U književnosti se Milan Kundera pojavio polovicom 1950-ih stihovima koji promiču komunističke vrijednosti te dramama s tzv. angažiranom društvenom problematikom. Početkom 1960-ih distancirao se od svojih književnih početaka, postavši potkraj desetljeća oštrim kritičarom neostaljinističkoga režima.

Njegov roman ‘Šala’ završen je u Pragu 1965. godine te objavljen 1967. godine. Kundera navodi da se romanopisac zapravo bavi dramama ili bolje rečeno dramatičnim sudbinama. U ‘Šali’ je prikazao dramatičnu sudbinu pojedinca unutar totalitarnog režima. Sam Kundera objašnjava: “Počinje 1948. godine i sve se zbiva u tri dana… Prije svega je to konkretna šala napisana na razglednici adresiranoj djevojci. I ta razglednica biva cenzurirana. Tako priča počinje šalom. No šala za mene označava i kategoriju života u cjelini, a karakter je naše povijesti bio poprilično smiješan i ima tragično-groteskni karakter. Uistinu smo preživjeli ogromnu povijesnu šalu. I to bi bio drugi smisao pojma šale. Mogli bismo možda kazati čak i vica. Dugo sam se dvoumio između ta dva pojma.”