Samoća na vlasti, ludilo, nasilje, grižnja savjesti i smrt, milansko kazalište La Scala u srijedu otvara opernu sezonu remekdjelom ruskog skladatelja i smatra da je baš sada pravi trenutak za uprizorenje parabole o diktaturi careva.

Zamisao o premijeri ruske opere “Boris Godunov” niknula je prije tri godine, znatno prije početka ruske agresije u veljači i La Scala je na njoj ustrajala unatoč prosvjedima ukrajinskog konzula u Milanu Andrija Kartiša.

Ukrajinski diplomat možda je strahovao od ruske propagande, no milanska operna kuća nije nimalo dvojila.  “Ne branimo mi nikoga, na scenu postavljamo operu koja je remekdjelo povijesti umjetnosti”, rekao je direktor Dominique Meyer.

Premijeru će iz “kraljevske lože” pratiti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednik Sergio Mattarella.

Modest Petrovič Musorgski (1839.-1881.), skladao je Borisa Godunova prema istoimenoj drami Aleksandra Puškina koja govori o sve dubljem jazu između autokratskog vođe i njegova naroda.

Opera je bila višekratno cenzurirana, kako u doba ruskog carstva tako i Sovjetskog Saveza.

Usamljenost vlastodržaca

Glazbeni direktor La Scale Riccardo Chailly odlučio se za originalnu verziju kako bi ostao vjeran duhu skladatelja, iako je ona “oporija i tvrđa”, kaže Meyer.

“Boris Godunov je apsolutno remek djelo koje iznenađuje svojom modernošću”, ocjenjuje  Chailly.

Izvedba te opere u teatru Marijinski u Sankt Peterburgu 2012. uzburkala je duhove zbog usporedbi između vladavine Borisa Godunova, ruskog cara koji je vladao od 1598. do 1605. i aktualnog predsjednika Vladimira Putina koji se te godine suočio s dotad neviđenim prosvjedima.

Deset godina poslije, pravi je trenutak za prikazivanje “Borisa Godunova” jer i sam “Musorgski bio je umjetnik koji se borio protiv sustava i bilo bi posve pogrešno cenzurirati operu koja demaskira vlast”, ocjenjuje redatelj Kasper Holten.

Samoća na vlasti, ludilo, nasilje, grižnja savjesti… složen i opsjednut lik Borisa Godunova koji se dočepao vlasti pošto je dao ubiti zakonitog prijestolonasljednika, kao da je izrastao iz tragedije Williama Shakespearea (1564.-1616.) kojim se Puškin nadahnuo.

U  naslovnoj ulozi nastupa ruski bas Ildar Abdrazakov koji vidi Borisa kao “čovjeka koji ima i dušu i srce, a izjeda ga grižnja savjesti jer je dao ubiti dijete” i ta “misao u njemu raste u tjeskobu i prerasta u sve veći teret sve dok ga ne odvede u ludilo i smrt”.

Monaha Grigorija tumači Estonac Ain Anger, kojega smatraju jednim od najboljih basova wagnerijaca na svijetu.

Carevu kći Kseniju pjeva ruska sopranistica Anna Denisova, a mezosopranistica Lilly Jørstad njegova sina Fjodora.