Stalnim promjenama pravila natječaja za jednu od najvažnijih podmjera Fonda za ruralni razvoj, podmjeru 4.2. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi direktno idu na štetu malih poljoprivrednika, a rade u korist velikih tvrtki poput Mesne industrije braće Pivac ili Dukata. Sukus je ovo pritužbi koje je Nacionalu iznijelo nekoliko malih poljoprivrednika koji su razočarani načinom na koji država dodjeljuje sredstva iz poljoprivrednih fondova te smatraju da se upravo na podmjeri 4.2. pokazalo koliko se favoriziraju tvrtke bliske HDZ-u i aktualnoj ministrici Mariji Vučković. Poljoprivrednici su ukazali i na činjenicu da je među odobrenim projektima na natječajima za podmjeru 4.2. na prvom mjestu Grupa Pivac čije su četiri tvrtke do kraja 2022. dobile ukupno 65,3 milijuna kuna potpora iz ove podmjere, dok je na drugom mjestu Dukat kojem su odobreni projekti u visini od 62 milijuna kuna. Ovim dvjema tvrtkama odobreno je gotovo dvostruko više novca nego tvrtkama koje su u vlasništvu slavonskog poduzetnika Marka Pipunića kojima je odobreno 31,6 milijuna kuna ili Podravci kojoj je za dva projekta odobreno 33,5 milijuna kuna.

No ono na što se poljoprivrednici žale i tvrde da je potpuno netransparentno te da je riječ o pogodovanju velikim poljoprivrednim tvrtkama je proces provedbe natječaja. Naime, za svaki od do sada raspisanih natječaja za podmjeru 4.2. nekoliko puta su se mijenjali uvjeti nakon što je natječaj početno raspisan. Kao primjer navodi se natječaj za provedbu Podmjere 4.2. – “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda” – provedba tipa operacije 4.2.1 “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima” od 14. veljače 2020. Taj je natječaj do svog okončanja imao čak šest izmjena pravila, a posljednje izmjene objavljene su 26. listopada 2021., što je skoro godinu i pol nakon što je natječaj originalno raspisan. Nacionalovi izvori iz poljoprivrednog sektora, ali i iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da je do tolikog broja izmjena došlo prvenstveno kako bi se išlo na ruku velikim poljoprivrednim tvrtkama koje su imale nedostatke u projektima prijavljenim ovaj natječaj. Naime, tvrdi se da se natječajni uvjeti mijenjaju uglavnom jer netko od korisnika kasni s ispunjenjem svih uvjeta te im se promjenom uvjeta, odnosno roka za podnošenje prijave omogućuje prilagodba kompletne natječajne dokumentacije. Iz tih razloga nije neuobičajeno da pojedini natječaji za podmjeru 4.2. imaju i do šest izmjena, a neki čak i više.

Po priznanju iz Agencije za plaćanje, Ministarstvo poljoprivrede provelo je nadzor u toj agenciji kako bi ustanovilo kako se provode pojedini natječaji za sredstva iz Fondova ruralnog razvoja, ali nisu otkrili koji su bili rezultati tog nadzora. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

Treba naglasiti da je Mjera 4 iz Fonda za ruralni razvoj jedna od najvažnijih mjera te ujedno i mjera za koju se izdvajaju najveća europska sredstva, dok je podmjera 4.2. zapravo potpora za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda. Osnovni cilj mjere je povećanje dodatne vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, prihvatljivi troškovi su ulaganje u gradnju ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka, za klanje, rasijecanje, preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za preradu maslina, komine masline, za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta. Po svemu navedenom vidljivo je da se radi o vrlo širokoj mjeri kojoj bi cilj trebao biti pomoć u razvijanju svih poljoprivrednika. Povrat po projektu iznosi od 10.000 do 3.000.000 eura, odnosno u nekim slučajevima i do 5.000.000 eura, dok je intenzitet potpore do 50% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova. Mjera se također može koristiti i za investicije za korištenje obnovljivih izvora energije.

U Europskoj uniji ova se mjera koristi da bi se povezao sektor primarne proizvodnje i prerade jer se tako pomaže i primarnim proizvođačima. To bi značilo da bi ova ulaganja, iako su u velikom dijelu dana prerađivačkoj industriji, trebala imati direktno pozitivan utjecaj na položaj poljoprivredne proizvodnje i proizvođača u smislu povećanja cijena i osiguranja stabilnog tržišta poljoprivrednicima primarnim proizvođačima. Međutim, Nacionalovi izvori tvrde da je iz hrvatskih rezultata vidljivo da naši rezultati u primarnoj proizvodnji pokazuju kako je ova mjera samo utjecala na brži pad njihove proizvodnje.

