U Hrvatskoj u četvrtak boravi crnogorski predsjednik Milo Đukanović koji je stigao na poziv predsjednika Zorana Milanovića. Dvojica kolega na Pantovčaku su održala sastanak nakon kojeg su dali izjave za medije, prenosi N1.

“Srbija koja pregovara, nisam siguran da imaju jasan princip za ući u EU. Da li tretirati cijelu regiju kao jedno ili ići selektivno, e to je pitanje za milijun eura”, govori Milanović o crnogorskim pregovorima s EU-om.

“Crna gora zaslužuje preferencijalni tretman. U protivnom nema smisla”, kaže hrvatski predsjednik dodajući kako je njegov zadatak da “našim i svojim sugovornicima na Zapadu”, a Crnu Goru vidi na Zapadu, “skrenem pozornost na ove stvari o kojima znaju malo i ne zanimaju ih”.

“U tom duhu i s tom namjerom moj je gost danas predsjednik Crne Gore”, rekao je Milanović.

Važna suradnja

Đukanović kaže da je potpora Hrvatske na europskom putu Crnoj Gori “važna i dragocjena” te da “imamo intenzivnu razmjenu iskustava”

“Održavamo frekventne političke kontakte i tome u prilog ide i ovo podsjećanje na posjet Milanovića Crnoj Gori i moj današnji uzvratni posjet”, govori Đukanović dodajući da su današnji razgovori bili fokusirani na europsku perspektivu Crne Gore i zapadnog Balkana.

“Za nas je europska i euroatlanska budućnost cijele regije jednako stabvilnost regije. Ne vjerujemo da je moguća stabilnost bez jasne i dogledne europske perspektive”, kaže. Đukanović smatra da na zapadnom Balkanu ne može biti vakuuma.

“Pogađa nas deficit pažnje s najvažnijih europskih političkih adresa. Tamo gdje izostaje očekviana pažnja i inicijativa onoga tko inicijativu treba dati, nastanjuju se interesi drugih, zemalja koje nastupaju s vrijednosnih platformi suprotstavljenih europskoj platformi”, kaže ukazujući na prisutnost Rusije u regiji.

“Vjerujemo da nema alternative europskoj integraciji zapadnog Balkana i zahvalni smo susjedima koji su to prošli i podržavaju na s u tom planu”, zaključuje Đukanović.

“Dotaknuli smo se i pitanja bilateralne suradnje. naša suradnja je razuđena i vrlo kvalitetna. Želim zahvaliti Hrvtskoj na raznim vidovima podrške Crnoj Gori”, govori crnogorski predsjednik spominjući donaciju od 10000 doza cjepiva AstraZeneca koje je Hrvatska donirala Crnoj Gori. On vidi i brojne potencijale za suradnju, osobito u području ekonomije.

Đukanović govori kako se zapadnom Balkanu ponovno šalju retrogradne političke poruke da je vrijeme za ostvarenje ciljeva iz 90-ih.

“Opet se plasira iluzija da na zapadnom Balkanu nije moguća multietnička demokracija da je vrijeme za stvaranje uvećanih nacionalno i vjerski homogenih država”, kaže Đukanović koji kaže da je Crna Gora ponosna na to što je sekularna država koja ubrzano usvaja europski sustav vrijednosti.

“I u ovim situacijama i nakon njih, Crna Gora je odlučna da ostane građanska država. Uvjeren sam da će to tako biti, kao što sam uvjeren da ćemo i dalje unaprjeđivati bilateralne odnose”, kaže.

Potpora europskih zemalja

Đukanović je rekao i da je zaustavljen put integracije Crne Gore u Europsku uniju zbog događanja u toj zemlji posljednjih godinu dana.

“Mislim da je jako dobro da je ova godina iskorištena da ljudi u Crnoj Gori shvate da nije svaka promjena nabolje”, kaže Đukanović koji smatra da bi bilo “vrlo blagotvorno da dođe do promjene i da se zaustavi vrijeme propadanja u Crnoj Gori”.

“Vrijeme je naš saveznik”, poručuje dodajući da se vrijeme ipak moglo racionalnije iskoristiti. Kaže i da je napadnut građanski i sekularni identitet Crne Gore “servilnošću aktualne vlade pred centrima velikodržavnog idealizma u Beogradu” te da je potrebno vrijeme da to postane jasno međunarodnoj zajednici.

“Ključno je da imamo vladu koja će štiti nacionalne interese Crne Gore, a mi to nemamo. Cetinje je to jasno pokazalo”, govori prozivajuću vladu te dodaje da se Crnogorci moraju postarati da dobiju vladu koja će štiti njihove nacionalne interese.

Milanović je poručio Crnoj Gori da je “svako treći višak” te da je najbolje baviti se sam sobom.

“Onog trena kad se posvetite sami sebi, a posvetiti se sam sebi nije loše, ima svoje kvalitete, introspektivnu snagu, da sad na idem s poslovicama iz dalmatinske Zagore i Imotskog. Bavite se sami sobom, dakle, na konstruktivan način. Tu je svako treći višak. I Beograd, otvoreno to kažem, iz niza razloga, i Moskva, i Bruxelles”, kaže Milanović.

Hrvatski predsjednik kaže da je “naš zadatak, poučen iskustvom Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da ljudima kažemo da se nešto događa”.

