Predsjednik Republike Zoran Milanović netom je uoči prošlog vikenda Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji (VSOA) prijavio zasad nepoznate osobe zbog sumnji na to da su tijekom srpnja i kolovoza u više navrata državne tajne učinile dostupnima neovlaštenim osobama – u ovom slučaju odale su novinarima tajne podatke o njegovu kretanju, prvenstveno o točnim vremenima i mjestima gdje je on te kada bi trebao uzletjeti i sletjeti vojnim helikopterom Black Hawk.

Odavanjem takvih klasificiranih sigurnosnih podataka te osobe neovlašteno su učinile dostupnim koordinate njegova kretanja, što se vrlo lako moglo zloupotrijebiti i tako ugroziti sigurnost hrvatskog predsjednika. Sve to se prema svemu sudeći čini kontinuirano s ciljem da se Zorana Milanovića uoči nadolazećih predsjedničkih izbora pokuša politički kompromitirati i prikazati kao osobu koja stalno nepotrebno leti na državni račun i neodgovorno crpi državne resurse.

Neposredan povod za tu prijavu dogodio se prošlog četvrtka, 22. kolovoza, u ranim večernjim satima. Tada su reporteri Nove TV s kamerama predsjednika čekali na kružnom toku u neposrednoj blizini Vile Weiss na Pantovčaku, kamo je on tada sletio. Kamere su uspjele snimiti helikopter kako slijeće. Malo je vjerojatno, gotovo i nemoguće, da bi ijedan urednik tog vrućeg ljetnog dana nasumično poslao svoju reportersku ekipu točno na lokaciju na kojoj bi mogla snimiti slijetanje vojnog helikoptera s hrvatskim predsjednikom. Sasvim je izvjesno da im je dojavljen u najmanju ruku okvirno predviđen termin slijetanja tog helikoptera.

Screenshot Dnevnik.hr

Screenshot/Danas.hr

Neposredno nakon slijetanja hrvatski se predsjednik u štićenoj koloni zaputio u promet i osobno je primijetio nepoznatu kameru koja snima njegov automobil na neobičnom mjestu. Nikad dotad nije primijetio da bi ga itko na takav način čekao, naročito jer u to vrijeme nije bilo zakazano nikakvo obraćanje novinarima koje bi reporterske ekipe privuklo na tu lokaciju. Kratki prilog o tome letu bio je nedugo poslije objavljen istog dana u Dnevniku Nove TV, a dostupan je i na njezinu web portalu pod naslovom „Gdje je Milanović”.

No nedugo prije no što je taj televizijski prilog objavljen, informacije o tome da su nepoznate osobe i kamera čekale Zorana Milanovića na neobičnom mjestu dobila je i VSOA. Prijava je upućena dijelom i zato što u tom trenutku uopće nije bilo jasno jesu li na toj poziciji predsjednika uopće čekali novinari ili je to bio netko drugi tko je znao točne koordinate njegova kretanja.

U spomenutom emitiranom prilogu Milanović je ovako javno prozvan zbog korištenja vojnog helikoptera:

„Što je odmarao, odmarao je. Predsjednik se s Hvara vratio vojnim helikopterom, baš kako je i iz Zagreba odletio na otok. Na kojem je, reći će Milanovićevi suradnici, i odmarao i radio. Pa ne dovode u pitanje odluku o prijevozu iz ljetne rezidencije u kojoj je bio… Letio je šef države ovo ljeto gdje je trebalo, na Neretvi uz harmoniku i zapjevao. No ne čuje se ni glasa od Milanovića već mjesec dana, kada je posljednji put stao pred kamere i odgovarao na direktna pitanja novinara. Iako je povoda itekako bilo. No poruku (oko Jadrolinije, op.a.) je poslao sa sigurne udaljenosti, ovaj put bez kritike i bez napada. ‘Tko je kriv, nek se vidi, nek se odluči…’ Ima slike, nema tona, na protokolarnim događajima koje Milanović nije propuštao. Od Sinjske alke do proslave Oluje u Kninu, birao je društvo, pričao samo s govornice, ali i ignorirao premijera…”

Autor priloga se potom bavi i ustaškim pokličima u Imotskom, primanjem za vojne dužnosnike na Pantovčaku na kojem je bio i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava te neriješenim dogovorima predsjednika i premijera oko vođenja tajne službe i uvođenja vojnog roka.

