Kroz različite životne priče triju transrodnih osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, film ‘Ex You’ Miline Trišić preispituje pitanja slobode, razumijevanja i prihvaćanja u tim zemljama. Film je prikazan 24. rujna u sklopu filmskog festivala Queer momenti koji je održan u Zagrebu.
U sklopu filmskog festivala Queer momenti koji je održan u Zagrebu od 23. do 25. rujna, 24. rujna premijerno je prikazan dokumentarni film „Ex You“ Miline Trišić. Kroz različite životne priče triju transrodnih osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, film “Ex You” preispituje pitanja slobode, razumijevanja i prihvaćanja u zemljama koje su rastrzane između tradicionalnih načela i progresivnih težnji Europe.
Film je prikazan u Beogradu, Podgorici, Sarajevu i Ljubljani, a redateljica filma Milina Trišić poigrala se naslovom filma igrom riječi, naglašavajući istovremeno nekadašnje ja i nekadašnju državu Jugoslaviju dajući filmu i rodno neodređen naziv. Film prikazuje tri transrodne osobe koje iskreno govore o sebi i što su sve prošle. Helena prva priča svoju životnu priču: ona je prijevremeno umirovljeni bojnik, prvo muško vojno lice u Srbiji koje je postalo žena. Njezina priča postala je vijest broj jedan u Srbiji s naslovima u medijima poput „Vojska Srbije privremeno penzionirala majora jer je promijenio spol“. Helena otvoreno govori o svom braku i razlazu sa suprugom nakon punih 20 godina i operacije kojoj se podvrgnula da bi postala žena.
Kamila je iz Bosne i Hercegovine i nakon godina pokušavanja i dalje se nada da će svoju tranziciju dovršiti u Srbiji jer kod kuće osjeća konstantan strah pa je potražila smještaj u azilu za izbjeglice, u kojem živi i danas. Vuk, rođen kao Milena Adžić, u Crnoj Gori je kršten kao prva transosoba koja još nije prošla tranziciju. Njemu je promjena spola, neočekivano, dva puta spasila život, o čemu govori u filmu naglašavajući da je prvo mislio da treba osloboditi Milenu, zaključujući da je kroz muke i patnje koje je prošao trebao osloboditi Vuka. Redateljica filma Milina Trišić prikazala je tri transrodne osobe kroz njihove tri priče i iskrenu ispovijed. Stoga smo je pitali koliko je bilo teško nagovoriti ih da pred kamerom ispričaju svoje najintimnije osjećaje.
‘Film nije snimljen za transrodnu i LGBTQ+ publiku, ali se nadam da mnoge iz transrodne zajednice može ohrabriti. Film je za ljude koji ne znaju mnogo o toj temi’, kaže Milina Trišić.
„Transrodne osobe u našoj regiji nisu često predstavljane fer u filmovima. Ali Helena, Kamila i Vuk stekli su povjerenje u mene da mi najiskrenije ispričaju svoje životne priče, a ja njihovo povjerenje nisam htjela izigrati. U međuvremenu smo postali i prijatelji. Film možda nema velike umjetničke kvalitete, ali ima emociju“, rekla je.
Upravo taj emotivni dio njihovih priča čine ovaj film posebnim. Naročito priča Vuka Adžića koji je sa 16 godina shvatio da je transrodan, njegov odlazak na psihijatriju zbog depresije i anksioznosti zbog svega kroz što je prošao, ali i nevjerojatan čin krštenja i prihvaćanja njegove transrodnosti u pravoslavnoj crkvi i blagoslov Amfilohija, mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Kao prva krštena transrodna osoba dospio je čak i do nekih američkih medija. Pitali smo redateljicu zbog čega je odabrala baš njih, a ne neke druge transrodne osobe. „Ideja za film nastala je kada sam prvo čula Heleninu priču. Sve tri priče, za Helenu, Kamilu i Vuka, saznala sam iz novina. Očigledno su i njihove životne priče našle mene. Tako da sam se odlučila samo za njih troje, kao tri portreta, da bi njihove priče bile jasnije. Dosta drugih priča je ispalo iz filma. Najteži dio mi je bio u montaži, da se emotivno distanciram od likova i da odredim koji dijelovi njihove priče trebaju ući u film, jer meni se sve činilo važnim što sam ih bolje upoznavala. Da napravim izbor što ulazi u film, a što ne, pomogla mi je montažerka filma Maja Kokić“, rekla je.
Redateljica Milina Trišić, poznata kao montažerka srpskog filmskog hita “Život i smrt porno bande” Mladena Đorđevića, u svojim se filmovima 20-ak godina bavi društvenim i političkim pitanjima ljudskih prava. Prikazala je njihove osobne borbe, ali i borbu za ljudska prava. Pitali smo je koliko su gledatelji svjesni te činjenice. „Pokušala sam njihove probleme približiti širokoj gledalačkoj publici, da shvate da su oni kao i svi ostali. Film nije snimljen za transrodnu zajednicu i LGBTQ+ publiku, ali se nadam da mnoge iz transrodne zajednice može ohrabriti. Film je napravljen za ljude koji ne znaju mnogo o toj temi. Da probam probuditi empatiju kod ljudi koji često imaju predrasude prema transrodnim ljudima, odnosno prema ženama i muškarcima s transrodnim iskustvom. Razgovori s publikom poslije projekcija su vrlo pozitivni i obično ljude zanima još nešto o protagonistima filma“, rekla je.
‘Fokus ovog filma je povećati vidljivost problema transrodnih osoba u Srbiji, ali i regiji. Cilj je da ga prikažemo na televizijama u Srbiji i šire’, ističe redateljica Milina Trišić.
Pitali smo je i kako su akteri filma reagirali kada im je predložila da njihov „problem“ transrodnosti prikaže širokoj publici i je li bilo otpora. „Nikakvih problema nismo imali, oni su imali apsolutno povjerenje u mene, ali i želju da progovore o vlastitim problemima s kojima žive“, rekla je. Helena, Kamila i Vuk pogledali su film prije svih i nisu imali zamjerki. Transrodna zajednica i LGBTQ+ publika sjajno su reagirali na film. „Istinski su bili dirnuti iskrenošću aktera u filmu i načinom na koji su prikazani“, naglasila je. Zanimalo nas je i je li netko iz Srpske pravoslavne crkve komentirao film i životnu ispovijed Vuka Adžića, no redateljica je rekla: „Nije bilo reakcija, uostalom blagoslov za krštenje Vuka dao je Amfilohije, mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve, koji je autoritet u crkvenim krugovima.“
Redateljicu filma pitali smo je i što bi trebalo poduzeti da transrodne osobe postanu prihvaćene u društvu. „Fokus ovog filma je bio da se poveća vidljivost problema transrodnih osoba u Srbiji, ali i u regiji. Zasad film ima samo festivalski život, ali nam je cilj da ga prikažemo na televizijama u Srbiji i šire i da tako približimo ljudima njihove probleme i da ih razumiju i prihvate“, rekla je.
Komentari