U ponedjeljak, 9. prosinca, u Histrionskom domu u Zagrebu svečano je otvoren 31. Tjedan češkog filma, u organizaciji Veleposlanstva Republike Češke i kina Tuškanac projekcijom povijesne akcijske drame „Braća“. To je ujedno bio i posljednji u nizu događaja kojima Veleposlanstvo Republike Češke i Veleposlanstvo Republike Slovačke obilježavaju 35. godišnjicu Baršunaste revolucije.

Uz najnovija češka filmska ostvarenja, ovogodišnji Tjedan češkog filma zagrebačkoj će publici pružiti priliku i da na velikom platnu pogleda najbolje filmove velikanke čehoslovačkog novog vala Věre Chytilove.

Više o svemu tjednik Nacional saznao je iz razgovara s Milanom Hovorkom, veleposlanikom Republike Češke u Hrvatskoj koji je dužnost preuzeo krajem 2021.

NACIONAL: Tijekom 2024. Slovačka i Češka obilježavale su 35. obljetnicu Baršunaste revolucije. Što ste organizirali u Hrvatskoj na tu temu?

Dopustite mi da ukratko podsjetim na značenje Baršunaste revolucije. Taj naziv odnosi se na razdoblje od 17. studenoga pa do kraja 1989. godine, kada je ono što je započelo mirnim okupljanjem studenata na ulicama Praga i Bratislave ubrzo postalo borba za slobodu, za okončanje komunističkog režima i povratak Čehoslovačke u društvo demokratskih država. Mi u Češkoj i Slovačkoj obilježavamo ta događanja svake godine 17. studenoga, kao Dan borbe za slobodu i demokraciju. Izuzetno mi je drago da smo s našim slovačkim kolegama ovdje u Hrvatsku uspjeli prenijeti nasljeđe Baršunaste revolucije. Ove godine, kada se obilježava 35. obljetnica, krenuli smo s filmom o Aleksandru Dubčeku, koji je bio važna osoba Praškog proljeća, što je bio prvi pokušaj demokratskih promjena u Čehoslovačkoj. Nakon toga imali smo sjajan nastup slovačke jazz grupe Alter Trio, a u sklopu ovogodišnjeg Tjedna češkog filma predstavljamo i češki film „Braća“ koji se jako dobro uklapa u koncept borbe za slobodu i demokraciju.

NACIONAL: Tjedan češkog filma ove se godine održava u Histrionskom domu i KIC-u, koliko vas je u organizaciji omela rekonstrukcija kina Tuškanac?

Da, Tuškanac je samo jedan. Zatvaranje Tuškanca s kojim smo surađivali i surađujemo dugi niz godina razumljiva je komplikacija. Već prošle godine zbog toga smo bili u Cinestaru, u Branimir centru, ali kako imamo pouzdanog partnera u kinu Tuškanac, oni uvijek pronađu rješenje. Ove godine to su Histrionski dom i KIC.

NACIONAL: Kako ste birali filmove koji će biti prikazani i jesu li svi novije produkcije?

Svake je godine to kombinacija suvremene češke filmske produkcije koju osiguravamo mi, Veleposlanstvo, i retrospektiva rada jednog od najpoznatijih čeških filmaša, što je u organizaciji kina Tuškanac. Prilikom odabira suvremene češke produkcije nastojimo dovesti u Hrvatsku filmove koji su prošle godine nagrađivani. Posebno nam je važno i to da naši hrvatski prijatelji i publika uvijek imaju osiguran prijevod na hrvatski jezik.

NACIONAL: Češka kinematografija je uspješna i dobiva mnoge međunarodne nagrade, dok je Prag postao važan centar za produkciju i postprodukciju hollywoodskih filmova. Koliko država ulaže u filmsku produkciju?

Imamo jako dobro razrađen sustav poticaja za filmove. Ukupni iznos čini oko 60 milijuna eura godišnje. Čak je i film ‘’Braća’’ dobio, ako imam točne podatke, oko 600 tisuća eura. A kad ste već spomenuli Prag, podsjećam da su mnogi uspješni hrvatski režiseri studirali na praškoj akademiji i postali dio tzv. praške škole.

NACIONAL: Kao što ste rekli, festival se otvorio povijesnom akcijskom dramom „Braća“, snimljenom 2023., u režiji Tomaša Mašina, prema scenariju Mareka Epsteina. Radi se o filmu nastalom prema istinitoj priči iz doba komunizma.

