Zastupnica SDP-a i potpredsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu Biljana Borzan već je na samom početku nove godine imala puno posla. Na prvoj plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu organizirala je konferenciju za novinare o novom sustavu označavanja hrane Nutriscore, koji bojama i slovima kupcu pokazuje nutritivnu vrijednost proizvoda. O tome je na konferenciji govorio i jedan od tvoraca tog sustava, znanstvenik Serge Hercberg. U novom sazivu Europskog parlamenta Biljana Borzan članica je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, kao i Izaslanstva za odnose sa zemljama južne Azije. Zamjenska je članica u Odboru za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, kao i Izaslanstva zajedničkog parlamentarnog Odbora za Sjevernu Makedoniju.

U razgovoru za Nacional osvrnula se na hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a i pregovore o proširenju Unije te komentirala rezultate predsjedničkih i strategiju SDP-a za skore parlamentarne izbore.

NACIONAL: Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta slušali ste predstavljanje hrvatskih prioriteta. Iako su premijera Plenkovića neki od zastupnika dosta oštro kritizirali, hrvatski europarlamentarci uglavnom su se suzdržali, pa i vi. Kako to?

Zato što smatramo da nije u redu da mi u jednoj međunarodnoj instituciji kritiziramo vladu vlastite zemlje. I od građana dobivamo informacije da im se ne sviđa kada hrvatski političari u inozemstvu iznose naše prljavo rublje. Kod kuće je drugačije – možemo se do iznemoglosti svađati i jedni drugima nametati svoja mišljenja i politike, ali kada se to događa izvan granica zemlje, ljudima se to ne sviđa. Iskreno, jedino je Vilibor Sinčić napao premijera i to je vrlo negativno prihvaćeno, osobito zato što se radilo o nekom njegovu osobnom obračunu. Osim toga, malo tko je u Parlamentu shvatio o čemu je uopće riječ.

NACIONAL: Plenković je bio vidno loše volje. Naslućujete li zašto?

Ljutit je. Vidljivo. Nisam, doduše, imala priliku biti u njegovu ili društvu Karla Resslera pa ne mogu reći što se dogodilo s njihovim odnosom, no ne bi trebalo čuditi da je premijer nakon što je loše prošao na europskim izborima i nakon gubitka predsjedničkih izbora, prilično uzdrman. I onda mu se dogodilo da mu čovjek kojeg je praktički izmislio i kojem je sve dao, zabija nož u leđa i pokazuje zadršku prema njemu na unutarstranačkim izborima. Koliko god politika bila okrutna, a ti odnosi profesionalni, ipak smo svi mi od krvi i mesa i takve stvari pogađaju čovjeka. No iako se u HDZ-u jako svađaju i tuku, to se nikada ne vidi na van, za razliku od SDP-a koji svoj prljavi veš, zbog unutarstranačke demokracije, uvijek izbacuje pred javnost. Tako da ne očekujem da će se to zahlađenje odnosa Resslera i Plenkovića posebno isticati tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om.

NACIONAL: Predsjednici velikih političkih grupacija bili su dosta oštri, što Plenković očito nije očekivao. Voditeljica europskih socijalista i demokrata Iratxe García Pérez prozvala ga je zbog nedostatka socijalnog pristupa. Je li to stav cijele grupacije kojoj ste vi potpredsjednica? 

Da, to je stav grupacije, a Iratxe se u tom smislu i konzultira sa svima nama kada se priprema za rasprave. Bilo je ideja da se ide čak i oštrije, no kako je Hrvatskoj ovo prvo predsjedanje, na kraju je našla neki balans. Ona je htjela pokazati da naša grupacija nije zadovoljna programom predsjedanja, da je vrlo općenit i površan i da mu nedostaju elementi koji su vrlo važni za život i standard europskih građana. No kako je Hrvatska preuzela predsjedanje u trenutku kada nastupa nova Europska komisija, koja još ni sama nije proizvela svoje programe i dokumente, onda smo hrvatsko predsjedništvo malo poštedjeli. U prioritetima se inzistira na sigurnosti, što je tipično za desne vlade, koje stalno vide ugrozu, čak, rekla bih, potiču paranoju i izmišljaju prijetnje i neprijatelje zbog kojih trebamo zbijati redove. S druge strane, među hrvatskim prioritetima nisu se našle socijalne politike i briga za najslabije i najugroženije, koji su zapravo najveća prijetnja društvima. Siromaštvo je sve prisutnije, to nije imaginarna pojava, već realnost protiv koje se moramo vrlo konkretno boriti.

‘Plenković je bio ljutit nedavno u Strasbourgu jer mu čovjek kojeg je praktički izmislio i kojem je sve dao, zabija nož u leđa i pokazuje zadršku prema njemu na unutarstranačkim izborima’

NACIONAL: Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i Manfred Weber, vođa EPP-a u Parlamentu EU-a, isticali su u svojim govorima Hrvatsku kao o primjer uspjeha. S obzirom na ekonomske pokazatelje prema kojima smo na dnu europske ljestvice, je li to primjereno, pa čak i iz kurtoazije? 

