Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana usuglasili su se oko jedne kontroverzne unutarnjopolitičke teme koja bi mogla naznačiti početak procesa barem privremenog popuštanja napetosti među njima, pa čak i njihove tvrde kohabitacije, a potom otvoriti prostor usuglašavanja i oko nekih drugih bitnih, već dulje otvorenih pitanja. Poput, na primjer, popunjavanja više mjeseci upražnjenih pozicija hrvatske diplomacije u svijetu.

Izvor koji o tome ima neposredna saznanja Nacionalu je potvrdio da su se njih dvojica tijekom prošloga tjedna telefonski čula. Milanović je Plenkoviću izrazio sućut nakon smrti njegova oca, a kako se sve to odvijalo nakon izbijanja ogromne afere i neočekivanog uhićenja ministra Darka Horvata, diskutirali su i o tom razvoju događaja, posebno o činjenici da DORH nije prethodno obavijestio premijera Plenkovića da će Horvata uhititi, nego je Plenković to saznao tek kad je akcija već bila u tijeku.

Budući da su se Milanović i Plenković oko toga usuglasili, lako je moguće da će premijer Plenković krenuti u zakonsku inicijativu. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Milanović je u tom telefonskom razgovoru rekao Plenkoviću da će, ako on kao premijer odluči nešto poduzeti da se takvi događaji u budućnosti spriječe, podržati – ako on odluči krenuti tim putem – eventualnu Plenkovićevu inicijativu za promjenu zakonskog okvira funkcioniranja Državnog odvjetništva u situacijama kada DORH prikupi dovoljno informacija za lišavanje slobode nekog aktualnog ministra u Vladi.

Izvor upućen u sadržaj njihova razgovora ovako je opisao što je Milanović rekao:

„Predsjednik je premijeru rekao kako smatra da se zakonodavni okvir za funkcioniranje Državnog odvjetništva u tim situacijama mora doraditi i učiniti preciznijim te kako smatra da nijedan aktualni ministar ne smije biti priveden i lišen slobode bez da premijer o tomu bude informiran. Konkretnije, on smatra da Vlada treba biti u situaciji dati dopuštenje za kazneni progon svakog ministra, bez obzira na to o kakvom se kaznenom djelu radi – onom za koje je propisana kazna zatvora do ili iznad pet godina. Milanović je prilično uvjeren da je Horvat kriv za to što mu se stavlja na teret, ali svejedno smatra da je Plenković morao znati što mu se sprema.“

Zoran Milanović je Plenkoviću u telefonskom razgovoru rekao kako smatra da se ne smije dopustiti da Državno odvjetništvo praktički ruši bilo koju vladu. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Milanović je, nadalje, Plenkoviću u telefonskom razgovoru rekao kako on smatra da se ne smije dopustiti da Državno odvjetništvo praktički ruši bilo koju vladu. Jer ministri su, kako je rekao Plenkoviću, bez obzira na svoje pojedinačne kapacitete ili političku pripadnost, ipak „osobe višeg ranga, a ne samo obični građani“.

Izvor upoznat sa sadržajem njihova razgovora za Nacional je o tome rekao:

„Milanović nema puno dvojbi oko toga je li Horvat kriv za ono što mu se stavlja na teret. Ali misli da je Vlada ta koja treba donijeti odluku kojom se dopušta njegov kazneni progon. Milanović je Plenkoviću rekao i kako nije slučajno da se u zadnjih dvadesetak godina nije dogodilo nijedno uhićenje nekog aktualnog ministra u Vladi. Milanović smatra da to čuva stabilnost svake države te da Vlada treba na sebe preuzeti političku odgovornost za to hoće li dopustiti kazneni progon nekog ministra koji je s time suočen. Pa neka onda to ne dopusti i suoči se s javnosti. Ali Državno odvjetništvo, po njemu, mora informirati svakog premijera o tomu da bi se takva situacija mogla dogoditi.“

Budući da su se Milanović i Plenković oko toga usuglasili, lako je moguće da će Plenković krenuti u takvu zakonsku inicijativu.