Izvor blizak VSOA-i smatra da curenje informacija o kretanju predsjednika ne treba shvatiti nimalo benigno. Kaže da nije problem u tome kritizira li se predsjednika više ili manje u nekom prilogu, nego u tome što curenje podataka o osobnom kretanju hrvatskog predsjednika naprosto predstavlja odavanje državne tajne. Zato isti izvor upozorava da to može izravno ugroziti sigurnost predsjednika i kaže: „Što da je umjesto kamera predsjednika čekao snajper?”

Posebno zabrinjavajućim taj izvor smatra to što ovo nikako nije bio izolirani slučaj, nego se informacije o kretanju Milanovića novinarima dojavljuju takoreći sustavno.

Novinarske ekipe više televizija s nacionalnom koncesijom u više su navrata, naime, a posebno uoči obljetnice Sinjske alke i proslave Oluje, imale precizne koordinate o tome kamo će i kada predsjednik sletjeti helikopterom. To im je omogućilo da na te lokacije pošalju svoje kamermane, koji su ga unaprijed čekali, snimili i o tome su potom objavljeni prilozi u njihovim dnevnicima i drugim informativnim emisijama.

Tako je RTL 3. kolovoza, uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, objavio prilog pod naslovom „Milanović svakodnevno u vojnom helikopteru”, s eksplicitnim snimkama Milanovićevog slijetanja i polijetanja vojnim helikopterom, u kojem se navodi sljedeće: „Vojni helikopter ovih dana je u službi predsjednika Republike Zorana Milanovića. Kako doznaje RTL, predsjednik Milanović koristio je vojni helikopter kako bi jučer s Hvara doletio u Zagreb. Danas je pak helikopterom ponovno odletio iz Zagreba na Hvar. Istim prijevozom predsjednik Republike letjet će i u Sinj na alkarske svečanosti idućih dana i proslavu Oluje u Kninu. Inače, sat leta vojnim helikopterom stoji između osam i devet tisuća eura.”

RTL je o Milanovićevoj vožnji helikopterom postavio upit Uredu predsjednika, a iz tog su im ureda odgovorili sljedeće: „Nastavno na vaš upit, možemo potvrditi da Predsjednik Republike boravi na Hvaru. O službenim aktivnostima Predsjednika Republike narednih dana pravovremeno ćemo obavijestiti javnost. Sukladno dosadašnjoj višegodišnjoj praksi, o načinu prijevoza Predsjednika Republike odlučuju pripadnici Uprave za posebne poslove sigurnosti zaduženi za osiguranje Predsjednika Republike.”

Vijest o Milanovićevim letovima potom su prenijeli i brojni drugi mediji, poput Jutarnjeg lista, Telegrama i drugih. Izvor upoznat s detaljima Milanovićeve prijave VSOA-i tvrdi da je predsjednik posumnjao na to da je netko visoko iz sustava MORH-a i novinarima RTL-a dostavio podatke o njegovim letovima. Naime, prilog je emitiran 3. kolovoza, dakle prije Sinjske alke i prije proslave Oluje, na dan kad je Milanović iz Zagreba letio za Hvar. Dan ranije, 2. kolovoza navečer, Milanović je na Pantovčaku organizirao svečani prijem za visoke vojne dužnosnike povodom obilježavanja obljetnice Oluje.

„U prilogu, dakle, RTL unaprijed najavljuje da će predsjednik 4. kolovoza letjeti helikopterom s Hvara u Sinj i 5. kolovoza s Hvara u Knin. Iako nisu naveli točnu satnicu leta, zna se kada počinje Alka u Sinju i program Oluje u Kninu, kao što se zna gdje helikopter može sletjeti u Sinju i Kninu. Onaj tko im je dao te podatke, otkrio je vrlo precizno koordinate kretanja predsjednika Republike”, tvrdi Nacionalov izvor.

Novinari su izgleda unaprijed dobili informacije o tome da je Milanović dan ranije doletio s Hvara u Zagreb i potom se iz Zagreba helikopterom vratio na Hvar, te da nakon toga planira letjeti u Sinj i Knin. Međutim, moguće upravo zbog toga što su Milanović i njegovo osiguranje već tada sumnjali na curenje podataka iz MORH-a, Milanović je djelomično promijenio planove.

„Budući da su mediji evidentno dobili informaciju o kretanju, tj. o letu predsjednika Republike, kamere RTL-a 4. kolovoza popodne, kada je očekivan njegov dolazak, čekale su pokraj heliodroma u Sinju. No osiguranje je odlučilo promijeniti plan leta, pa predsjednik nije sletio u Sinj. RTL je tako snimio dolazak predsjednice Kosova, koja je došla u Sinj kao gošća na Alku, ali nisu uspjeli snimiti dolazak predsjednika jer nije sletio u Sinj”, pojašnjava visoki izvor blizak VSOA-i.

