Oštra izjava premijera Zorana Milanovića na prošlotjednoj sjednici Vlade, o tome kako 20 godina od završetka rata, neće dopustiti političke optužnice iz Bosne i Hercegovine, direktna je potvrda teza koje je nedavno iznio Nacional. Naime, suprotno javnim tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nacional je početkom svibnja ekskluzivno otkrio u kojim istragama se visoke časnike Hrvatske vojske povezuje s ratnim zločinima na teritoriju Bosne i Hercegovine. Pod raznim istragama zbog sumnji u počinjenje ratnih zločina u BiH, našlo se najmanje 37 hrvatskih časnika. Među njima je svakako najpoznatiji general Ante Gotovina, ali tu su, između ostalih, i Imra Agotić, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Filipović i Tihomir Blaškić. Mjesec dana prije toga Nacional je pisao i o optužnici koju Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine priprema protiv glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića zbog zapovjedne odgovornosti tijekom ratnih operacija na području Livna 1992. Odmah nakon te Nacionalove objave Tužiteljstvo BiH požurilo se objaviti kratki demanti, ali na konkretna pitanja Nacionala o cijelom slučaju, ništa konkretno nisu odgovorili.

[quote_box_center]

• Vlada najavila zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa.

• Neizravno je najavila mogućnost da će blokirati BiH na putu prema integraciji u EU.

[/quote_box_center]

Taj demanti Tužilaštva BiH nimalo nije umirio ni Brkića ni druge visoke časnike Hrvatske vojske i policije koji su sudjelovali u obrambenim operacijama u Hrvatskoj i BiH. Javni istup Pavla Miljavca, predsjednika Hrvatskog generalskog zbora, koji je koncem travnja upozorio da se brojnim visokim časnicima Hrvatske vojske spremaju optužnice za ratne zločine u BiH te da su neki od njih već dobili poziv za svjedočenje, bila je još jedna potvrda spomenutih aktivnosti Tužilaštva BiH.

Da te optužnice nisu nimalo politički bezazlene te da se njima zapravo pokušava dovesti u pitanje karakter Domovinskog rata, sada je javno potvrdio i premijer Zoran Milanović. Prilikom usvajanja Prijedloga zaključka o suradnji s BiH kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima, Vlada je usvojila i zaključak kojim izražava “ozbiljnu zabrinutost sadržajem pojedinih akata pravosudnih tijela BiH koji se upućuju pravosudnim tijelima RH u svrhu pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima, kao i neposredno hrvatskim državljanima kao sudionicima u postupcima koji se u BiH vode zbog ratnih zločina i drugih teških povreda humanitarnog prava”.

Tekst iz jednog od prošlih brojeva Nacionala
FOTO: Nacional

U nekim od tih akata koristi se čak i formulacija po kojoj su se zločini u BiH događali u okviru širokog sistematičnog napada vojnih snaga u koje je bila uključena Hrvatska vojska.

Premijer Zoran Milanović osudio je takve političke formulacije i poslao oštro upozorenje predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine.

“Ovakve stvari vrijeđaju naš javni poredak i protive se našim nacionalnim interesima, moramo jasno dati do znanja da po njima nećemo postupati i da ćemo zaštititi svoje ljude, u čiju nedužnost vjerujemo. Nakon 20 godina političke optužnice dopustiti nećemo. Ako je netko za nešto konkretno odgovoran, takvim ljudima može se suditi i u Hrvatskoj. Teoretski. Ali političke optužnice Hrvatska više neće primati i stoga preventivno upozoravamo, prije svega susjede, da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao. To je poruka”, decidirano je izjavio Milanović.

U zaključku koji je donijela Vlada Republike Hrvatske navodi se da iz sadržaja zamolbi koje pravosudna tijela Bosne i Hercegovine upućuju pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, proizlazi kako se u činjeničnom opisu kaznenih djela u navedenim postupcima koristi široko postavljeno i ekstenzivno tumačeno sudioništvo u udruženom zločinačkom pothvatu, koje uključuje razne pripadnike oružanih snaga policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Republike Hrvatske, pa i članove političkih struktura i članove tijela vlasti. Zaključeno je da Vlada Republike Hrvatske u potpunosti odbacuje ove tvrdnje te utvrđuje potrebu da se bez odgode poduzmu odgovarajuće mjere radi saniranja postojećeg stanja i sprječavanja daljnjih sistematskih zlouporaba prava od strane Bosne i Hercegovine. Štoviše, Vlada je zadužila Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske da prilikom postupanja po zamolbama pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine, pazi na moguće povrede domaćeg javnog poretka ili drugih bitnih državnih interesa, a u slučajevima koji grubo krše ova načela, odbije postupiti po takvim zamolbama te da ne postupa po takvim zamolbama Bosne i Hercegovine. “Vlada Republike Hrvatske ponovno ističe da je samoorganiziranje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, njihov otpor velikosrpskoj agresiji JNA, bio upravo onaj oružani otpor koji je spriječio potpunu okupaciju Bosne i Hercegovine”, stoji u zaključku.

Da je Vlada u ovom slučaju vrlo odlučna u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, pokazuje i činjenica da su čak indirektno zaprijetili da bi ovakvo postupanje Bosne i Hercegovine moglo imati “implikacije na proces približavanja država u regiji Europskoj uniji”. “U tom kontekstu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske zaduženo je za koordinaciju ostvarivanja bilateralnih kontakata na visokoj razini s Bosnom i Hercegovinom, radi otvaranja ovog pitanja u kontekstu ostvarivanja tzv. post-konfliktne tranzicijske pravednosti u državama nastalim raspadom bivše SFRJ.”

Iz Vlade su pritom naglasili da ostaju opredijeljeni da se svi ratni zločini procesuiraju i zločinci primjereno kazne, ali da će se suprotstaviti svakoj politizaciji i mijenjanju povijesnih činjenica o doprinosu Republike Hrvatske stvaranju Bosne i Hercegovine kao slobodne i neovisne države triju konstitutivnih naroda i onda kada se to radi kroz vođenje kaznenih postupaka za kaznena djela ratnog zločina.