Upravo sam to nedavno komentirala na sastanku potpredsjednika S&D-a. Nakon ovoga što sam čula, imam dvojbe oko vjerodostojnosti Ursule von der Leyen. Naime, ona je nama jako puno toga obećala, kako bismo je podržali za predsjednicu Komisije. Ja doista volim svoju domovinu, ali ne mogu zatvoriti oči pred objektivnim problemima koji postoje, a o kojima najbolje govore brojke i statistički podaci. Dok sam je slušala kako je govorila u Zagrebu, pa i ovdje u institucijama EU-a, o Hrvatskoj kao uspješnoj priči, nisam znala je li to riječ o zemlji u kojoj živim. To nije ta zemlja. Predstavljanje predsjedanja je protokolarni čin i naravno da se nije očekivalo od predsjednice Komisije da govori o tome kako smo najgori u svemu, predzadnji u BDP-u i plaćama u EU-u, kako imamo velikih problema s pravosuđem… No kao što je Jean Claude Juncker pokazao dozu kritičnosti prema rumunjskoj, lijevoj vladi kada je preuzimala predsjedanje, i Ursula von der Leyen mogla se suzdržati od prevelikih pohvala i pretjeranog entuzijazma. Zato sam se i zapitala koliko je bila iskrena u obećanjima koje je dala Socijalistima i demokratima u Parlamentu EU-a za svoj mandat.

NACIONAL: Predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović tvrdila je u predizbornoj kampanji da je njezin najveći uspjeh to što nas je „iščupala iz regiona“. Sada Hrvatska opet želi postati lider regije, a proširenje EU-a na Zapadni Balkan je među prioritetima. Koliko je to licemjerno? 

Hrvatsku se, s jedne strane, tretira kao zemlju koja je informiranija o regiji od ostalih članica EU-a jer, u krajnjoj liniji, s većinom tih zemalja bili smo u istoj državi. S druge strane, pomalo nas se promatra kao zemlju koja je „u sukobu interesa“. Slično kao i Slovenija, koja je najdulje pružala otpor ulasku Hrvatske u EU i nametala naše bilateralne probleme, od Ljubljanske banke do Piranskog zaljeva, kao uvjete za zeleno svjetlo. Tako su i sada u EU-u svjesni toga da kada Hrvatska tvrdi kako podržava ulazak svih zemalja regije u EU, čini to pomalo s figom u džepu. Osobito kad je u pitanju Srbija. Ipak, vjerujem da oko Sjeverne Makedonije nema ništa sporno ni za Vladu niti za ijednu političku opciju u Hrvatskoj. Oni su odmah poslije Slovenije, a prije Hrvatske, započeli proces integracije u EU, koji je zbog imena i protivljenja Grčke bio blokiran deset godina. Sada kada je promijenila ime, Francuska je rekla – ne može! To stvarno nije bilo fer.

NACIONAL: Članica ste zajedničkog parlamentarnog izaslanstva za Sjevernu Makedoniju, poznajete prilike u toj zemlji. Vjerujete li da je realno da će Andrej Plenković, zbog svojih navodno dobrih odnosa s Emmanuelom Macronom, uvjeriti Francusku da deblokira otvaranje pregovora do svibanjskog summita u Zagrebu?

Kad se sjetimo kako se Andrej Plenković ponašao kao glavni pregovarač EPP-a za Europsku komisiju i kako je bio izrazito isturen i, rekla bih, izišao iz svojih okvira, nisam baš sigurna da su ti odnosi s Macronom doista tako dobri. Naime, to je bila uloga koja je pružala mnoge mogućnosti, ali mislim da je on zaigrao malo previše za sebe. U toj igri nije uspio iskoristiti poziciju koju je dobio tako da svojoj zemlji dugoročno koristi, odnosno tako da u ovoj situaciji može na tome profitirati. Naravno da je Macron preveliki diplomat da to otvoreno kaže, on ne bi na bilo koji način uvrijedio predstavnika zemlje koja predsjeda EU-om ili hrvatske građane, ali nisam preveliki optimist da Plenković osobno tu može nešto učiniti. Tu se radi o političkim igrama velikih i odnosima snaga u EU-u. A Macron će ići toliko daleko koliko osjeća da može.

NACIONAL: Neki kažu da čeka da prođu lokalni izbori u Francuskoj.

Vjerojatno i to. Odluke mnogih  nacionalnih političkih vođa, a koje se odnose na EU, često ovise o njihovim unutarnjopolitičkim događanjima. Sve što je Macron i rekao o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, rekao je zbog svojih lokalnih prilika. Jer dugoročno gledano, interes je EU-a da te zemlje postanu članice, a ne da taj teritorij zapasa Rusija.