„Predsjednik Zoran Milanović trebao je vojnim helikopterom danas do Sinja, no nakon što smo objavili tu informaciju, čini se da se predomislio. Ili to kamere nisu zabilježile. Vojni helikopter Black Hawk i danas je na zadatku. Sletio je u Sinj, ali u njemu ne i predsjednik Zoran Milanović. U Black Hawku je stigla predsjednica Kosova Vjosa Osmani i predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku”, objavio je RTL drugi dan.

Zanimljivo je da su u istom prilogu konzultirali i stručnjaka za sigurnost Matu Laušića, koji je rekao: „Ovo je ništa. Predsjednik Tuđman na području Hrvatske skoro 70 do 80 posto putovanja je odrađivao helikopterom. Vozilima rijetko kada, po Zagrebu da, eventualno do Karlovca smo išli, to se sjećam.”

Iz odgovora Ureda predsjednika RTL-u jasno je da je Ured potvrdio da Milanović boravi na Hvaru, što i nije bilo sporno, ali i da o načinu putovanja, kada će i kamo predsjednik putovati, nisu ništa rekli jer, kako stoji u odgovoru, o tome odlučuje osiguranje predsjednika Republike.

Lako je moguće da su na isti način klasificirane informacije zloupotrebljene i početkom srpnja. Nova TV je još 7. srpnja objavila prilog o predsjednikovom letu helikopterom u Bosnu i Hercegovinu.

Naslov tog priloga bio je „Milanović helikopterom letio u BiH, stigle reakcije: ‘Black Hawk su nabavljeni za oružane snage, a ne za izvođenje predsjednika’”.

U prilogu se navodi: „Milanović je iz Zagreba u subotu odletio američkim helikopterom Black Hawk do malog aerodroma u Sinju. Tamo ga je čekala štićena kolona koja je također došla iz Zagreba da bi zajedno nastavili putovanje do Tomislavgrada.”

Predsjednik saborskog Odbora za obranu, SDP-ovac Arsen Bauk, za Dnevnik Nove TV branio je takvu odluku ovim riječima: „S obzirom na stanje koje je jučer vladalo na autocesti A1, o čemu je i vaša središnja informativna emisija posvetila prvih pet minuta, bila je ispravna odluka osiguranja predsjednika republike o načinu prijevoza na službeni događaj koji je bio u Tomislavgradu.”

No HDZ-ov Ante Deur, potpredsjednik odbora, za Dnevnik Nove TV rekao je sljedeće:

„Black Hawk su nabavljeni za sigurnost za oružane snage, a ne za izvođenje predsjednika koji krši Ustav, krši zakon, zakon o obrani. I sve što radi u pet godina su napadi i frustracije.” Deur je implicirao i da „ovdje ima posla za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa”.

Sljedeći je dan, 8. srpnja, Dnevnik Nove TV objavio odgovor Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o Milanovićevim letovima.

„Povjerenstvo zasad na temelju podataka koje posjeduje neće otvarati predmet s obzirom na to da se radi o službenom najavljenom putovanju, a da je već ranije u predmetu P-184/20 zauzet stav da predsjednik RH ima pravo korištenja prijevoznih sredstava u vlasništvu republike Hrvatske za obnašanje javnih dužnosti. Naravno, ako budu dostupne neke nove informacije koje bi upućivale na povredu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Povjerenstvo će ih razmotriti”, stoji u odgovoru Povjerenstva.

Procedura korištenja vojnog helikoptera strogo je regulirana. Prema toj proceduri, najprije predsjednikov Vojni kabinet načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH dostavlja dopis o potrebi korištenja helikoptera, navodeći relaciju i datum planiranog korištenja. Dopis je klasificiran kao povjerljiv. Načelnik GS-a OSRH potom izdaje zapovijed HRZ-u za izvršenje zadaće. Ta zapovijed se dostavlja na znanje ministru obrane i Zapovjedno-operativnom središtu OSRH. Nakon toga, svim operativnim informacijama o pripremi i izvršenju leta upravlja šef osiguranja predsjednika Republike koji neposredno s HRZ-om, tj. pilotom, utvrđuje i točna vremena leta. Sve informacije koje se prenose u pisanim aktima te neposrednim kontaktom osiguranja, letačkog osoblja i ostalih pripadnika MORH-a i OSRH su povjerljive, dakle označene oznakom tajnosti. Svako javno iznošenje klasificiranih informacija tretira se kao kršenje zakona.

