Nacional doznaje da se u slučaj Brodarskog instituta uključio i predsjednikov savjetnik za energiju i klimu Julije Domac koji je okupio znanstvenike i predstavnike tog instituta za koji je šef CERP-a Milan Plećaš donio odluku o likvidaciji

Milan Plećaš, ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), postupio je suprotno odluci Vlade o stvaranju uvjeta za provođenje likvidacijskog postupka nad Brodarskim institutom, jer je odluku o likvidaciji i imenovanju odvjetnika Tomislava Orehovca kao likvidatora donio prije nego što su isplaćeni svi vjerovnici kojima je Institut bio dužan. Prema ekskluzivnoj informaciji do koje je došao Nacional iz neslužbenih izvora bliskih Brodarskom institutu, Plećaš je odluku o likvidaciji Brodarskog instituta donio u utorak, 7. prosinca, u trenutku kada je tek oko 15 posto svih dugovanja prema vjerovnicima isplaćeno iz prve tranše vlasničkog zajma od 60 milijuna kuna koji je Vlada odobrila 4. studenoga Odlukom o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta za provođenje postupka likvidacije Brodarskog instituta. Time su prekršene odredbe Vlade iznesene u spomenutoj Odluci, u kojoj jasno stoji nalog Upravi Brodarskog instituta da nakon sklapanja Sporazuma o vlasničkom zajmu i njegovoj isplati „bez odlaganja izvrši plaćanje navedenih obveza Društva (Instituta), te da o podmirenim dugovanjima u roku od tri dana izvijesti Centar (CERP) kao zakonskog zastupnika koji ujedno čini i Skupštinu Društva“. Skupština će pak „najkasnije u roku od pet dana od dostave dokaza Centru o podmirenju navedenih vjerovnika donijeti odluku o prestanku rada Društva i imenovanju likvidatora“.

No Plećaš je – ostaje nepoznanica je li to učinio samoinicijativno ili po nečijem nalogu – odluku o likvidaciji donio već 7. prosinca, iako je bio svjestan da je do tog trenutka podmiren tek manji dio vjerovnika, a objavio ju je, kako je Nacionalu ekskluzivno potvrđeno, na sastanku s djelatnicima Brodarskog instituta koji je održan u četvrtak, 9. prosinca. Pritom je predstavio i novoimenovanog likvidatora – zagrebačkog odvjetnika Tomislava Orehovca, specijaliziranog za trgovačko pravo i predmete vezane uz stečajeve i restrukturiranja tvrtki. Zanimljivo, odluka o proglašenju likvidacije Brodarskog instituta nije objavljena na službenim stranicama CERP-a. Dodatna pravno vrlo dubiozna odluka jest činjenica da je Vlada iznos od 60 milijuna kuna na ime vlasničkog zajma isplatila Brodarskom institutu bez ikakvih pravnih jamstava, odnosno bez upisanog založnog prava na zemljište u vlasništvu Instituta, a time i bez osiguranja za povrat zajma, jer je pokušaj uknjižbe založnog prava na dan 12. prosinca ove godine od strane Brodarskog instituta odbijen zbog još uvijek aktivnog rješenja o ovrsi koje je na zahtjev vjerovnika, tvrtke SE Constructions 15. studenoga ove godine izdao Općinski sud u Novom Zagrebu.

Važnost Brodarskog instituta kao vrijedne znanstvene institucije prepoznao je i Ured predsjednika Zorana Milanovića. Kako Nacional ekskluzivno saznaje, na inicijativu Milanovićeva savjetnika za energiju i klimu Julija Domca u Uredu predsjednika je u utorak, 7. prosinca, dakle isti dan kada je CERP donio odluku o likvidaciji, održan sastanak na temu revitalizacije Brodarskog instituta i njegove transformacije u nacionalni tehnički institut. Domac je, potvrđujući nam da je sastanak održan, u izjavi za Nacional ovim riječima objasnio motive za njegovu organizaciju: „Rješenje pitanja Brodarskog instituta pokazat će koliko smo spremni poticati znanje, inovacije i nove tehnologije. Hrvatskoj sigurno treba nacionalni tehnički institut koji će biti poveznica između znanosti, gospodarstva i obrazovanja i koji će služiti kao generator budućeg razvoja. Hrvatska i europska budućnost je digitalna i zelena i budući institut, kako ga ja mogu zamisliti, trebao bi igrati važnu ulogu između ostaloga i u elektrifikaciji i dekarbonizaciji pomorskog prometa i cijelog prometa, u uvezivanju mreže start-upova koji već postoje te općenito u izgradnji tehničke infrastrukture Republike Hrvatske koju smo u proteklom razdoblju prilično zapustili.“