NACIONAL: Kako je prihvaćena pobjeda Zorana Milanovića u Europskom parlamentu? 

S velikim veseljem, osobito zato što je SDP sve do proljeća prošle godine samo padao. Bio je jako nisko na ljestvici popularnosti, izgubio je i vlast i izbore i nije izgledalo da će se tako lako ponovo dići. Kolege iz Poljske rekli su mi da im hrvatski primjer i Zoranova pobjeda na predsjedničkim izborima daju nadu i za njih, da im ulijeva neki optimizam da su promjene moguće. Politička zbivanja sinusoidalnog su oblika – tko bi doli, sad je gori i obrnuto – i zato se nikada ne treba previše uljuljkati kada si na vlasti i pasti u depresiju kada nisi. Hrvatska je sada primjer zemlje u kojoj se klatno počelo kretati ulijevo. Osobito je bila velika opasnost da odemo krajnje udesno jer je u kampanji bio čovjek koji je šoumen, popularan u narodu, a sada je posvuda trend da komičari i populisti pobjeđuju na izborima. Bila je to velika prijetnja, no prošlo je dobro za nas. Članovi S&D-a na mnogim su sastancima s velikim veseljem popratili tu vijest.

‘Predsjednica je stekla međunarodnu vidljivost kroz svoje navijanje na nogometnom prvenstvu, ljudi su je zapazili i počeli pratiti. A onda ih je zaprepastilo kako se ponašala u kampanji. Samu sebe je eliminirala’

NACIONAL: Koliko se hrvatska predsjednička kampanja uopće pratila među europarlamentarcima?

Čak me i začudilo kad su mi zastupnici Zelenih i nekih drugih grupacija pristupali i komentirali neke čudne stvari koje je predsjednica izjavljivala u kampanji. Iznenadilo me koliko se to probilo u europske medije i kako su bili upućeni čak i u neke detalje. Naime, predsjednica je stekla međunarodnu vidljivost kroz svoje navijanje na nogometnom prvenstvu, ljudi su je zapazili i počeli pratiti. A onda ih je zaprepastilo kako se ponašala u kampanji. Čak sam i ja u jednom televizijskom nastupu nakon prvog kruga izbora rekla da očekujem da će predsjednica i dalje raditi za nas. I to se i dogodilo. Naime, ona je i kroz sučeljavanja, nastupe na skupovima i izjave koje je davala, samu sebe eliminirala. Čak je i u banalnim šetnjama na Dolcu pred Božić, kada je pozvala novinare da je prate, uspjela napraviti gaf. Razgledavala je ponudu pitala – a kakva je ovo riba? Kad je čula da je losos, rekla je – jao, kud sam baš na to naletjela. Dakle, još je i podsjetila na onu priču o četiri tone lososa za Predsjednički ured. Sama je sebi neprestano pucala u nogu. Politički protivnici nisu mogli poželjeti boljeg kandidata.

NACIONAL: Je li Milanović sazrio i je li se doista promijenio?

Imao je tri godine vremena za razmišljanje i vidi se da ih je iskoristio. Premijerski mandat melje čovjeka i nema se puno vremena osvrtati na ono što je učinio i rekao. Čini mi se da je podvukao crtu i izvrtio film ponovo u glavi. Puno puta u kampanji moglo se čuti da je samokritičan i svjestan svojih mana i stvari u kojima je griješio. Vjerujem da ih je sada spreman korigirati.

NACIONAL: Ipak, nije se ispričao za neke greške koje su ga koštale parlamentarnih izbora i bio je preagresivan na sučeljavanjima prema jednoj ženi…

Moram priznati da je doista teško ne reagirati na protukandidatkinju koja se istovremeno smiješi i nastupa vrlo napadački, a pritom predstavlja stranku koja je osuđena zbog korupcije, kao zločinačka organizacija. Ona je upirala prstom u čovjeka koji je završio svoj premijerski mandat bez ijedne osobne mrlje. Teško je na takve optužbe ostati smiren. No Milanović je uvažio primjedbe ljudi koji mu žele dobro i do kraja kampanje sučeljavanja odradio staloženo.

NACIONAL: Koliko je pobjeda na predsjedničkim izborima ujedinila SDP, a koliko bi ga poraz opet raskolio? 

