Oko 25 milijardi eura koje Hrvatskoj u ovom desetljeću stoje na raspolaganju iz europskih izvora predstavljaju “generacijsku priliku”, no pritom je od presudne važnosti kako će se ta sredstva iskoristiti, istaknuto je u ponedjeljak na panelu “Pokretači gospodarstva nakon covid krize – kakva nas budućnost očekuje?”.

Hrvatskoj 25 milijardi eura na raspolaganju stoji putem novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kao i instrumenta EU sljedeće generacije, a predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić smatra da je neosporno da se u tom kontekstu može govoriti o “prilici generacije”.

No, istaknula je da će ekonomski efekti te prilike nastati ako se taj novac u relativnom kratkom vremenu pretvori u projekte i investicije. Tu je i pitanje najdjelotvornijeg korištenja tog novca, kako bi se “putanja rasta” ekonomije i životnog standarda podignula na višu razinu, pri čemu bi najpoželjnije bilo ulagati u tehnologiju, digitalizaciju te “zelenu” ekonomiju.

Kao ono što sputava taj rast, Dalić je istaknula produktivnost, koja u posljednjih 20-ak godina značajno zaostaje za razinom u bivšim socijalističkim zemljama, a današnjim članicama EU-a.

“To je razlog zašto smo mi “propali” kroz tu europsku rang-listu, dok je primjerice Češka po prosječnom životnom standardu prestigla Španjolsku”, izjavila je Dalić na panel održanom u sklopu konferencije Večernjeg lista i Podravke “Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva”.

Upozorila je i da se nekim kompanijama neka tržišta mogu zatvoriti ako njihovi proizvodi neće zadovoljavati visoke zdravstvene ili okolišne standarde, pa bi stoga europska sredstva trebalo upravo koristiti za unaprjeđenje tehnologija, koje će takve standarde omogućiti.

Podsjetila je i da prehrambeno-prerađivačka industrija najveća i u Hrvatskoj čini ukupno 25 posto ukupne industrijske proizvodnje, pa da se u novoj financijskoj perspektivi o tome treba voditi računa.

Važno da se novac potroši na pravi način

Na to se nadovezao potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ustvrdivši da se u Hrvatskoj o samodostatnosti u proizvodnji hrane govorilo “ravno dva tjedna” početkom koronakrize.

Kada je riječ o milijardama koje su Hrvatskoj u slijedećim godinama na raspolaganju, Marić je rekao da novac treba znati potrošiti na pravi način, a to su pomaci i reforme javnog i privatnog sektora u smjeru “zelenog i digitalnog”.

Poručio je da bez obzira na sve treba težiti uspješnosti u provedbi zadanih mjera i reformi, a pritom uvođenje eura i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatskoj mogu pomoći, no “na nama je da si pomognemo najviše”.

Predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar je istaknuo važnost ulaganja u tehnologiju i intelektualni kapital, a iako europska sredstva koja se u ovom desetljeću stavljaju na raspolaganje jesu generacijska mogućnost, s druge strane mogu biti i “generacijska kletva”.

“Ako nismo kadrovski i organizacijski spremni za taj sav novac, može se dogoditi da on bude iskorišten neefikasno i da naš rast bude relativno manji u odnosu na naše konkurente”, kazao je Remenar.

Kada je riječ o hrvatskom turizmu, ustvrdio je da je tu potencijal za zaradu još iznimno velik, a putem podizanja kvalitete usluge. Drugim riječima, da imamo i manje gostiju, ali koji su veće platežne moći.

Da postoji još znatan potencijal u turizmu smatra i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić, koji se također složio s tezom o “prilici generacije”, s obzirom da je riječ o iznosu praktički većem od polovice godišnjeg BDP-a, no i napomenuo da je povlačenje sredstava za projekte unutar NPOO-a uvjetovano reformama.

Pritom, priželjkuje što više ulaganja u inovacije te istraživanje i razvoj, što bi trebalo biti podloga za afirmiranje postulata četvrte industrijske revolucije u što više sektora.

Problem nedostatak radne snage

Lucić je, uostalom kao i većina govornika, istaknuo problem nedostatka radne snage, napose one adekvatne, zbog čega se hrvatske tvrtke u sve većoj mjeri ne odlučuju na nove investicije, pri čemu zbog nedostatka kvalitetne radne snage pati gotovo svaka gospodarska grana.

Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško apostrofirao je da je porast broja stanovnika bitan element rasta BDP-a, a koje se u Hrvatskoj prirodnim putem ne može nadoknaditi, pa je stoga o tome potrebno voditi više računa.

Kazao je da je pitanje kako ćemo kao društvo uspjeti iskoristiti europske subvencije te da to ovisi o kapacitetima javne uprave i privatnog sektora.

No, smatra da postoji puno više razloga za optimizam, a kao pozitivan primjer naveo je projekt izgradnje Pelješkog mosta, a tu je i uspješan turistički sektor, za koji se vežu i druge industrije.

Predsjednik Uprave Energia naturalis Grupe Pavao Vujnovac izjavio je da Europska unija putem “Green deala” želi vrlo odlučno kreirati budući pravac, kojeg karakteriziraju dekarbonizacija, digitalizacija te obnovljivi izvori energije.

Dobar dio tih europskih sredstava će se koristiti za podizanje energetske učinkovitosti kao i samodostatnosti objekata, rekao je Vujnovac, a kao bitno za hrvatsku industriju je naveo smanjenje emisije ugljik dioksida (CO2), s obzirom da će u skladu s trendovima budućnosti rasti cijene energenata koje ga generiraju.

Istaknuo je da će u Hrvatskoj biti potreban velik novac i vrijeme da se energetska infrastruktura prilagodi novim trendovima, baziranim na obnovljivim izvorima. U zemljama koje ubrzano provode “zelenu” transformaciju, poput Njemačke, već su vidljiva “uska grla” po tom pitanju, izjavio je Vujnovac, dodajući da će HEP biti nositelj takvih investicija.