U povodu dvadesete obljetnice od smrti skladatelja Zdenka Runjića, Festival klapa Omiš želi mu zahvaliti svečanim koncertom ‘Večer u sjećanje na Zdenka Runjića’ koji će se održati 3. studenoga u zagrebačkoj Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog

Točno je dvadeset godina prošlo od smrti Zdenka Runjića, skladatelja čije su pjesme ostale popularne za sva vremena. Još od prvih nota na splitskim Melodijama Jadrana, Opatiji i Zagrebu, ostao je jedan od najvećih i najpopularnijih skladatelja. Kao i za brojne druge festivale, Runjić je skladao i za Festival u Omišu, ukupno trinaest skladbi. Prvi put se pojavio 1970. skladbom Baš si luda i osvojio prvu nagradu žirija. Iduće godine nastala je pjesma Moja jube koja je ocijenjena kao najuspješnija te godine, a zatim je postala toliko omiljena da je zaživjela kao narodna. Manje je poznato da je jedan od njegovih najvećih hitova, Galeb i ja, pisan za Omiš. Runjićeva ideja je bila da Galeb i ja bude posveta klapi, no čim ju je Oliver vidio, pitao ga je: „Za koga ti je ovo?“ Kad je Runjić rekao kako je pjesma za Omiš, Oliver je rekao: „Ma kakav Omiš, ovo ja pivam!“

U povodu dvadesete obljetnice od smrti, Omiš želi zahvaliti skladatelju svečanim koncertom ‘Večer u sjećanje na Zdenka Runjića’ koji će se održati 3. studenoga u zagrebačkoj Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Mijo Stanić, ravnatelj Festivala klapa Omiš dao je Nacionalu intervju.

NACIONAL: U nedjelju će se u Lisinskom održati ‘Večer u sjećanje na Zdenka Runjića’. Kako je došlo do ideje za ovakav koncert?

Festival dalmatinskih klapa Omiš već 38 godina tradicionalno održava koncerte pod nazivom ‘Pismo moja hrli tamo – Zagrebu na dar’ kao dar našem glavnom Gradu. Na koncertima koji se tradicionalno održavaju u jesen, nastupaju najuspješnije klape pobjednice najstarijeg i najznačajnijeg klapskog natjecanja, Festivala klapa koji se neprekidno od 1967. godine svakog srpnja održava u Omišu, središtu klapske pjesme.

Posljednjih godina javila se ideja i potreba da koncerte najboljih klapa u dvorani Lisinski posvetimo nekom velikom imenu hrvatske i klapske glazbe. Tako smo prije dvije godine koncert posvetili Oliveru Dragojeviću, a prošle godine Vinku Coci. Dana 27. listopada navršila se 20. obljetnica od smrti skladatelja Zdenka Runjića. To je bio dobar povod da upravo njemu u čast posvetimo ovogodišnji koncert.

NACIONAL: Ta suradnja traje dugo, zar ne?

Tradicija suradnje Gradske skupštine grada Zagreba, Grada Omiša i FDK Omiš uzajamna je, jer se tijekom trajanja omiškog Festivala već 27 godina održava koncert ‘Grad Zagreb gradu Omišu’. Na tom koncertu Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda i uz gostovanje renomiranih solista izvodi najpoznatije kajkavske popevke. Ova dugogodišnja i prijateljska suradnja sjevera i juga Hrvatske imala je veliki značaj u vrijeme Domovinskog rata kada je dio zemlje bio okupiran, a Dalmacija odsječena. Klape su tada u Zagreb putovale autobusom preko Paga pa trajektom natrag na obalu do Senja i onda preko Velebita po buri, snijegu i ledu. Putovanje je trajalo više od devet sati, a Dalmatinci su u našu najveću koncertnu dvoranu donosili poruku ponosnog i nesalomljivog južnjačkog duha. Dvorana Lisinski je uvijek bila dupkom ispunjena.

Klapski koncerti u Lisinskom uvelike su pridonijeli da se u Zagrebu osnuje i danas djeluje veliki broj vrhunskih klapa. Kvaliteta njihovog pjevanja tolika je da su često upravo klape koje djeluju u Zagrebu pobjednice najprestižnijeg klapskog natjecanja. Tako su aktualni pobjednici Omiša u muškoj konkurenciji klapa Bošket iz Zagreba, koji su ponovili prošlogodišnji uspjeh. Ženska klapa Armorin iz Zagreba, koja ove godine slavi 25 godina rada, prošle je godine po peti put osvojila zlatni omiški štit – prvu nagradu žirija u konkurenciji ženskih klapa. To ih je svrstalo uz bok najuspješnijih klapa omiškog Festivala svih vremena.

NACIONAL: Zdenko Runjić preminuo je prije točno 20 godina, njegova veza s klapama i Festivalom klapa u Omišu ogromna je i duboka. Koliko je Runjić važan za klapsko pjevanje, dalmatinsku pismu?

