U Madridu se održava dvodnevni summit NATO-a na kojem sudjeluje i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović.

“Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, ali to znate i bez mene”, rekao je Milanović na početku svog obraćanja.

Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je:  “Ja sam više puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku, ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je platni razred Hrvatska i njezini interesi, makar i pogriješio”, rekao je.

“Nema tu nikakvih tajni koje javnost ne bi smjela čuti. Ja sam govorio o problemu BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu”, rekao je Milanović.

“Ovdje postoje dvije vrste ljudi, koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima zna se tko može raditi i tko koristi njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. na sastanku Vijeća kad su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja”, rekao je Milanović.

“Da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale. Neke države su iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi. Neke države su primile stotine tisuća i milijune prognanika, Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije”, rekao je Milanović.

Kritizirao je činjenicu da u Madridu nema nikoga iz Vlade. “Srećom, nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje treba netko biti na ovim sastancima, to ti je dužnost. Ne moraš biti u mom društvu, ali netko treba predstavljati Vladu. Tko će ići na njihove sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasador treba meni? Vrlo neodgovorno, amaterski”, rekao je.

Poručio je da ‘ne gaji iluzije da će američki predsjednik posvetiti pet minuta svog vremena’ za razgovor o BiH.

“Hrvatska mora napraviti sve”, rekao je Milanović i dodao da je Hrvatskoj u interesu da se priča o Hrvatima u BiH. “Ono što smo čuli ovdje pedeset puta je poredak temeljen na pravilima. To jako lijepo zvuči, ali po tome je jako teško živjeti”, rekao je Milanović.

“Naš posao nije samo da tražimo tuđu pažnju i razumijevanje, ali u nekim stvarima se moramo poslužiti alatima, a među njima je i blokada. Što je radila Turska? Uzela je Švedskoj dio identiteta. Vidjet ćemo kako će to završiti. To se zove pritisak, ne ucjena”, rekao je Milanović.

“Za Hrvata glasaju ljudi koji nisu Hrvati. Imamo i situaciju da noć prije izbora, da bi mogli glasati za Hrvata, kao Hrvati deklariraju koji to nikad nisu bili”, rekao je Milanović.

Na pitanje izlazi li NATO jači nakon ovog summita, Milanović je rekao da koliko god bila važna poruka Finskoj i Švedskoj da se priključi savezu, Rusija je napala Ukrajinu. “Dnevno, ovisi koga slušate. Po nekima Ukrajina samo što nije pobijedila, a Rusija se raspala, a drugi pričaju isto za Rusiju, a svi su na strani Ukrajine. Ovo je konflikt koji prijeti sve više i više da se prelije”, rekao je Milanović.

Podsjetimo, čelnici NATO-a usvojit će na summitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.

“Donijet ćemo odluku na samitu da pozovemo Švedsku i Finsku da postanu članice i to brzinom koja dosad nije viđena”, rekao je novinarima na početku drugog dana samita u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.