Kosovo je „vibrantna demokracija“ koja bi odlično funkcionirala kao članica Europske unije i NATO-a jer nema „podijeljene lojalnosti“, poručio je u srijedu u Prištini Zoran Milanović na konferenciji za medije nakon sastanka s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani.

„Ukoliko bi takva država bila članica jednog od dvaju saveza, znaš čime računaš. Ako se promjeni vlast na demokratskim izborima ostaje manje-više sve isto po pitanju lojalnosti državi i integracijama“, istaknuo je, dodavši da se „to ne može reći za sve države u regiji“.

Europska unija mora biti jasnija

Europska bi unija pak trebala biti jasnija prema Kosovu po pitanju toga „što želi i koju perspektivu daje“. Trenutno je Kosovo u „statičnom položaju“ koji je recept za „jednu vrste političke depresije“.

Stoga je savjetovao kosovske vlasti da uče iz grešaka drugih zemalja na europskom putu kako ne bi ponovili „tuđe greške i zablude“ te da budu skoncentrirani na sebe.

„Ja ću razgovarati i nagovarati one za koje znam da imaju utjecaja“, kazao je, dodavši da će on i premijer Andrej Plenković „odškrinuti vrata“ koja mogu.

Osmani je istaknula da je Hrvatska jedna od države koje su podržavale Kosovo u „najtežim trenucima naše povijesti“ i ključan saveznik.

„Naša država je jasno izrazila da ima viziju euroatlantskih integracija, nikada nismo bili drugdje usmjereni. Hrvatska nam je omogućila veliku podršku, kao članica europske unije, možemo puno naučiti od njih. Ona direktno shvaća koja je važnost članstva Kosova u NATO-u u budućnosti“, istaknula je Osmani.

Milanović je pak istaknuo da je Kosovo „prijateljska država“ s kojom Hrvatska „ima dosta zajedničkih gorkih iskustava“.

Također je ustvrdio da je „zapanjujuća dubina neznanja i nepoznavanja situacije na Kosovu, a pogotovo u Bosni i Hercegovini na najvišim razinama vlasti u zapadnoj Europi“.

„Oni (zapadnoeuropski državnici) imaju nekog drugog posla“ pa se „ovim prostorom bave ljudi druge i treće kategorije“, kazao je Milanović, dodavši da se u BiH „stvara polukolonijalna uprava“.

Neovisnost Kosova ne priznaje pet članica Europske unije – Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka.

Milanović je kazao da samo u slučaju jedne ili dvije od navedenih država „vidi razlog“ nepriznanja te da će „učiniti sve da to približi tim ljudima“.

„Ljudi nemaju informacije, zato što to nije bitno, nema rata, nema izravne humanitarne opasnosti i stvar je ostavljena da fermentira kao zimnica. To nije način na koji se ozbiljne organizacije odnose prema državama u neposrednom susjedstvu“, poručio je Milanović.

Otvoreni Balkan kao srpska „finta“

Milanović i Osmani kritički su se osvrnuli na inicijativu „Otvorenog Balkana“ koju su u listopadu 2019., tada pod nazivom Mali Šengen, pokrenuli srpski predsjednik Aleksandar Vučić te premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev.

Proklamirani je cilj inicijative suradnja u regiji na načelima Europske unije o slobodnom protoku ljudi, roba, usluga i kapitala.

„Srbija ima ključnu ulogu, a istodobno ne priznaje neovisnost Kosova, ne možemo očekivati od Vučića da ima dobre namjere prema Kosovu i regiji“, istaknula je Osmani, dodavši kako se Srbija posljednjih godina militarizira te da destabilizira susjedne zemlje.

Milanović je istaknuo da bi spomenuta inicijativa, ako je „dobronamjerna“, trebala uključivati sve države regije.

„Ako ta inicijativa ne uključuje Kosovo, onda je bezveze“, poručio je Milanović.

„Ove finte s Otvorenim Balkanom… Nije 1914., bez Kosova su jasne intencije, one nisu baš humanističke“, istaknuo je Milanović.

Na pitanje novinara hoće li Hrvatska uvjetovati srpsko članstvo u Uniji priznanjem Kosova, Milanović je kazao da je to pitanje hipotetsko jer je „stvaran interes“ Srbije da potane članiac „samo hipotetski“.

„Moja ocjena, osjećaj i procjena je da vladajući ljudi i čovjek u Beogradu nemaju članstvo u Europskoj uniji kao prioritetni cilj nego da ostane na vlasti. To je legitimno ali se ne uklapa u europske vrijednosti“, istaknuo je.

Predsjednik Milanović na Kosovu: “Ovdje se osjećam sigurno”

Milanović: Put u BiH nije otkazan zbog moje sigurnosti

Milanović se osvrnuo na otkazivanje posjeta Srednjoj Bosni gdje je trebao prisustvovati 28. obljetnici dolaska humanitarnog konvoja za Novu Bilu.

Ranije je kazao kako bi njegov dolazak uključivao „nevjerojatno sigurnosne mjere koje bi taj događaj ogadile i lokalnim Hrvatima – od pretresanja svih koji dolaze u crkvu na misu do još nekih mjera“, zbog čega im nije htio priuštiti „takvu vrstu bijede“.

U Prištini je istaknuo da, točnije rečeno, nije otišao zbog „sigurnosno-organizacijskih razloga“ te da je „njegova sigurnost tamo neupitna“.

„Radi se o cijelom nizu stvari koje su se poklopile i koje su govorile zdravom razumu da treba otkazati“, dodao je.

Kazao je da, primjerice, ne bi otkazao put u Široki Brijeg ili Livno, ali je put u Lašvansku dolinu otkazao „s obzirom na etnički sastav tog prostora, povijest“.

„Mislim da je bilo odgovorno od mene da tamo ne idem i drugima ne zagorčavam život, radi nečega što će imati svoju reprizu“, kazao je.

Milanović će se kasnije u srijedu sastati i s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem te s predsjednikom Skupštine Republike Kosovo Glaukom Konjufcom.

Nakon toga će posjetiti hrvatsku zajednicu u Janjevu, udaljenom petnaestak kilometara od Prištine.

U četvrtak će Milanović posjetiti hrvatske vojnike u sklopu misije KFOR-a u Kampu „Film City“ u Prištini te u Kampu „Villaggio Italia“ kod Peći.