Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio u nedjelju, nakon završetka 309. Sinjske alke, kako je ta viteška igra vezana uz važne događaje u hrvatskoj povijesti, a danas je ona praznik veselja, koji ne smije biti obilježen pakošću i uživanjem u tuđoj nevolji.

“Alka je vezana uz važne korake naše povijesti, ona je počela 1715. godine, no bile su alke i u Imotskom, u Zadru, u Makarskoj i sve su nekako nestale između 1720. i 1750. Prvi se put Sinjska alka u dokumentima spominje 1798. godina u pismu jednog austrijskog upravitelja kapetanu sinjske tvrđave Jakovu Grabovcu“, rekao je Milanović u prigodnom obraćanju nakon završetka Sinjske alke na kojoj je slavio alkar Jure Domazet Lošo.

U svom je govoru predsjednik najviše prostora posvetio dugoj povijesti ovog natjecanja koje se održava svake godine početkom kolovoza. Sinjska je alka bila fleksibilna i pratila je događaje, ali nije bila politična, ustvrdio je predsjednik države.

“I onda se dogodio Domovinski rat koji se završio velikom pobjedom Hrvatske vojske prvih dana osmog mjeseca, upravo u vrijeme kada se održava i Sinjska alka. Je li to slučajno ili je to providnost, ja ne znam, ali želim vjerovati da nije slučajno i da je povijesno sjećanje ovog naroda, koje je krenulo jednom zabavnom igrom oko koje se narod okupljao, ne samo u Sinju, na kraju je završilo u jednoj vrsti katarze, u jednoj vrsti produhovljenja i očišćenja hrvatske nacije i hrvatskog naroda u pobjedi. I tu pobjedu slavimo sutra”, rekao jepredsjednik Milanović.

“Ovo je praznik veselja, ne pakosti, ne zlobe ili uživanja u tuđoj nevolji koje je nakon Oluje bilo. Neki ljudi neće nikada shvatiti, mnogi se češu tamo gdje ih svrbi, ali mi znamo da je naš put bio ispravan”, naglasio je.

Ured predsjednika Republike Hrvatske/Dario Andrišek

Ovogodišnje natjecanje alkara Milanović je pratio u društvu predsjednice Kosova Vjose Osmani, zemlje čija je sudbina, prema riječima hrvatskog predsjednika, slična ali ne identična sudbini Hrvatske.

“Mi smo počeli teško, branilo nas je malo dobrih ljudi i u početku nismo imali pomoći. Svi ti saveznici i prijatelji su sjedili prekriženih ruku. Kosovo je započelo drugačije, s velikom podrškom koja se u međuvremenu izgubila i nestala. I sada su prepušteni sebi, pet članica EU-a i NATO-a ih nije priznalo. Zato je ona danas ovdje moja gošća i zato je ovo uz naše proslave i naše dane ponosa i slave i jedan omaž i priznanje nama prijateljskoj državi”, napomenuo je.

Milanović je također podsjetio na vrijeme Napoleonove vladavine kada je Sinjska alka na neko vrijeme bila zabranjena.

“Znate kakva je bila francuska vlast, sklona čudnim običajima. Tako im Crkva nije odgovarala, svećenike su zatvarali, a Sinjsku alku zabranili. Onda je 1818. godine obnovljena za vrijeme austrijskog cara Franje I. Od sredine 19. stoljeća ona se trčala na rođendan Franje Josipa 18. kolovoza”, rekao je.

Svoje obraćanje završio je riječima “jednog doajena hrvatskog novinarstva”, porijeklom iz okolice Sinja. “Držanje je sve i konju i čovjeku, a alka mora biti sama lipa, lipša i najlipša. U njoj se moraju vidjeti odgoj, junaštvo, tradicija, poštenje i radost. Alka mora biti radost. Radujemo se dakle i sritno dogodine!”, poručio je predsjednik Milanović, navodi se u priopćenju.

Ured predsjednika Republike Hrvatske/Dario Andrišek

Slavodobitniku Juri Domazetu Loši predsjednik Milanović je, kao pokrovitelj, uručio sablju i zlatni prsten s hrvatskim grbom.

Uoči 309. Sinjske alke predsjednici Milanović i Osmani sa supružnicima obišli su izložbu “Vanja Radauš i Stipe Sikirica-dijalog učitelja i učenika uz stručno vodstvo kustosice izložbe Ane Žanko. Također su obišli i Muzej sinjske alke, te su sudjelovali na Vojvodinom prijemu prilikom kojeg im je predsjednik Viteškog alkarskog društva, Stipe Jukić, uručio prigodne darove.

JEDNA ‘SRIDA’ BILA JE DOVOLJNA Jure Domazet Lošo je slavodobitnik 309. Sinjske alke