Odvjetnik Veljko Miljević u četvrtak je za N1 komentirao pitanje nadležnosti EPPO-a i DORH-a u aferi Geodezija.

USKOK je dopisom zatražio od Ureda europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj dostavu pravomoćnog rješenja o provođenju istrage te sudske odluke vezane za pitanje nadležnosti u slučaju sumnje na subvencijsku prijevaru na Geodetskom fakultetu.

“Uredba je u Saboru ozakonjena i ušla u unutarnji pravni poredak Hrvatske 27.12.. Pitanje nadležnosti je za mene začuđujuće regulirano u članku 8 te uredbe na način da u slučaju sukoba nadležnosti između domaćih istražnih tijela unutar organizacije državnog odvjetništva i Ureda europskog tužitelja odluku donosi glavni državni odvjetnik i da to sigurno nije sukladno programskoj načelnoj odredbi iz članka 3 uredbe u kojoj stoji da će se hrvatski ZKP i sve odredbe po kojim postupa DORH primjenjivati samo onda ako nisu u suprotnosti s Konvencijom iz listopada 2017.”, rekao je Miljević za N1.

Dodao je da ovo formalno još nije uopće dovođenje u pitanje nadležnosti nego pitanje suradnje koja mora postojati između Ureda europskog tužitelja i domaćih tijela unutar DORH-a, USKOK-a. “Oni traže određene dokumente. Začuđujuće je da traže dokumente koji su prilično poznati, jer ovaj se proces dugo prati, od ZKP-a iz 2008. istragu provodi DORH. DORH je donio rješenje o provođenju istrage protiv određenih osoba Geodetskog fakulteta. Na to nitko nije dovodio u pitanje nadležnost Ureda europskog tužitelja. Jedan je od njih to potaknuo i dobro je da je jer se to sad raščišćava. No, stvar je već raščišćena, u 12. mjesecu povodom žalbe od njih. a po ZKP-u iz 2008, je uvijek isto – kontrolu rada tijekom istrage DORH-a radi sud. Sudac Majerović donio je o tome sudsku odluku”, pojasnio je.

Kad je u pitanju nadležnost u slučaju Geodezije, za Županijski sud u Zagrebu nije bilo dvojbe i ustvrdio je da je opravdano da europsko tužiteljstvo istražuje. “Pa naravno da je potvrđena nadležnost… Kövesi je već rekla u istupu od prije desetak dana, pa i Laptoš… Postoje brojni slučajevi. Dva su primjera iz Španjolske – došla je u pitanje nadležnost – domaći ili Ured europskog tužitelja i Luksemburg je to riješio u korist europskog ureda. Ovdje je očito o nadležnosti odlučeno i zato je vrlo nezgodno reći da nisu nadležni. Ali, izgleda da se radi atmosfera da one osobe izvan kruga ovih za koje se vodi istraga – jedino tu nalazim pravni smisao, a koliko je to dozvoljeno o tom po tom – da će se za eventualne nove osobe tvrditi da nisu obuhvaćene rješenjem o provođenju istrage po kojem je potvrđena nadležnost, ne mogu one automatski doći u nadležnost Ureda europskog tužitelja“, istaknuo je Miljević.

“Ali, premijer je podsmješljivo rekao novinarki ‘fino ste educirani, znate nešto o jedinstvu dokaza’ – jer će se tu reći ako je tamo počela istraga i ako je potvrđena nadležnost nesumnjivo da za dosadašnje osobe obuhvaćene istragom su te činjenice na koje su vezane ove, onda je to jedinstvo dokaza”, dodao je.

Glavna državna odvjetnica na odlasku Zlata Hrvoj Šipek izjavila je u srijedu da je temelj priopćenja USKOK-a bio dopis iz Ureda predsjednika Vlade. “Zlata Hrvoj Šipek je vrhunski civilist i radila je to cijeli život, a sad je četiri godine radila ovaj dio. Mi ne kontroliramo uopće načelo provođenja trodiobe vlasti. Ako je ona rekla ‘nije to došlo od Vlade, Plenkovića nego od predstojnika ureda Vlade’ – znači ako je netko od mojih suradnika iz ureda poslao nešto, onda to nije ured jer to nisam ja – pa to je isto ured. Ovdje je zbog određenih izjava Plenkovića, i preuranjene izjave Turudića, došlo do atmosfere više razine gdje bi trebalo oprezan u razgraničenju odnosa Vlade. Vlada je na vrhu političko-izvršne vlasti, jedne grane vlasti, a pravosuđe je druga. Imamo trodiobu, ako na poticaj predstojnika odmah reagiraju i DORH i USKOK, USKOK traži podatke o EPPO-a, trebalo bi imati više sluha za taj odnos”, upozorio je Miljević.

Imenovanju Turudića za Glavnog državnog odvjetnika protivili su se i predsjednik Zoran Milanović i Ustavni sud, a Miljević navodi da se to nikad prije nije dogodilo. “Nikad nismo bili u takvoj situaciji, nikad se to nije dogodilo. Ako su i postojali protivni stavovi, onda se to u ovakvim situacijama gdje je jedna svečanost (op.a. prisega) obično ugasilo”, kazao je.