Po podacima do kojih je došao Nacional Braća Pivac i Dukat svaki su iz Mjere 4.2 povukli oko 8,5 milijuna eura ili nešto više od 60 milijuna nekadašnjih kuna, odnosno dvostruko više od treće tvrtke na toj listi – Podravke. FOTO: Goran Stanzl, Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

S druge strane, iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na Nacionalov su upit odgovorili da je do sada raspisano ukupno 62 natječaja za Mjeru 4, a kroz te natječaje ugovoreno je 2933 projekata. Iz Agencije za plaćanja tvrde da su izmjene i ispravci natječaja regulirani člankom 20. Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Iz APPRRR-a tvrde i da je natječaj moguće izmijeniti ili ispraviti najkasnije zadnji dan prije početka podnošenja zahtjeva za potporu, a u slučaju izmjene raspoloživih sredstava natječaja, izmjene rokova za podnošenje zahtjeva za potporu/isplatu, izmjene uslijed odluka Europske komisije, izmjene natječaja za provedbu lokalnih razvojnih strategija te ispravak natječaja radi uočene pogreške, izmjene su moguće i nakon roka kojim započinje podnošenje zahtjeva za potporu. Iz ove državne agencije zadužene za provedbu europskih natječaja u poljoprivredi tvrde i da su razlozi za izmjene različiti te su naveli neke od tih razloga:

“Povećanje alokacije u svrhu ugovaranja većeg broja korisnika investicijskih potpora u slučajevima višestruko većeg broja i vrijednosti zahtjeva od prvotno osiguranih sredstava, zahtjevi udruženja, komora i drugih za povećanjem alokacije ili produljivanjem rokova zaprimanja zahtjeva, uočene tehničke pogreške, izmjene rokova zbog odluka drugih tijela i sl.”

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić, a iz te agencije tvrde da nema ništa sporno u čestim izmjenama pravila natječaja. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Zanimljivo je da su u odgovoru Nacionalu iz APPRRR-a priznali i da je “nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede od 15. ožujka do 29. ožujka 2023. godine izvršila nadzor provedbe natječaja u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju” te su preporuke u vezi s izmjenama natječaja nakon početka zaprimanja zahtjeva upućene Agenciji za plaćanje 23. svibnja 2023. godine te je o tim preporukama izvijestila upravljačko tijelo programa. Koje su to preporuke i što je točno nadzorno tijelo Ministarstva poljoprivrede zaključilo iz Agencije za plaćanja nisu otkrili. Jednako kao što nisu otkrili tko je bio dio tog nadzornog tijela, što je u ovom slučaju dosta važno jer je po informacijama Nacionala jedna od rukovoditeljica sektora interne revizije Ministarstva poljoprivrede Edita Bukovac, čiji je suprug Saša Bukovac pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja i to baš za ruralni razvoj. Je li baš Edita Bukovac bila ta koja je vršila nadzor natječaja u Agenciji za plaćanje nije poznato jer iz APPRRR-a taj podatak nisu otkrili. No otkrili su da su u posljednje vrijeme značajno ubrzali rad na natječajnoj dokumentaciji te su tako u odgovoru Nacionalu napisali i sljedeće:

“Jedino je prvi natječaj iz 2015. godine obrađivan 551 dan, dok je u natječajima od 2017. naovamo trajanje obrade značajno smanjeno i kreće se od 17 do 157 dana, ovisno o natječaju. U ovom sustavu korisnici koji su pri vrhu liste te budu uzeti prvi u obradu vrlo brzo budu gotovi ne oviseći o obradi ostataka zahtjeva s rang liste, što u naravi znači da obrada ne traje ni blizu rokovima koje navodite u upitu. Navedenu činjenicu potkrepljuje i tablica koja se nalazi u privitku i koja zorno pokazuje da su natječaji iz 2020. ili 2021., što bi bilo 1,5 do tri godine, ugovoreni. U naravi, većina projekata ugovori se u puno kraćim rokovima, a samo u slučajevima nejasnoća, dodatnih istraga, čekanja na dodatne dokumente može se dogoditi da neki projekti budu obrađivani nešto dulje, pri čemu je riječ o pojedinačnim slučajevima. Činjenica je da zbog vrlo zgusnutog rasporeda objave natječaja ne stižemo obrađivati sve paralelno pa obrada čeka po par mjeseci, ali i uz to čekanje nema značajnijih kašnjenja u ugovaranju, a još manje u isplati projekata gdje je obrada uvijek u skladu s rokovima propisanima natječajem i pravilnikom.”