Na sastanku, o kojem nema službenog priopćenja ni izjava sudionika, a prema informaciji koja nam je potvrđena iz izvora bliskih Brodarskom institutu o njemu ništa nije znao ni novoimenovani likvidator Orehovec, sudjelovali su uglavnom znanstvenici, predstavnici državnih instituta, akademske zajednice i gospodarstva te predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iako su na sastanak službeno pozvana sva tri ministra koja vode spomenuta ministarstva, sva su trojica u Ured predsjednika poslala svoje izaslanike. Umjesto ministra Tomislava Ćorića sastanku je prisustvovao načelnik Sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Robert Blažinović, ministra Radovana Fuchsa je zamijenio ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti Hrvoje Meštrić, a ministra graditeljstva Darka Horvata predstavljao je ravnatelj Uprave za trgovačka društva i strateško planiranje Leon Žulj.

Na inicijativu Milanovićeva savjetnika Julija Domca u Uredu predsjednika je 7. 12., isti dan kad je CERP donio odluku o likvidaciji, održan je širi sastanak na temu revitalizacije Brodarskog instituta

Svi su se sudionici sastanka složili da vrijednu laboratorijsku infrastrukturu Brodarskog instituta te znanje, stručnost i iskustvo preostalih djelatnika svakako treba sačuvati. Složili su se i oko vizije novog, budućeg instituta koji bi, uz pomorske tehnologije, svoju ekspertizu i djelatnosti trebao razvijati i na srodnim tehničkim područjima kao što su elektromobilnost, vodikova tehnologija i primjene u transportu, industriji, poljoprivredi i energetici, skladištenje energije i brojna druga područja, potvrdio nam je Domac. Razgovori o budućnosti Brodarskog instituta, kako je saznao Nacional, nastavit će se i u sljedećem razdoblju kako bi se osigurao politički konsenzus i razradio koncept ustanove koja će biti financijski samoodrživa i formirana na temelju etabliranih organizacijskih i poslovnih modela koje povezuju akademsku, odnosno istraživačku zajednicu i gospodarstvo i industriju kroz primijenjeno istraživanje i razvoj tehnologija po uzoru na slične institucije u Europi. Cilj je uspostaviti novi i napredni inovacijsko-tehnološki centar koji će usko surađivati s domaćom industrijom te biti povezan sa znanstvenim i visokoškolskim institucijama, a posebno sveučilištima koja obrazuju tehnički kadar.

Voditeljica sektora Pomorske tehnologije u Brodarskom institutu i predstavnica radnika u Nadzornom odboru Marta Pedišić Buča, koja je također bila pozvana na sastanak o budućnosti Brodarskog u Uredu predsjednika, Nacionalu je potvrdila da su se svi prisutni sudionici sastanka složili kako je djelatnost Brodarskog instituta važna za društvo i da je treba sačuvati. „Tu je činjenicu svatko od sudionika pritom argumentirao s različitih strana i u različitim pristupima, no zaključak je bio isti. U prijedlozima za opstanak Instituta iskristalizirao se onaj koji sugerira formiranje javne ustanove koja bi preuzela djelatnosti BI-a. A budući da su prisutni predstavnici triju ministarstava u svojim obraćanjima kazali kako su otvoreni za sve prijedloge i ideje za opstanak Instituta, svi sudionici sastanka su od predstavnika tih ministarstava zatražili da njihove institucije i službeno sugeriraju koji bi oblik buduće ustanove tehnički bilo moguće provesti te su dobili zadatak da sva tri ministarstva u roku od nekoliko dana Uredu predsjednika povratno jave kakav bi oblik buduće ustanove bio prihvatljiv“, ispričala je Marta Pedišić Buča.