Zdenko Runjić zasigurno je bio i ostao legenda hrvatske estrade, skladatelj čije su pjesme ostale popularne za sva vremena i sve naraštaje. U svojoj a cappella verziji Runjićev je ‘Galeb’ itekako zaživio i živi u izvedbama brojnih klapa, pa ćemo ga tako imati prigodu čuti i u nedjelju u Lisinskom. Prepoznatljivi dalmatinski melos koji je Runjić njegovao u svojim skladbama privlačio je i još uvijek privlači brojne klape te se one često nalaze u njihovom repertoaru. Prva klapa koja je, u maestralnim klapskim obradama Nikole Buble, izvodila Runjićeve uspješnice bila je klapa Trogir. Veliki dio svoje slave Trogirani mogu pripisati upravo sjajnim a cappella klapskim izvedbama brojnih Runjićevih hitova. Bili su pioniri u povezivanju tradicijskog klapskog izričaja i zabavnog dalmatinskog melosa kreirajući tako potpuno novi glazbeni izričaj, danas sasvim uobičajen među brojnim klapama.

Primjerice, 2002. godine u programu Festivala klapa u Omišu održana je posebna autorska večer u čast Zdenka Runjića. Večer je dobila naziv po skladbi ‘Samo moru virujen’ koju je te godine praizvela omiška klapa Puntari, a za koju je Runjić dobio prvu nagradu publike. Suradnja Runjića i Puntara trajala je sve do njegove smrti, a uspjeh ostvaren na Omišu 2002. ponovili su 2003. i 2004. skladbama ‘Oproštajna pisma’ i ‘Kao staro vino’.

NACIONAL: Što festival klapa u Omišu znači za hrvatsku kulturu, tradicijsku glazbu? Zašto su klape važne i zašto je važno doživljavati klapsko pjevanje kao nešto baštinsko, izvorno, nešto što bismo morali njegovati?

Klapsko tradicijsko pjevanje je važno jer čuva naš dalmatinski i hrvatski identitet. U današnje doba suvremenog života, brzog interneta i društvenih mreža, što je pridonijelo navali brojnih uvezenih glazbenih žanrova s istoka i zapada, očuvanje tradicije postalo je teže nego ikada. Upravo su tradicija i identitet ono po čemu smo prepoznatljivi i što nas razlikuje od drugih naroda. Klapsko pjevanje kao hrvatska kulturna baština prepoznatljivo je po svojim jedinstvenim glazbenim obilježjima i karakteristikama, te je 2012. godine uvršteno i na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.

Doprinos omiškog Festivala u očuvanju klapskog pjevanja je nemjerljiv. Zahvaljujući njemu od tek nekolicine klapskih sastava sredinom 1960-ih kojima je prijetio zaborav i izumiranje, danas u Hrvatskoj ali i diljem svijeta brojimo petstotinjak klapa od kojih se neke više, a neke manje, bave iskonskim tradicionalnim a cappella pjevanjem. Brojni priznati glazbeni stručnjaci od prvih godina povezani s radom Festivala uvidjeli su vrijednost i potrebu da se brojni napjevi koje su pjevani po dalmatinskoj obali, otocima i zaleđu zapišu i trajno sačuvaju za buduće generacije. Također, Omiš je poticao skladatelje na stvaranje novih skladbi pisanih u duhu i pravilima tradicije. Zahvaljujući tome danas imamo sačuvanih i za klape obrađenih više od 2000 tradicijskih napjeva te blizu 800 novih skladbi od kojih mnoge pripadaju antologiji hrvatske glazbe. Možda najpoznatiji među njima je, neslužbena himna Dalmacije, skladba velikog Ljube Stipišića Delmate ‘Dalmatino, povišću pritrujena’.

Omiški Festival danas se bori za očuvanje tradicije na način da je posljednjih nekoliko godina pokrenuo posebnu kategoriju natjecanja namijenjenu najmlađima. Natjecanje dječjih klapa odvija se u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje te je uvršteno u kalendar državnih školskih natjecanja. Zalog je to očuvanja tradicije za buduće naraštaje.

NACIONAL: Gosti na koncertu su Tedi Spalato i klapa Trogir, koja slavi veliki jubilej pa je sve to dobar razlog za koncert. Koji su planovi s ovakvim koncertima, klapskim pjevanjem, festivalom?

Točno! Ove godine Trogirani slave svoj veliki jubilej, šezdeseti godina rada. To je bila odlična prigoda da ih kao posebne goste pozovemo na nastup u dvoranu Lisinski. Na koncertu će kao gost nastupiti i kantautor Tedi Spalato, još jedno popularno ime hrvatske, posebice dalmatinske estrade, a možemo slobodno reći i jedan od sljedbenika Runjićevog skladateljskog feelinga kojemu se jednako tako iz svake pjesme izlijevaju note u kojima se zrcali Mediteran.

Što se tiče koncerata u Lisinskom planovi su svakako da se suradnja s Gradskom skupštinom grada Zagreba, koja je počasni pokrovitelj koncerta, nastavi i ubuduće, a želja Festivala je da se slična suradnja ostvari i s drugim većim hrvatskim gradovima Splitom, Rijekom, Zadrom, pridonoseći tako što više popularizaciji tradicijskog klapskog pjevanja.

Što se tiče omiškog Festivala, on će se nastaviti održavati i razvijati u Omišu kolijevci klapske pjesme pri tome pokušavajući naći balans između čvrstog čuvanja tradicije ali i otvorenosti prema suvremenom načinu života.