I dok iz Agencije za plaćanja tvrde da su ubrzali dinamiku obrade natječaja i da nema većih kašnjenja, Nacionalovi sugovornici se žale da im zbog sporosti obrade podataka i velikog broja izmjena pravila natječaja dolazi do rasta cijena u izvedbi projekta pa na kraju dolazi do velike razlike između onoga što su prijavili na početku natječaja i do stvarne cijene projekta koju moraju platiti. Drugim riječima, zbog inflacije dolazi do rasta cijena radova na određenim građevinskim projektima te zbog sporosti administracije poljoprivrednici tu stvaraju velike gubitke. Iako dio njih tvrdi da je razlika u onome što su prijavili kao cijenu projekta na početku natječaja i današnje cijene čak i sto posto, iz APPRRR-a tvrde da nije moguće da je došlo da takve razlike, što objašnjavaju sljedećim brojkama:

“Što se tiče rasta cijena, obraćamo Vam pozornost na podatke Državnog zavoda za statistiku, koji kazuju da je rast cijena u graditeljstvu od 2018. do 2023. iznosio 46,4%, dok je rast cijena industrijskih proizvoda od 2015. do 2023. iznosio 44,5%, tako da nije jasno na koje izvore se referirate kada govorite o rastu cijena od 100%. Svakako smo svjesni da je došlo do porasta cijena, ali ne možemo na to utjecati niti je porast izazvan činjenjem ili nečinjenjem Agencije. RH je podržala inicijativu drugih zemalja članica vezano za mogućnost ugovaranja dodatnog iznosa sredstava potpore proisteklog iz povećanja cijena, međutim takva mogućnost nije predviđen nijednom uredbom pa tako nije niti odobrena od EU. Pod pretpostavkom da je netko podnio zahtjev za potporu 2021. (proveo postupak nabave) te započeo ulaganje odmah po prijavi, tada nije ni došlo do neke razlike u cijeni. Pod pretpostavkom da je netko podnio prijavu koncem 2021. i čekao obradu do konca 2022. te tek onda krenuo s investicijom, a cijena industrijskih proizvoda porasla je za 20%, tada će umjesto 50% potpore ostvariti 42,5%. Većina korisnika koji imaju projekt koji nema isključivo za cilj EU potporu, nego razvoj poslovanja i konkurentnosti kroz uvođenje novih tehnologija svakako će pristati financirati još 7,5% ulaganja. U drugim gospodarskim granama koje se financiraju iz EU fondova potpore znaju biti i značajno niže (25% ili 35%) pa svejedno postoji veliki interes za sredstva. Duljina obrade ovisi i o kadrovskim kapacitetima Agencije, kao i o spremnosti projekata. Svakako da na sporiju obradu utječe i nedovoljna spremnost projekata pa u 90% slučajeva Agencija ima potrebu za slanjem zahtjeva za dopunu/obrazloženja/ispravke te dodatno čeka na dostavu različite dokumentacije.”

Iz Agencije za plaćanja su se na kraju pohvalili i da su navedeni napori urodili i vrlo pozitivnim rezultatima provedbe pa bi, ako se gledaju raspoloživa sredstva za razdoblje 2014.-2020., koja se moraju iskoristiti do konca ove godine, ukupna iskorištenost/isplaćenost Mjere 4 bila 91,67%, dok je ugovoreno 122,56%. Iz APPRRR-a su naveli i sljedeće brojke:

“Ako uzmemo u obzir naknadno dodane alokacije za 2021. i 2022., koje moramo utrošiti do 31.12.2025., tada trenutna ugovorenost na mjeri 4 iznosi 85,18%, a iskorištenost 63,68%. Za isplatu navedenih sredstava imamo na raspolaganju još dvije godine i sedam mjeseci te nema bojazni od slabijeg iskorištenja niti bilježimo dramatičan pad broja zahtjeva za isplate koji bi ukazivao na devijacije, odnosno na slabiju implementaciju projekata.”

No poljoprivrednici koji su se obratili Nacionalu ne dijele oduševljenje s APPRRR-om te tvrde da je ova mjera u velikom dijelu, osim tamo gdje su korisnici direktno poljoprivredni proizvođači, promašila cilj, a to je povezivanje primarne proizvodnje i prerade, stabiliziranje tržišta te uvođenje europskog sustava tržišta poljoprivrednim proizvodima u poljoprivredni sustav Hrvatske. Oni navode da se ova mjera svela samo na povećanje dobiti privatnih vlasnika koji nemaju apsolutno nikakvih obaveza prema primarnoj proizvodnji, a Ministarstvo poljoprivrede, koje je odobrilo sredstva, brani se stavom „sredstva su potrošena“ i nije im bitno što to nema veze s ciljevima koje su zadale Europska unija i Hrvatska.

Popis tvrtki koje su povukle najviše europskog novca za projekte koji se financiraju putem podmjere 4.2 fonda za ruralni razvoj. FOTO: Nacional