“To što nema rata, krvi, to nije razlog da ljude držimo taocima. Crna Gora je trenutno taoc spazmičnosti europske politike. Tko god bude na vlasti sljedeće godine, treba to biti jasan stav hrvatske vlasti. Beograd? Ne ucjenjujem Beograd nikakvim ratnim odštetama, nije pošteno da to izvlačimo kao prepreku, osim 2000 nestalih hrvatskih ljudi. E, na to ćemo morati dobiti odgovor. Ako želite ući u EU, to ste već mogli. Ja imam sumnju u stvarne ciljeve beogradske politke kad je članstvo u EU-u u pitanju”, kaže Milanović.

“Narod je surov. Pravedan, ali surov”, zaključio je Milanović.

Stanje u Crnoj Gori

Đukanović kaže da je potreban širi društveni konsenzus za promjene ako Crna Gora želi europsku budućnost. Dodaje da su postojale razne manipučacije da se na Cetinju “pokušalo promijeniti vlast”.

“Moramo prekinuti vjerovati tim manipulacijama koje opet počinju biti moćno sredstvo balkanskih politika”, govori dodajući da se to uvijek pojavljuje kad na scenu stupaju “velikodržavni projekti”.

“Laž je iz raja izašla. Dobrica Ćosić je pisao koliko je laž važan instrument u manipulaciji ljudima od strane velikosrpskog nacionalizma”, kaže dodajući da o njemu najviše govore njegovi potezi, odnosno to da je čak tri puta izlazio iz politike. “Crna Gora bije bitku da sačuva svoju nezavisnost i svoj građanski, sekularni karakter. Kad mi bude jasno da imamo snage da i bez moje nazočnosti kormilarimo time, neće biti nikog sretnijeg od mene da se bavim onime što već odavno osjećam kao svoj prioritet”, govori Đukanović.

Milanović nije htio komentirati izjavu Milorada Pupovca da se iz Crne Gore u Hrvatsku proširilo antisrpsko raspoloženje.

“Borim se cijeli život protiv toga u Hrvatskoj. Cijela moja politička karijera i život je bila borba za pravo onih koji su slabiji, zlorabljeni, iskorišteni, ojađeni, od strane Beograda i čaršije. I to ću raditi i dalje, iako kod nekih od njih prepoznajem da su se osilili. Kad se kaže da je iz Crne Gore u Hrvatsku uvezeno antisrpstvo, ne. Onaj tko to tako misli i vidi, treba se zapitati, ako u tome ima i zrna istine, zašto je to tako. U Zagori su me ljetos u srpskim selima dočekali s hrvatskim zastavama.  Pitao sam je li im netko rekao da to stave, rekli su da je to njihova želja”, govori Milanović dodajući da ne poziva Hrvate u Srbiji i Vojvodini da “mlatarju hrvatskim zastavama”.

“Jedan od korijenčića hrvatsko-srpskih nesporazuma je bilo upravo isticanje beogradske zastave na institucijama. Od toga su počeli problemi, od provokativnog ponašanja u prostoru u kojemu su Srbi bila manjina. Ni Radićeva ni Pribičevićeva aktivnost da se to pomiri nije dovela do željenog ishoda jer to nije dao Beograd. Onda je došao Drugi svjetski rat i tako je izubljeno 70 godina. Uvijek se dobro prisjetiti kako su stvari počinjale”, rekao je Milanović dodajući kako podržava Pupovčevu inicijativu prema ljudima na koje ima utjecaja, a kojih je, prema predsjednikovim riječima, malo.

Potpora Angele Merkel Beogradu

Govoreći o izboru Angele Merkel za zadnje odredište u svojoj kancelarskoj karijeri izabere Srbiju i Albaniju, Milanović kaže da nije ispravno izvlačiti generalne zaključke iz činjenice da netko nekoga posjećuje.

“Mi idemo svojim putem i to je to”, kaže.

Đukanović o tome kaže da nije on tu da tumači zašto netko ima ovakav ili onakav odnos prema pojedinim zemljama u regiji.

“Politika Srbije kaže da je pravo Srbije da štiti navodno ugrožena prava Srba u drugim državama. Ja to čitam kao ugoržavanje suvereniteta susjednih država, posebno kada imam u vidu iskustvo iz 90-ih. Sada su umjesto Karadžića i Mladića četničke vojvode na čelu stranaka u Crnoj Gori pozvale Vučića da zaštiti njihova prava. Nadamo se da nećemo proilaziti taj scenarij. Članovi Vlade Srbije govore o srpskom svetu, što je eufemizam za Veliku Srbiju, legitimni nacionlani interes Srba. To je identično onoj krilatici ‘Svi Srbi u jednoj državi’. SPC kao udarna igla velikosrpskog nacionalizma i jedina pregranična infrastruktura Velike Srbije uporno ponavlja da ne postoji crnogorska nacija. Sjetite se poruke patrijarha Irineja da su ugroženija prava Srba u Crnoj Gori nego što su bila prava u Pavelićevoj Hrvatskoj”, govori.

Crnogorski predsjednik podsjeća da se 1993. dogodio pokušaj obnove autokefalne crnogorske crkve.

“Neupitno je pravo Crne Gore da obnovi svoju crkvu. Nije prvi put da se u balkanskim odnosima propuste najracionalnije mogućnosti”, govori Đukanović koji smatra da ovo ne treba “lomiti preko koljena”, nego da je to pitanje koje traži vrijeme.

I Milanović se osvrnuo na izjave patrijarha Irineja o tome da su u Crnoj Gori Srbi ugroženiji nego u Pavelićevoj Hrvatskoj rekavši da nakon takve izjave može samo “letjeti šaka”.

“Ako te prečesto posjećuju, nešto s tobom nije uredu. Iz toga ne treba izvlačiti zaključke, ako već hoćete, izvucite ovo: Tako gdje je netko problematičan, tamo se ide, provjeravati ga”, rekao je Milanović.