Mi smo pobijedili i to je najvažnije. Kako sam, zbog prirode svog posla, dosta na terenu, moram reći da je naša baza jako živnula, da su se ljudi zaista okupili, a oni kojima se Milanović baš jako zamjerio tijekom premijerskog mandata, maknuli su se u stranu. Nisu podmetali klipove. Ljudi su očito racionalizirali u svojim glavama, prihvatili da je radio greške kao premijer, ali i usporedili to s onime što je radila Kolinda Grabar-Kitarović i shvatili da je Zoran jednostavno bolji kandidat. Shvatili su da je on kvalitetan čovjek koji je zaslužio povjerenje stranke i mandat predsjednika Republike. Neki su sigurno glasali samo protiv Kolinde, a ne za Zorana, jer su htjeli promjene. Bilo je sigurno i toga. No SDP-ovi birači puno su kritičniji, oni uvijek promišljaju i važu. Naše biračko tijelo više promišlja i dobiti glas od takvog čovjeka puno je teže, ali i više vrijedi za nas. Jer samo HDZ-ovi birači uvijek glasaju za HDZ, bez obzira na to koga kandidirali.

NACIONAL: Rejting vam raste, a predsjednik stranke za to nije nimalo zaslužan jer je njegov na dnu. Možete li ga zamisliti kao premijera?

To je logičan slijed. Uvijek je predsjednik najjače stranke koja pobijedi na parlamentarnim izborima ujedno i predsjednik Vlade. Mi se nadamo da ćemo zadržati taj pozitivni trend i pobijediti na sljedećim izborima s jednom širom koalicijom.

NACIONAL: No koordinatori po izbornim jedinicama opet su Bernardićevi stranački favoriti. Očito je stranka i dalje podijeljena na bernardićevce i milanovićevce.

Koordinatori ne moraju nužno biti nositelji lista, to nigdje nije propisano. Znam da je bilo prigovora i da nijedna žena nije među koordinatorima, što ne znači da neće biti nositeljica lista jer SDP sada ima zip sustav, uređen Statutom. Vjerujem da ćemo se toga držati i da nećemo predavati liste ako na njima ne bude 50 posto žena. U tom smislu ne vidim razloga da neka žena ne bude prva na listi iako nije bila koordinatorica.

‘Kolege iz Poljske rekli su mi da im hrvatski primjer i pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima daju nadu i za njih, da im ulijeva neki optimizam da su promjene moguće’

NACIONAL: Vidite li sebe u nekoj novoj SDP-ovoj vladi? 

Budući da sam dobila najveći preferencijalni broj glasova na listi SDP-a, što je treći najbolji rezultat u Hrvatskoj, osim zahvalnosti i ponosa osjećam i obvezu prema biračima koji su me poslali u Europski parlament. To me motivira da radim u najmanju ruku kao i do sada, ako ne i više. Čim sam preuzela odgovornost potpredsjednice naše političke grupacije, to je donijelo strahovito puno dodatnog posla koji se, doduše, ne vidi u hrvatskoj javnosti, ali moj tim i ja doista znamo što znači raditi cijele dane. U tom smislu ne razmišljam o domaćoj politici jer su mi ljudi dali veliku podršku za rad ovdje i ne bi bilo fer da ih razočaram.

NACIONAL: Možete li nam nešto više reći o sustavu označavanja hrane Nutriscore i u kojim se državama primjenjuje? 

Sustav se primjenjuje u pet europskih zemalja i tamo su ga građani odlično prihvatili. Tri zemlje već su najavile da će i one krenuti s primjenom, a to bi bez problema mogla i Hrvatska, već sutra, bez obveze za proizvođače. Za sada se radi o potpuno dobrovoljnom označavanju hrane, koje nije zakonski propisano. No posljednje istraživanje pokazalo je da građani radije kupuju proizvode s oznakom, nego bez nje, jer misle da proizvođač nešto skriva. Sustav je vrlo jednostavan i zapravo pojednostavljuje izbor zdravije hrane. Umjesto deklaracija s bezbroj podatka pisanih sitnim slovima, koje rijetko tko čita, u ovom sustavu se slovima od A do E i bojama od zelene do crvene označava nutritivna vrijednost neke namirnice, odnosno – zeleno je najzdravije, crveno je najmanje zdravo. Nova povjerenica za zdravstvo u Europskoj komisiji obećala je da će podržati takve inicijative, tako da je moguće da će Europski parlament i donijeti zakon na europskoj razini.

NACIONAL: Spominjali ste i epidemiju pretilosti kao veliki europski problem. Kako stoji Hrvatska? 

Mi smo stalno među prvih pet. Dakle, u crnim brojkama, među najgorima, i kod dječje pretilosti i pretilosti odraslih. Kod nas je uvedena jedna jedina mjera, ali vrlo upitnog dometa – a to su porezi na slatko i slatka pića te energetske napitke. Međutim, porezna politika ne može biti jedino oružje u borbi protiv pretilosti. Nudi se bezbroj drugih rješenja i inicijativa, osobito kroz edukaciju. Mora se znati podatak da 80 posto bolesti danas nastaje zbog loše prehrane i debljine. Ja sam čak predlagala da se mlađima od 18 zabrani prodaja energetskih pića, ali ministar to nije prihvatio.