Nacional je odmah nakon izbijanja te afere opisao kako je Državno odvjetništvo zapravo ponizilo Plenkovića i kako se Plenković pretprošle subote najgrublje suočio i s naličjem onoga što je više puta, kako se sada pokazuje, samo deklarativno govorio – da ga rad Državnog odvjetništva u načelu ne interesira, da ono samostalno odlučuje o dinamici svog postupanja te da njega ta dinamika zapravo ni ne treba zanimati, jer se radi o neovisnoj državnoj instituciji.

S druge strane, upravo Milanović mu je više puta javno poručivao da za slučajeve takvog tipa on naprosto mora doznati barem neposredno prije negoli Državno odvjetništvo pokrene akciju uhićenja. Ne kako bi bilo što poduzimao čime bi ograničavao samostalnost institucija i neovisnost pravosuđa, nego kako bi se u političkom smislu barem minimalno pripremio za suočavanje s ozbiljnim političkim posljedicama kakve sa sobom donosi uhićenje ministra iz svoje vlade. I to ne bilo kakvog ministra, nego onog u posljednje vrijeme naročito prozivanog zbog nesposobnosti i kašnjenja u obnovi potresom razorenih dijelova Hrvatske. I kojega je Plenković sve do prije par dana uoči uhićenja grčevito branio.

Nacional je odmah nakon uhićenja ministra Horvata opisao kako je Državno odvjetništvo na čelu s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek (lijevo) zapravo ponizilo Plenkovića. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Izvor koji raspolaže neposrednim saznanjima povezanim sa slučajem uhićenja donedavnog ministra Horvata, za Nacional je o tome izjavio: „DORH je naprosto masakrirao Plenkovića, ali sam se doveo u takvu situaciju. Jer kada ga je predsjednik Milanović upozoravao na to da kao vodeći čovjek u državi s nekim stvarima naprosto mora biti upoznat, umalo je govorio da je Milanović glup i da ne razumije neovisnost pravosuđa. Sada se zbog takvih izjava Plenković doveo u situaciju da ih naprosto s tih pozicija ne smije napadati. A upravo je to učinio u svom prvom javnom istupu nakon Horvatova privođenja, koji je s pravom izazvao tolike reakcije.“

Plenković je do tada hinio da ga rad DORH-a ne zanima. Međutim, kada se na meti našao njegov ministar, retoriku je dramatično promijenio i u po tko zna kojem nervoznom obraćanju javnosti, među ostalim, rekao: „Očekujem od DORH-a da obavijesti javnost o tome što je toliko žurno i dramatično da se ide uhićivati ministra. Netko iz sustava pušta informacije novinarima, koji to detaljno plasiraju javnosti i kreiraju dojam dramatičnosti. Pozivam DORH i glavnu državnu odvjetnicu da se javno očituju; Šipek, kojoj smo nedavno u Saboru dali pozitivnu ocjenu, treba stati pred kameru i objasniti žurne razloge i kaznena djela koja navode DORH ili Uskok da se uhiti ministar na dužnosti. Ako ih imaju, vjerujem da će podastrijeti čvrste dokaze zašto su se odlučili na potez koji mi djeluje nerazmjeran s obzirom na predmet o kojem se radi. Njihova je dužnost obavijestiti javnost o tome što rade, a ne da to radimo mi.“

Nedugo potom Plenković i Milanović počeli su se, kako se čini, usuglašavati oko toga kako bi to ubuduće trebalo funkcionirati. A svega koji dan poslije ruska invazija na Ukrajinu privremeno je pozornost javnosti preusmjerila s te afere, koja je uzdrmala aktualnu vladu, na izazove globalne sigurnosti.

Slučajno ili ne, predsjednik Milanović, koji je nekim svojim recentnim izjavama, koncilijantnim prema ruskom predsjedniku Putinu, sablaznio značajan dio hrvatske javnosti, nedugo nakon ruskog napada na Ukrajinu donekle je promijenio svoje stavove i usuglasio se s premijerom Plenkovićem i po tom pitanju.

Milanović se na dan napada na Ukrajinu sastao s vojnim vrhom i čelnicima tajnih službi te u priopćenju oštro osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a o napadima ruskih vojnih snaga rekao da ih smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta. Pozvao je Rusiju na prekid vojnih napada na Ukrajinu te izrazio nadu u brzo smirivanje situacije. Republika Hrvatska, poručio je, kao članica NATO-a i Europske unije postupat će u ovoj situaciji u okviru svojih obveza.