Međunarodna Osnovna škola Vedri obzori uvrštena je među pet najboljih škola s humanističkim pristupom u svijetu. Jedina je hrvatska škola u finalu izbora Svjetskog registra privatnih škola za najbolju humanističku školu među 5000 nominiranih u 56 zemalja. Milena Prodanović Tišma 2006. osnovala je humanistički vrtić Obzori, a onda je 2013. osnovala i osnovnu školu. Primjenjuju međunarodni kurikulum za osnovne škole koji je usklađen s britanskim nacionalnim kurikulumom, a u sklopu škole provode wellbeing program te od nedavno i mindfulness program. S obzirom na to da su međunarodna škola, osim hrvatskih đaka, školu pohađaju i djeca stranaca koji su u Hrvatskoj zbog posla. Većina nastave je na engleskom jeziku, a djeci se nudi mnoštvo izvannastavnih aktivnosti. Školu na Svetom duhu trenutačno pohađa 140 učenika, a zaposleno je 18 nastavnika, nekoliko vanjskih suradnika, pedagog, psiholog i rehabilitator. Učenici ostaju u školi do 15 sati gdje pišu i zadaću, a informatiku uče od prvog razreda.

„Naša škola je posebna po tome što uzimamo dijete kao centar rada i sve polazi od potreba djece. Kad sam otvarala školu, bilo mi je jako bitno kako se ta djeca osjećaju u našoj školi. Neka od prvih pitanja koje bismo pitali djecu su bila: Kako si? Je li sve u redu?. I dan danas je normalno da ako sretnem dijete na hodniku i primijetim da nešto možda nije u redu, da ću ga pitati kako je. Djeca kod nas znaju da se imaju kome obratiti, naglašava ravnateljica Milena Prodanović Tišma.

U sklopu redovnih obrazovnih ciljeva razvoja imaju i osobne ciljeve razvoja. Svakoga ponedjeljka imaju school assembly na kojem pričaju o ciljevima koji su postavljeni taj tjedan. Primjerice, prošloga tjedna cilj je bio iskrenost. Djeca su podijeljena u četiri „kuće koje tijekom tjedna skupljaju bodove na temelju truda te se jednom tjedno bira pobjednička kuća. Podučavanje društvenih predmeta u Vedrim obzorima radi se drugačije nego u ostalim školama, metodom copy-paste učenja. Učenici od prvog do šestog razreda uče po temama. Ako je na primjer tema Egipat, učenici će na svim predmetima obrađivati temu Egipta kako bi korelirali svaki predmet s jednom temom i brže i bolje svladali gradivo.

„Kod humanističkog pristupa jako je bitno da oni stječu vještine. Dajemo ih mogućnost da oni sudjeluju u učenju. Humanističke predmete podučavamo tako da ih ne zatrpavamo činjenicama, već da im prenesemo znanje na jedan animiran način. U sedmom i osmom razredu učenici rade po predmetima te za povijest i zemljopis koristimo digitalne interaktivne udžbenike koji su im vrlo zanimljivi. Svako dijete ima svoj kod s kojim uvijek može pristupiti udžbenicima, a čak smo dobili komentare i od roditelja koji ih rado čitaju. Svi ti resursi puno koštaju. Za gotovo svaki predmet imaju programe i aplikacije pomoću kojih mogu vježbati, a unutar kojih imaju natjecanja među sobom koja ih dodatno motiviraju za rad, objašnjava za Zagreb News Milena Prodanović Tišma.

Iako ističe da je rukopis važan i da ne treba koristiti isključivo tehnologiju za učenje, kaže kako je ključ uspjeha u kombiniranju pisanja i korištenja tehnologije s obzirom na to da se svijet sve više okreće tehnologiji. Kaže kako bi pristupom u odgoju i obrazovanju trebali pratiti tehnološki razvoj te razvoj same djece. Kako bi osigurali što kvalitetniji odgoj i obrazovanje za svoje učenike, svake godine provode reviziju kurikuluma na kojoj odlučuju koji od postojećih programa i metoda će zadržati, a koji zamijeniti ili nadograditi.

Iako je većina škola nailazila na poteškoće tijekom lockdowna, Vedri obzori su se jako brzo prilagodili. „Kada je počeo lockdown, kao vlasnica privatne škole bila sam zabrinuta jer je počeo padati broj djece. Strancima su se prekidali ugovori i nisam znala što će biti u devetom mjesecu. Međutim, toliko smo dobro bili organizirani. Prešli smo na zoom od prvog dana, imali smo aplikacije za engleski i matematiku, za prirodu i društvo i zemljopis. Učenici su bili pripremljeni na to s obzirom na to da imaju matematiku od prvog razreda osnovne škole. Najveći problem su bili prvi i drugi razredi jer im je teže držati pažnju, pa smo im zato davali zanimljive zadaće i postigli uspjeh. Ključ je bio u tome da ne opteretimo roditelje koji ne mogu preuzeti ulogu učitelja. Nakon lockdowna smo imali toliko dobar feedback od roditelja da je broj djece narastao na 140. Kada napravite nešto loše, to će vam se odraziti na posao, ali isto tako ako napravite nešto dobro, zaključuje Milena Prodanović Tišma koja nakon otvorenog vrtića i osnovne škole razmišlja i o osnivanju srednje škole.