Glavni državni inspektor Andrija Mikulić u četvrtak je za N1 komentirao provedbe mjera, kazne i inspektore u jeku epidemije koronavirusa.

Glavni državni inspektorat ponovno je uspostavljen prije godinu dana, a Mikulić kaže da je za to postojala potreba. Napomenuo je da zatvaranje kafića nije u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti Ministarstva financija. Državni inspektori, dodao je, ne procesuiraju, nego upozoravaju.

Otkako se pojavila epidemija koronavirusa, Državni je inspektorat imao više od 1.300 prijava kršenja samoizolacije, a preko 1.200 prijava su obradili.

“Izdano je više od stotinjak prekršajnih naloga, a u gotovo pola slučaja nije bilo elemenata za postupanje. Neki ljudi ne poštuju rješenja o samoizolaciji. Ljudi koji maju virus, a ne poštuju mjere, kao što je rekla prof. Markotić, oni bave se bioterorizmom. Oni moraju biti u samoizolaciji, a ako je krše, onda idu po prijedlogu novog zakona koji će, nadam se, sutra biti usvojen. Idu u karantenu kako bi sačuvali zdravlje i život sebe i drugih. Temeljem prekršajnih naloga naplaćeno je 150.000 kuna i gotovo 100.000 kuna putem Fine zbog kršenja mjera”, rekao je Mikulić

Objasnio je i način postupanja kada im policija proslijedi prijavu. “S predstavnicima MUP-a dolazimo na adresu gdje osoba boravi, i onda se izdaje ili usmeno rješenje, tj. prekršajni nalog i rješenje o izvršenju. Prekršajni nalog je 8.000 kn, a ako ga osoba plati u roku od tri dana, onda se smanjuje za dvije trećine. A rješenja o izvršenju, to je iznos prvi put 30.000, drugi put 60.000 i treći put 120.000 kn i on se naplaćuje, tj. skida s računa putem Fine”, rekao je.

Od svih prijava i izdanih prekršajnih naloga, imali su dva slučaja prisilne karantene, kad je osoba uporno u više navrata kršila mjere samoizolacije. Što se tiče nadzora tržišnih cijena, Mikulić je rekao da su napravili preko 750 nadzora, a još ih je stotinjak u tijeku.

“Imamo devet gospodarskih subjekata gdje postoji osnovana sumnja u povrede odluka i zakone. Utvrdili smo kod 18 gospodarskih objekata prekršajne mjere. Začudilo nas je da su pojedinim aritklima, na primjer brašnu, dječjoj hrani i mesu, marže dizane do 30 posto, sredstvima za dezinfekciju do 200 posto, a rekorder za dizanje marže je kod zaštitnih maski, a išlo je do 594 posto”, objasnio je Mikulić.

Kazne za trgovine na malo idu od deset do sto tisuća kuna. “Dao sam nalog prema pravnim osobama da se ide sa 100.000 kuna, maksimalnim kaznama. Kad govorimo o veletrgovinama, tu su zabilježene astronomske marže i imamo mogućnost kazne od 30 do 300 tisuća kuna. Isto sam dao nalog da se ide s maksimalnim kaznama, ali postoji i mjera zabrane rada do otklanjanja nepravilnosti”, otkrio je i doda da su nekima zabranili rad. “Izdali smo kazni za milijun i 300.000 kuna, a išli smo i sa šest optužnih prijedloga. Zato apeliram na trgovine da se pridržavaju odluka, tj. zakona”, rekao je Mikulić.