene u Ivancu ima već preko stotinu radnika koje su zaposlile ovdašnje tvrtke. Prihvatili smo te ljude u dobroj vjeri. Napokon, imajmo na umu da oni u Hrvatskoj plaćaju poreze i pune naš mirovinski i zdravstveni fond.

NACIONAL: Kakva je perspektiva hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava?

HDZ-ova vlada na reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava nije učinila baš ništa. I ako tu uskoro ne dođe do ozbiljne reforme i radikalnih poteza, bojim se da ćemo se suočiti s prijetnjom kolapsa.

NACIONAL: Dio ekonomista smatra da liderstvo Hrvatske u visini inflacije dugujemo i tome što je prerano ušla u eurozonu i uvela euro. Premijer Plenković kao adute u predizbornoj kampanji HDZ-a naglašava uvođenje eura i ulazak u Schengen, u kojem se opet podižu granice među državama. Kako ocjenjujete te premijerove argumente?

Ne mogu ulaziti u raspravu s ekonomistima. Ekonomisti o inflaciji znaju više i bolje od mene. Ono što mogu znati kao građanin, ali i kao čovjek već 25 godina aktivan u politici, jest da smo ušli u eurozonu nespremni i za to plaćamo cijenu. Ali dobro je da smo ušli. Pritom ne trebamo biti ni naivni. Ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen bio je interes i Europske unije. Sjetimo se pristupanja EU-u i što smo sve morali raditi do 2013. godine, a prema Plenkovićevim riječima, sada ispada da se sve to dogodilo preko noći i samo zahvaljujući njemu. Ne treba zaboraviti što su činile i sve prethodne vlade, a posebno koalicijska vlada Ivice Račana koja je i otvorila pregovore s Europskom unijom. Za vrijeme Milanovićeve vlade sve sam to pratio izbliza. Upravo u mandatu Zorana Milanovića kao premijera Hrvatska je i ušla u Europsku uniju.

NACIONAL: Opet se otvorilo i pitanje uvođenja neke vrste vojne obuke, nakon što je donesena odluka o zamrzavanju obveznog vojnog roka. Koji je stav vaše platforme o tom pitanju?

Treba razmisliti o nekoj vrsti vojne obuke u svrhu samozaštite. Mnogi građani Hrvatske mlađih generacija nemaju iskustvo s vojnom obukom iako bi bilo najbolje da za tim uopće nema potrebe. Što se klasičnog vojnog roka tiče, nisam siguran koliko bi on danas imao smisla i je li Hrvatska za to uopće spremna. Suvremeni ratovi vode se na sofisticiraniji način, dronovima i supersoničnim raketama.