Hrvatski predsjednik Zoran Milanović razgovarao je u utorak s predstavnicama Udruge „Sjena“ o predloženom Zakon o osobnoj asistenciji za kojeg iz te udruge smatraju da neće riješiti probleme osoba s invaliditetom.

Suzana Rešetar, predsjednica udruge “Sjena” koja od 2013. pruža podršku obiteljima djece s teškoćama u razvoju kao i osobama s invaliditetom, i njezine suradnice izvijestile su predsjednika Milanovića o novom Zakonu o osobnoj asistenciji te ocijenile da taj zakon nije dobar i da, kako su rekle, neće riješiti probleme osoba s invaliditetom kao ni probleme roditelja djece s invaliditetom ili poteškoćama u razvoju.

Zakon o osobnoj asistenciji prošao je postupak javnog savjetovanja i trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, ali predstavnice udruge “Sjena” ustvrdile su da uopće nisu prihvaćene brojne primjedbe i prigovori na zakon, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

„Upozorili smo i predsjednika Vlade i resornog ministra da predloženi zakon neće riješiti probleme, ali njih kao da nije briga, očito ne postoji politička volja da se problemi riješe“, istaknule su.

Kako bi ukazala na probleme s kojima se suočavaju, u prosincu je udruga „Sjena“ sudjelovala u organizaciji prosvjeda na Markovom trgu, a sada su iz udruge ponovile prigovore na predloženi zakon prema kojem roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju nema pravo na status njegovatelja ni na dopust ako dijete ima samo jednu dijagnozu, roditelji njegovatelji gube pravo na osobnog asistenta, a osobe s invaliditetom neće moći same birati asistenta.

Kažu i da traže povećanje naknada po osnovu invaliditeta i osiguranje pomoći nezaposlenim roditeljima djece s teškoćama u razvoju.

„Ako predloženi Zakon o osobnoj asistenciji bude prihvaćen, brojne osobe s invaliditetom će završiti u socijalnim ustanovama ili će biti prepuštene same sebi“, upozorile su.

Predsjednika Milanovića upoznale su i s nizom drugih poteškoća s kojima se svakodnevno susreću roditelji djece s invaliditetom.

Institucije države često nas zakidaju i za prava koja su propisana zakonima, kažu, pa ih moramo tražiti i ostvarivati putem odvjetnika.

Nadalje, pitaju zbog čega se već desetak godina čeka na donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku kojim bi se trebale objediniti sve naknade, stoji u priopćenju.