U kratkom sinopsisu, naslovljenom „Brodarski institut – Koraci u definiranju i provedbi vizije prema nacionalnom tehničkom institutu“, koji su svi sudionici dobili neposredno prije sastanka u Uredu predsjednika, a koji je Nacional dobio na uvid, potvrđene su njezine riječi. U tom je sinopsisu kao prvi cilj navedeno da „Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine početkom prosinca 2021. imenuje Povjerenstvo koje će definirati razvojnu viziju instituta“, u koje bi uz predstavnika Ministarstva graditeljstva i državne imovine ušli i znanstvenici i gospodarstvenici koji za to pokažu interes, „uz aktivnu podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja“. U istom sinopsisu se sugerira da bi prva faza transformacije Instituta podrazumijevala preoblikovanje društva iz sadašnjeg oblika d.o.o. u javnu ustanovu na čijem bi čelu trebalo biti upravno vijeće koje može osigurati jaku poveznicu s gospodarstvom i znanošću, a privremeni bi ravnatelj trebao biti „osoba s jakim menadžerskim kapacitetima i dokazanim referencama“. „Povjerenstvo treba razmotriti i opcije sinergije Instituta s postojećim ustanovama i institucijama kako bi se ostvarila vizija nacionalnog tehničkog instituta, postiglo optimalno korištenje proračunskih i EU sredstava te obogatila i nadogradila sva postojeća znanstvena infrastruktura unutar i izvan Instituta“, stoji nadalje u neformalnom dokumentu te se predlaže da bi Vlada trebala osigurati početno, odnosno prijelazno financiranje rada Instituta iz državnog proračuna kako bi se osiguralo funkcioniranje, ali i mogućnost apliciranja na sve dostupne EU i domaće izvore financiranja.

„Vlada RH i uključena ministarstva trebaju otvoriti vrata korištenju sredstava iz fonda za NPO (Nacionalni plan oporavka) i svih ostalih raspoloživih EU fondova“, navodi se i dodaje da bi kao „ogledni model konačnog rješenja za novu ustanovu mogao poslužiti Fraunhofer institut iz Njemačke, odnosno namjera je uspostaviti jedinstveni inovacijsko-tehnološki centar koji će usko surađivati s domaćom i stranom industrijom te biti povezan sa znanstvenim i visokoškolskim institucijama, ali i s inozemnim znanstvenim i visokoškolskim institucijama i organizacijama za istraživanje i razvoj novih tehnologija“. Budućnost takve institucije, realizira li se ovaj prijedlog, vrlo je svijetla i posla joj neće nedostajati. „Uz ekspertizu, ustanova će nuditi i istraživačku infrastrukturu i opremu poput eksperimentalnih bazena, poligona za terensku robotiku (zračna, kopnena i pomorska robotika) i sl. Dodatno, nastavno na potporu razvoju oružanih snaga i aktivnije sudjelovanje u okviru NATO programa, predviđa se revitalizacija laboratorija za šok i vibracije, kao i za hidroakustiku. Ova područja s hidrodinamikom čine interdisciplinarnu cjelinu koja je globalno od sve većeg interesa u području obrane, ali i zaštite okoliša općenito“, stoji u objašnjenju svrhovitosti osnivanja buduće javne ustanove koja bi trebala očuvati ne samo postojeću neprocjenjivu infrastrukturu Brodarskog instituta nego i znanje i iskustvo prikupljeno u 73 godine njegova postojanja.

Ako se Vlada i ministar Horvat ogluše o preporuke sa sastanka na Pantovčaku koje osiguravaju opstanak Instituta te priču svedu na ‘brigu’ o nekretninama, bit će jasnije što se krije iza odluke o likvidaciji