Prema toj proceduri, dakle, podatke o Milanovićevim letovima izravno je, osim načelnika Glavnog stožera, pilota i Zapovjedno-operativnog središta OSRH, imao i ministar obrane Ivan Anušić.

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Izvor koji je to ispričao Nacionalu tvrdi da je predsjednik tu situaciju pokušao riješiti „mirnim putem”, na način da je još ranije tijekom srpnja i kolovoza pokušao neformalno preko njegovih suradnika upozoriti ministra obrane Ivana Anušića na to što se događa. Taj izvor o tome kaže:

„Milanović je Anušiću preko njegovog bliskog suradnika proučio neka malo pripaze na curenje podataka, a potom je sličnu poruku prema vrhu MORH-a prenio i njegov savjetnik za sigurnost Dragan Lozančić, bivši šef SOA-e. Međutim, Anušić je, izgleda, nabusito uzvratio Milanoviću da ako ima nekih problema, neka ga osobno nazove. Milanović itekako osnovano sumnja na to da sve to curenje informacija ne bi bilo moguće bez direktnog zelenog svjetla od Anušića, i zato je, za sada, stvar prijavio VSOA-i. Postoje vrlo čvrsti tragovi koji bude sumnju na to da je to išlo upravo preko Anušićeve glasnogovornice Ive Puljić Šego. No ona je, izgleda, samo messenger u toj priči. Teško da se takvo što usudila raditi na svoju ruku.”

Izvor blizak vrhu MORH-a za Nacional je izjavio da je ministar Anušić te Milanovićeve poruke doživio kao prijetnju. Isti izvor izjavio je i još nešto što pokazuje duboko nerazumijevanje toga što je u ovoj situaciji ključan problem:

‘Javnost ima pravo znati za što Milanović koristi vojni helikopter’. Time je isti izvor neizravno produbio sumnje da te povjerljive informacije u javnost plasira upravo netko iz MORH-a kome su one dostupne.

Nacionalovi visoki izvori upoznati s detaljima Milanovićeve prijave VSOA-i tvrde da se krug postojećih indicija sa sumnjama tko je odavao državne tajne u toj situaciji može zatvoriti prilično jednostavno. O tome taj izvor kaže:

„Iva Puljić Šego naprosto nema pristup toj razini informacija. Ona ih je mogla dobiti od samog Anušića ili eventualno od drugih izvora iz MORH-a. Zato je potrebno precizno utvrditi je li upravo ona neovlašteno dobila uvid u klasificirane podatke i je li ona ta koja je te podatke dalje proslijedila prema novinarima.”

Taj izvor ističe da Iva Puljić Šego, respektabilna bivša novinarka Večernjeg lista i N1 televizije, nije imala nikakvih privatnih razloga odavati tajne podatke bivšim kolegama iz drugih redakcija, nego da je, ako se utvrdi da je to uistinu bila ona, činila to ili s nekim u suglasju ili po nečijoj izravnoj naredbi. Lako moguće uz znanje, ili čak po naredbi samog ministra Anušića. Istraga bi trebala utvrditi kako je točno išlo prenošenje informacija i koliko je to dugo trajalo.

O predsjednikovoj prijavi trebao bi odlučivati novi šef Vojno obavještajne-sigurnosne agencije, brigadni general Ivan Turkalj Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Iako novinari, naravno, imaju pravo propitivati djelovanje svakog dužnosnika, pa i predsjednika Republike, Nacionalovi izvori tvrde da je ovdje riječ o teškoj zloupotrebi sustava s ciljem jeftinog politiziranja i pokušaja nanošenja političke štete predsjedniku, uz istovremeno kršenje zakona i narušavanje njegove sigurnosti, ali i vojnih protokola.

Istodobno, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama nitko nema uopće potrebu propitivati koliko košta sigurnost najviših državnih dužnosnika ni kojim se prijevoznim sredstvima oni prevoze od točke A do točke B. Štoviše, u Americi je normalno da zaštitu imaju čak i predsjednički kandidati.

Licemjerno je pritom da HDZ zakonom koji je kolokvijalno dobio naziv Lex AP nastoji zaštititi curenje informacija iz istraga, da javnost ne bi doznala detalje afera u koje su uglavnom uključeni visoki dužnosnici HDZ-a, a istovremeno pojedinci iz njegove administracije obilato zloupotrebljavaju visoko klasificirane informacije da bi pokušali naštetiti svom najvećem političkom protivniku, Zoranu Milanoviću, i time politički profitirati ne mareći pritom za njegovu osobnu sigurnost.