Skoplje i Tirana neće u bliskoj budućnosti moći zadovoljiti kriterije koje žele zapadni političari, no Europa mora shvatiti da je članstvo dviju zemalja u Europskoj uniji u njezinom interesu i biti racionalna, rekao je predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak u Beču.

“Za mene je stvar jednostavna – te države ne mogu i neće u vidljivoj budućnosti dosegnuti one kriterije koje političari ili javnost u Nizozemskoj, Danskoj ili Švedskoj doživljavaju kao nekakav prag, nekakvu nultu točku. To je naprosto nemoguće”, rekao je Milanović u Beču nakon susreta s austrijskim kolegom Alexanderom Van der Bellenom.

“Pitanje je samo koliko ćemo biti racionalni, dobrohotni, ali prije svega racionalni, te shvatiti da obzirom da se to nikada neće dogoditi napravimo određen aranžman koji će tim državama omogućiti da što prije osjete nešto konkretno”, smatra hrvatski predsjednik i poručuje da je europsko članstvo dviju država u interesu i same Unije.

Dio članica EU-a predvođenih Francuskom je na sastanku Europskog vijeća u listopadu prošle godine odbilo otvoriti pristupne pregovore s te dvije države, no europski čelnici ističu kako žele da se oni otvore do zagrebačkog sastanka na vrhu koji će se na tu temu održati u svibnju ove godine.

Francuska je u listopadu ustrajala u tome da EU mora promijeniti metodologiju pregovora i naglašavala da dvije države ne čine dovoljno u borbi s korupcijom.

Europska komisija u ponedjeljak je objavila izvješća o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije u području vladavine prava, ponovivši svoju raniju preporuku da obje zemlje zaslužuju otvaranje pristupnih pregovora.

EK je početkom veljače predložila novu i strožu metodologiju pregovora o pristupanju EU-u, što je bio uvjet Francuske za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Milanović je u Beču naglasio kako je blokiranje otvaranja pregovora pogrešno jer je Sjeverna Makedonija primjerice odradila niz poteza koji su bili “naprosto bolni” i koji su “ušli u intimni prostor kad je politika u pitanju”, što se treba nagraditi.

Istaknuo je i kako je Albanija članica NATO saveza već više od deset godina, što znači da bi trebala biti i spremna za početak pregovora s EU-om.

“Zaključak za koji se ja bojim da će mnogi Albanci izvući jest da smetaju, da nisu dobrodošli”.

Milanović strahuje i od “najgoreg mogućeg raspleta situacije” u kojem će albansko stanovništvo, “poticano nekim utjecajima izvan Albanije”, zaključiti da nisu dobrodošli u europskom savezu jer su većinski muslimanske vjeroispovijesti, zbog čega su podložni “većem nadzoru”.

“Da sam Albanac, pitanje je kako bih si objasnio zašto me toliki niz godina ne žele primiti u čekaonicu, i to je realno. Tkogod se bavi politikom i radi s ljudima mora biti potpuno svjestan da je to način razmišljanja koji je već tu”, zaključio je Milanović u bečkoj palači Hofburg.

Prijatelji, gotovo obitelj

Van der Bellen je na konferenciji za medije također poručio kako je “krajnje vrijeme” da se otvore pregovori s Tiranom i Skopljem.

Tom je prigodom naglasio kako Austrija zna cijeniti gestu što je Milanović odabrao Beč među prvim odredištima nakon stupanja na funkciju, na njegov poziv.

“Mi smo dobri susjedi koji smo vezani vrlo bliskim prijateljskim, gotovo i obiteljskim vezama”, rekao je austrijski čelnik.

Dvojica čelnika su se u razgovoru dotakli raznih europskih pitanja poput pregovora o Višegodišnjeg financijskom okviru, ali i mjerama protiv koronavirusa i pitanju klimatskih promjena s kojim je austrijski predsjednik kao zeleni političar iznimno upoznat.

Mali dio migranata probit će se do Europe

Milanović je također rekao kako smatra da će se jako mali broj migranata uspjeti probiti do Europe, a tenzije po tom pitanju će se u narednim danima smiriti.

“Upravo zbog onoga što smo kao Europa prošli prije nepunih 5 godina i onoga što je učinjeno u međuvremenu nemoguće je da se ponovi takav izbjeglički val, naprosto je fizički nemoguće”, rekao je Milanović u Beču, referirajući se na 2015. godinu kada je u Europu s Bliskog istoka stiglo više od milijun ljudi.

“Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima”, ističe Milanović, pa dodaje da se “čak usuđuje i prognozirati” da će “jako mali broj ljudi probiti kroz barijere”, a da će se “tenzije za nekoliko dana smiriti”.

“Ja ću svaki puta kada govorim voditi računa o tome da se o tim ljudima, čak i onda kad se njima manipulira, govori prije svega kao o ljudskim bićima – to su ljudske sudbine”, dodao je hrvatski predsjednik koji je 2015., u vrijeme izbjegličke krize, bio na funkciji premijera.

Milanović ocjenjuje kako su se u tom razdoblju “neke lekcije morale usvojiti” te da danas naprosto ne odgovara istini da su migranti koji su trenutno u Turskoj životno ugroženi, a ističe da su pravila međunarodnog humanitarnog prava ipak pravila.

Austrijski predsjednik poručio je kako se granične zemlje poput Grčke i Bugarske ne smije ostaviti na cjedilu po pitanju migracija, te ističe da mu nije poznato što turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zapravo želi postići otvaranjem vrata migrantima prema Europi.

Erdogan je u ponedjeljak u Ankari poručio kako ga europski čelnici sada zovu kako bi razgovarali o zatvaranju granice, no da je za to prekasno i da će migrantima put prema Europi ostati otvoren.

“S Turskom će se voditi razgovori da se vidi što oni zapravo žele”, najavio je austrijski čelnik, dodavši kako će Europa biti suočena s problemom ilegalnih migracija dok god se situacija u Siriji ne promijeni.