Iz svega navedenog jasno je da je vrijednost naslijeđa Brodarskog instituta i važnost njegova opstanka u budućnosti, bez obzira na to u kakvom će obliku biti formiran, doista neupitna. No njegov ostanak očito ovisi o političkoj volji. Što o tome kažu predstavnici triju ministarstava čiji su djelatnici sjedili na spomenutom sastanku? Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su na Nacionalovo pitanje o sudjelovanju njihova predstavnika Hrvoja Meštrića na prošlotjednom sastanku u Uredu predsjednika odmah na početku napomenuli kako je to prije svega bila „neformalna inicijativa posebnog savjetnika predsjednika Republike za energiju i klimu, a na koju su pozvani predstavnici drugih državnih institucija kako bi se razmijenile informacije o planovima Vlade RH o situaciji na Brodarskom institutu“. Na sastanku se, tvrde u tom Ministarstvu, razgovaralo o vrlo lošoj financijskoj situaciji Brodarskog instituta te o inicijativi Vlade da vlasničkim zajmom „spasi Brodarski institut od stečaja i ovrhe banaka“, čime se zaštitila imovina, odnosno vrijedne nekretnine. „Isto tako razgovaralo se o tome na koji način je najbolje Brodarski institut transformirati u modernu znanstveno-tehnološku organizaciju iz područja koja su strateška za Hrvatsku, sukladno Strategiji pametne specijalizacije“, stoji dalje u odgovoru iz Fuchsova ministarstva, no izbjegli su odgovoriti na pitanje jesu li zaključci doneseni na tom sastanku u bilo kojem obliku obvezujući za njihovo Ministarstvo – a jesu, jer Ured predsjednika i od njih očekuje povratnu informaciju, odnosno sugestiju o mogućem obliku ustroja buduće ustanove – te vjeruje li ministar Fuchs da postoje još uvijek otvorene i neke druge opcije i mogućnosti rješavanja problema opstanka Brodarskog instituta osim provedbe likvidacije.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stigao je tek kratak odgovor u kojem se navodi da je točno da je na sastanak u Uredu predsjednika bio pozvan i ministar Tomislav Ćorić. „Budući da je taj dan bio na službenom putu u Ukrajini, nije mogao osobno prisustvovati, pa je umjesto njega sudjelovao drugi predstavnik Ministarstva upućen u temu“, stoji u odgovoru, uz napomenu kako za sve druge komentare sastanka i posebno budućnosti nove ustanove koja bi trebala naslijediti Brodarski institut „nisu nadležni“, iako se i od njih očekuje prijedlog budućeg ustroja ustanove. Služba za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine bila je nešto rječitija pa je objasnila da je „sastanku u Uredu predsjednika prisustvovao ravnatelj nadležne Uprave za trgovačka društva, EU poslove i strateško planiranje Leon Žulj zbog ranije preuzetih obaveza ministra“. U svojem su odgovoru iz toga Ministarstva opširno ponovili razloge zbog kojih je 4. studenoga ove godine donesena Odluka o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta za provođenje postupka likvidacije Brodarskog instituta, o čemu su već jednako opširno pisali i u prošlotjednom odgovoru Nacionalu, podsjetili su na navodni nedostatak prihvatljivog plana restrukturiranja i ‘’neracionalno zaduživanje“, o čemu je Nacional također pisao prošloga tjedna te ponovili raniju mantru o nagomilanim dugovima Instituta zbog kojih je Vlada vlasničkim zajmom osigurala njihovo podmirenje i tako „od ovrhe spasila zemljište vrijedno 300 milijuna kuna“. No o sastanku na kojoj se raspravljalo o budućnosti Instituta nisu željeli govoriti. „Što se tiče samog tijeka sastanka, njegovog sadržaja te donesenih zaključaka, upućujemo Vas na Ured Predsjednika Republike Hrvatske, kao organizatora samog sastanka“, stoji kratko na kraju odgovora iz Horvatova ministarstva.

Postoji li, dakle, politička volja za opstanak Brodarskog instituta? Ako je CERP već donio odluku o likvidaciji Brodarskog instituta, je li ta odluka u direktnoj koliziji s preporukama i prijedlozima za spašavanje Instituta koje su donesene na sastanku u Uredu predsjednika? Odnosno blokira li prošlotjedna odluka CERP-a o likvidaciji bilo kakvu mogućnost njegove obnove? Ta smo pitanja postavili izvoru dobro upućenom u slučaj Brodarskog instituta koji je želio ostati anoniman. „Ne, odluka o likvidaciji ne blokira nužno budućnost Instituta. Likvidacija je doista bila nužan korak kako bi se spasile nekretnine Instituta. Ključno je ono što će se događati u idućem koraku. Upravo radi očuvanja Brodarskog instituta važno je žurno donijeti odluku što i kako dalje. Zato je Ured predsjednika i pokrenuo akciju spašavanja i sazvao sastanak. Ako bude političke volje, na temeljima starog Brodarskog instituta može se napraviti nova, konkurentnija i modernija institucija s jasnom vizijom“, objasnio je Nacionalov izvor. Ako pak Vlada i nadležni ministar Horvat odluče zanemariti preporuke znanstvene zajednice i gospodarstvenika iznesene na sastanku u Uredu predsjednika i ogluše se o prijedloge koji osiguravaju opstanak Instituta u bilo kojoj prihvatljivoj formi te čitavu priču o Brodarskom institutu svedu tek na brigu o vrijednim nekretninama koje se daju dobro unovčiti, bit će mnogo jasnije što se krije iza žurne CERP-ove odluke o likvidaciji Brodarskog instituta, koja je donesena doslovno preko noći i u suprotnosti s odlukom Vlade s početka studenoga koja je jasno propisala tijek procesa likvidacije. Ostvari li se takav, nepovoljan scenarij, u tom će slučaju i ministar Darko Horvat, koji je na čelu ministarstva pod čijom je nadležnošću i budućnost Brodarskog instituta, morati dati preciznije objašnjenje po čijem je nalogu ravnatelj CERP-a Plećaš svjesno prekršio spomenutu Vladinu odluku.