Da, to je češka drama koja govori o oružanom bijegu grupe predvođene braćom Mašin iz Čehoslovačke u Zapadni Berlin 1953. Film ima odličnu glumačku postavu, pun je akcije i napetosti. Moto tog filma podsjeća nas na to da bez slobode ne možemo živjeti i da se za nju treba boriti. Taj je film i dobitnik nagrade Češki lav za najbolji film 2023., a bio je i kandidat za najbolji međunarodni film na 96. dodjeli nagrada Američke filmske akademije. Doduše, nije ušao u uži izbor za nominaciju za Oscara, no to nije promijenilo našu odluku da ga prikažemo jer on doista ima narativnu snagu.

NACIONAL: Koliko su teme iz vremena otpora komunističkom režimu još uvijek aktualne u Češkoj, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu i Putinovih nastojanja da ponovo proširi utjecaj Rusije na bivše zemlje Istočnog bloka?

Te su teme aktualne ne samo u Češkoj, već i u ostatku Europe, pa i svijeta. Filmovi takvog žanra predstavljaju prekretnicu u našoj povijesti, govorio sam vam o Baršunastoj revoluciji. Osim toga, ti nas filmovi podsjećaju na to da sloboda, demokracija i ljudska prava nisu dani jednom zauvijek. A mi Česi ne zaboravljamo cijenu koju smo morali platiti za slobodu. Mnogi su stradali u zatvorima za vrijeme nacizma i komunizma, životi tisuća ljudi su uništeni, dok je stotine tisuća ljudi bilo prisiljeno otići u emigraciju. To nikada ne smijemo zaboraviti i zato su takvi filmovi važni, kako bi i mlade generacije shvatile u kakvom smo vremenu živjeli. U svjetlu ruske agresije na Ukrajinu lako možemo shvatiti da sve to možemo izgubiti.

NACIONAL: U srijedu, 11. prosinca, u Histrionskom domu igra film „Došla je u noći“. To je malo lakša, svevremenska tema o svekrvama i punicama. Očito je to bliska tema publici diljem svijeta.

To je crna komedija režisera Tomáša Pavlíčeka i Jana Vejnara o paru u tridesetim godinama, čiji miran život poremeti useljenje majke u njihov dom. Energična žena korak po korak ne osvaja samo prostor stana, već i umove njegovih stanara. Ovaj film postavlja pitanje koje je uvijek aktualno – jesu li majke i svekrve uvijek u pravu? Film za mnoge predstavlja ogledalo u kojem su se možda vidjeli, u raznim varijantama.

NACIONAL: U KIC-u će biti prikazivani filmovi velikanke čehoslovačkog novog vala Věre Chytilove iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Što nam možete reći o njoj?

Njena filmografija u to vrijeme bila je revolucionarna. Věra Chytilová bila je dio sjajnog razdoblja čehoslovačke kinematografije. Ona nije bila samo poznata redateljica i scenaristica, pripadnica čehoslovačkog novog vala već i snažna ličnost, aktivistkinja i borac za demokraciju. Iza sebe je ostavila niz nezaboravnih filmova i 2000. dobila je nagradu Češki lav za životno djelo i dugogodišnji umjetnički doprinos češkom filmu. Za Věru Chytilovu sloboda je bila iznad svega i zato je imala problema s režimom. Zbog svoje borbe za demokraciju nije mogla dugo stvarati u totalitarnoj Čehoslovačkoj. Stoga doista čestitam kinu Tuškanac na odličnom izboru. Na festivalu će biti prikazani filmovi Věre Chytilove „O nečem drugom“ iz 1963., njezin prvi dugometražni film, zatim „Vreća buha“ iz 1962. i „Ivančice“ iz 1966., „Rajskog drveća plod jedemo“ iz 1969. i ‘’Priča iz novogradnje’’ iz 1979. Festival se zatvara projekcijom filma „Vučja koliba“.

NACIONAL: Koliko su ti filmovi bili gledani u Češkoj? Koliko češka publika voli svoju kinematografiju?

Ti filmovi obilježili su moju generaciju i mi ih znamo vrlo dobro. No kad se danas prikazuju na televiziji, privlače i pažnju mlađih generacija koje su ponekad vrlo zahtjevna publika. To dodatno potvrđuje da mi Česi volimo svoju kinematografiju, volimo češke filmove.

NACIONAL: Hoćete li organizirati Tjedan češkog filma i u drugim gradovima u Hrvatskoj?

Da, to je već postala tradicija. Svake godine organiziramo Tjedan češkog filma ne samo u Zagrebu, već i u Rijeci, gdje smo već imali projekcije čeških filmova, uz veliki interes publike. I u Rijeci imamo pouzdanog partnera, a to je Art kino. Drago mi je da uvijek možemo računati na podršku obaju gradova, Zagreba i Rijeke. Dodat ću i da ćemo u siječnju biti u Karlovcu, doduše tamo to neće biti Tjedan češkog filma, već projekcija jednog filma, a to je „Točka oporavka“.